Najmanje 15 ljudi je poginulo, a još nekoliko ih je ozlijeđeno u poplavama koje su izazvale obilne padaline u centralnoj Indiji, priopćili su policijski izvori.

Prilikom rušenja kuće poginulo je sedam članova jedne obitelji dok je troje teško ozlijeđeno, javila je indoazijska novinska agencija.

Iako je statistička mogućnost da čovjeka ubije grom minimalna, godišnje od udara gromova u svijetu pogine skoro 25 tisuća ljudi, dok ih deset puta više udar preživi, ali s teškim posljedicama.

"Nisu nam opasni gromovi koji nastaju između oblaka nego oni do kojih dolazi između oblaka i zemlje, a takvih opasnih je na našoj geografskoj širini šestina", rekao je Aleš Berkopec, fizičar s ljubljanskog Fakulteta za elektrotehniku koji je doktorirao upravo na temu gromova.

Zbog geografskog položaja, blizine alpskog masiva i mora te miješanja više klimatskih utjecaja, Slovenija doživi oko 60.000 gromova godišnje jer leži na području Europe najviše izloženom tom prirodnom fenomