Tajna povijestS


Die

Najstarije poznate kockice od terakote stare su 4.500 godina i potiču iz Harapanske kulture u dolini Inda

Najstarije poznate terakota kockice dolaze iz Harapanske kulture u dolini Inda i stare su oko 4.500 godina. Njihova namena ostaje tajna, iako se malo razlikuju od današnjih kockica za kockanje.
Terakota kockica
© Lahore Museum, PakistanTerakota kockica
Prve kockice su pravljene od gline ili kosti, a kasniji modeli su izvajani od mermera, metala ili čak ćilibara.

Ove kockice iz doline Inda su otprilike 2 cm i datiraju između 1900-2500. godine pre nove ere.

Napravljene su od gline, dobro pečene, a ponekad i premazane crvenim premazom. Budući da na ivicama kockica ima malo tragova habanja, pretpostavlja se da su bacane na meku površinu. Moguće da je to neka tkanina ili možda pranjašavo tlo.

Komentar:


Nuke

Flashback Odbacivanje američkih mitova o Hirošimi - Cenzura i propaganda jučer, identične današnjim

hirošima
© EPA
Američko atomsko uništenje 140.000 ljudi u Hirošimi i 70.000 u Nagasakiju nikada nije bilo "potrebno" jer je Japan već bio razbijen, nije bila potrebna kopnena invazija i Japan je težio miru. U zvanični mit, da su "bombe spasile živote" podstičući predaju Japana, više ne može verovati niko osim onih koji vole da se zavaravaju.

Dugogodišnja fikcija uništena je istorijskim zapisima koji se čuvaju u američkim, sovjetskim, japanskim i britanskim arhivima - sa kojih je sada većinom skinuta oznaka tajnosti - i detaljno ih je opisao Ward Wilson u svojoj knjizi "Pet mitova o nuklearnom oružju".

"Atomsko prikrivanje" Grega Mitchella takođe pomaže u objašnjenju trajnosti trika o "spašenim životima". Cenzori za vrijeme rata i okupacije zaplijenili su sve filmove i fotografije dva atomskim bombama bombardovana grada, a američka vlada ih je decenijama skrivala. Čak i 1968. godine, na snimcima iz Hirošime u državnim arhivama, koji su se nalazili u Nacionalnom arhivu, pečatirano je: "TAJNO, Ne može se objaviti bez odobrenja Ministarstva odbrane". Fotografije bombardovanih gradova koje su došle do javnosti samo pokazuju spaljene zgrade ili gljiva oblake - rijetko ljudske žrtve.

U "Hirošima u Americi: 50 godina poricanja", Robert Lifton i Mitchell primjećuju da general Leslie Groves, šef Manhattan projekta, "ništa nije prepustio slučaju". Čak i prije Hirošime, zabranio je američkim komandantima da komentarišu atomske napade bez odobrenja Ratnog ministarstva.

Treasure Chest

Blago iz brončanog doba pronađeno na mjestu ukopa u Mađarskoj

mađarska
© Szent István Király MuseumGrob mlade žene sa bogatim nalazima
Mađarski arheolozi su iskopali blago iz bronzanog doba na groblju u blizini grada Mani. Zaštitna istraživanja, zbog izgradnje auto-puta M100, sproveli su arheolozi iz Muzeja Szent István Király.

Arheološkim istraživanjem otkrivena je bronzanodopska nekropola sa sahranama pokojnika visokog statusa. Tim istraživača je pronašao 8 sahrana, od kojih je jedna posebna.

U jednom grobu nalazili su se skeletni ostaci mlade žene, oko 20 godina. Sahranjena je sa 38 zlatnih i bronzanih ukrasnih predmeta, poput zlatnih prstenova, torkvesa, spiralnih narukvica i zlatnih ukosnica za kosu. Pored nje su bile postavljeni i mali keramički lonci.

Istraživači veruju da je žena sahranjena sa prstenom na svakom prstu. To može da ukaže da je bila bogata osoba koja je imala visok društveni status u svojoj zajednici.

Treasure Chest

Blago sa španjolskog brodoloma pronađeno kod Bahama nakon više od 350 godina

blago
© TwitterBlago sa španjolskog brodoloma
Poslije 350 godina pronađeni su dragulji nestali u brodolomu jedne španske galije, a morski arheolozi zapanjeni su blagom koje su dugo krile dubine okeana kod Bahama.

Raskošna španska galija natovarena dragocjenostima potonula je kod Malih Bahama 1656. godine, a brojni avanturisti i arheolozi pokušavali su 350 godina da pronađu neprocjenjivo blago, prenosi Gardijan.

Kada je nedavno pokrenuta još jedna ekspedicija, malo ko je vjerovao da je moguće pronaći ostatke dragocjenog tovara.

Međutim, pronađeni su izuzetni primjerci, između ostalog draguljima optočeni privjesci i zlatni lančići, koji su ležali netaknuti na morskom dnu stotinama godina.

Španska galija je potonula na zapadnoj strani Malih Bahama, 70-ak kilometara od obale, ali su dragocjenosti pronađene u pojasu od oko 13 kilometara od mjesta brodoloma.

Binoculars

Najstarija poznata skulptura u obliku životinje na svijetu 'Lav-čovjek' za koju se procjenjuje da je stara više od 40.000 godina

Figurina Lav-čovek
© Ulmer MuseumFigurina Lav-čovek
Lav-čovek je praistorijska figurina izrađena od kljove mamuta. Reč je o izuzetnom remek delu ledenog doba od pre 40.000 godina. Praistorijska figurina otkrivena je 1939. godine u pećini Štadel u Nemačkoj, a danas se nalazu u muzeju Ulmer.

Lav-čovek je izuzetno remek delo gornjeg paleolita. Pre oko 40.000 godina, na početku gornjeg paleolita, švapska Jura (švapski Alpi) je bila deo pejzaža u kojem su bili nastanjeni anatomski modernim ljudima (Homo sapiens). Lovili su mamute, irvase, bizone, divlje konje i druge životinje. Dokaze o ljudskom naseljavanju pećina na ovom području arheolozi su otkrili iz tragova logorske vatre, ostataka oruđa, oružja i nakita od kamena, kostiju, rogova i slonovače.

Lav-čovek je napravljen od kljove mamuta, najveće životinje u okruženju tog vremena i prikazuje najžešćeg predatora, sada izumrlog lava.

Stvarna veličina predmeta je: visina 28,1 cm, širina 6,3 cm i debljina 5,9 cm. Pronađen je u više delova, preko 200 fragmenata, a nedostaju delovi prednjeg dela tela. Lav-čovek je u uspravnom stavu, mišićavih ramena, sa rukama na boku. Leva nadlaktica je označena rezovima koji mogu predstavljati tetovaže ili ožiljke.

Dig

Davno izgubljena palača Džingis-kanova unuka možda je pronađena u Turskoj

turkey genghis khan
© The Daily Sabah / Anadolu Agency
Nakon osvajanja Bagdada 1258. godine, Hulagu-kan je osnovao prestonicu Ilakanata koju su istorijski izvori spominjali, ali arheolozi nisu mogli da pronađu.

Hulagu-kan je bio unuk Džingis-kana, ali i brat Kublaj-kana, koji je osvojio veći deo jugozapadne Azije. Arheolozi sugerišu da su novotkriveni ostaci palate iskopani u provniciji Van, koja se nalazi u modernoj Turskoj, najverovatnije pripadali njemu.

Ko je bio Hulagu-kan?

Mongolski vođa je živeo od 1217. do 1265. godine i predvodiovojne ekspedicije na Bliskom istoku. U istoriji je ostao poznat po pljačkanju Bagdada iz 1258. godine, kada je veliki deo grada razoren do temelja. Zabeleženo je da je među porušenim građevinama bila i čuvena biblioteka po imenuKuća mudrosti, a jedna od brojnih legendi navodi da je Tigar tom prilikom bio crn od tinte iz uništenih knjiga.

Marko Polo je takođe spomenuo ovaj događaj, opisujući da je Hulagu do smrti izgladneo kalifa Bagdada. Ipak, istoričari danas sugerišu da su muslimanski izvori pouzdaniji, a prema njima su kalifa umotali u ćilim - da njegova krv ne bi dotakla zemlju - i gazili konjima.

Telescope

Stonehenge bi mogao biti drevni solarni kalendar, kaže nova analiza

stonehenge
© Drone Explorer/Shutterstock
Dugo se smatralo da je poznato mjesto Stonehenge služilo kao drevni kalendar, s obzirom na njegovo usklađivanje sa solsticijima. Nova otkrića o povijesti kamenog kruga, zajedno s analizom drugih drevnih kalendarskih sustava, potaknula su profesora Timothyja Darvilla da baci novi pogled na Stonehenge. Njegova analiza zaključila je da je mjesto zamišljeno kao solarni kalendar.

"Jasna solsticijska usklađenost Stonehengea potaknula je ljude da sugeriraju da je ovo mjesto uključivalo neku vrstu kalendara još od antikvara Williama Stukeleya", rekao je Darvill sa Sveučilišta Bournemouth. "Sada su otkrića dovela to pitanje u oštriji fokus i ukazuju na to da je mjesto bilo kalendar koji se temelji na tropskoj solarnoj godini od 365,25 dana."

Gingerbread

Glinena figurica stara 3.000 godina otkrivena u Njemačkoj mogla bi predstavljati pretpovijesnu vodenu božicu

figurica
© Bavarski državni ured za očuvanje spomenika
Glinena figura je otkrivena u blizini praistorijskog naselja koje datira iz perioda između 8. i 6. veka p.n.e., i pripada Halštatskoj kulturi. Njegovi stanovnici su naseljavali obale reke, a pošto kontekst nalaza ukazuje da je ostavljena u prirodnom udubljenju na steni, arheolozi veruju da je imala religijsku ulogu.

Prilikom građevinskih radova je došlo do otkrića praistorijske jaruge, kada su u pomoć pozvani i arheolozi koji su obavili zaštitno iskopavanje a pored glinene figure, otkrili su i keramiku ali i alate napravljene od životinjskih kostiju.

Prema saopštenju Bavarske državne kancelarije za očuvanje spomenika, tim arheologa je iskopao figuru u jaruzi koju su stanovnici obližnjeg naselja koristili između 8. i 6. veka p.n.e., u današnjem okrugu Švajnfurt. Iako nema očiglednih vizuelnih naznaka o polu, postoje teorije o tome da je u pitanju bila figura koja predstavlja ženu.

Binoculars

Izgubljeni kraljevski grad Natounija vjerojatno je otkriven u Iraku

Lost city of Natounia

Arheolozi veruju da su u današnjem Iraku otkrili davno izgubljeni grad Natouniju, na osnovu otkrića reljefa isklesanog u steni koji prikazuje kralja Partskog carstva.

Uporište poznato i pod imenom Rabana-Merkuli je bilo deo Partskog kraljevstva u periodu od 247. godine p.n.n do 224. godine n.e... Tokom istorije, ostalo je zabeleženo kako su Parćani bili neprijatelji Rimskog carstva i vodili nekoliko ratova protiv njih tokom više od 250 godina. Danas, najnovija istraživanja sugerišu da je tvrđava bila regionalni centar.

Attention

Najbolje od Weba: Dan kada sam shvatio tko su bili 'dobri Nijemci'

Najveća misterija Drugog svjetskog rata je riješena. Enigma je trajala više od osam desetljeća.
WWII Victims
© United States Holocaust Memorial MuseumNeprivilegirana djeca sjede na pločniku u varšavskom getu.
Najvažniji događaj u novijoj ljudskoj povijesti, koji je oblikovao svijet kakav je danas, bio je Drugi svjetski rat. To je tema koja je, do danas, obrađena u velikom broju knjiga, dokumentaraca, predstava i filmova. Svaki pisac, redatelj i scenarist priča dio priče. Svaki sa svojim stavom i pristupom.

Osobno sam već pridonio ovoj kulturi kad sam napisao i režirao kratki film temeljen na tom vremenu. Ispričao sam priču o djetetu koje voli avione i koje upoznaje avijatičara. U filmu sam malo objasnio i raspoloženje u Brazilu prije ulaska u rat. Na kraju sam odao počast brazilskim pilotima koji su se 1944. godine otišli boriti protiv fašista u Europi.

Razumijem da mnogo ljudi proizvodi svašta na tu temu - i mnogo ljudi je zainteresirano za čitanje ili gledanje - jer svi pokušavaju otkriti kako je svijet dospio u točku vrenja koja je uzrokovala, prema najboljim izračunima, više od 70 milijuna mrtvih. Štoviše, proučavanje povijesti ima plemeniti cilj: razumjeti pogreške iz prošlosti kako se ne bi ponovile u budućnosti. "Povjesničari su profesionalni pamtitelji onoga što njihovi sugrađani žele zaboraviti", rekao je intelektualac Eric Hobsbawm.

Uzbudljiva su djela koja pričaju priče o ljudima koji su se borili u ratu, na koje se većina knjiga i filmova fokusira. Međutim, za mene je najfascinantnija stvar uvijek bila potraga za razumijevanjem načina razmišljanja i motivacije svake od osoba uključenih u sukob.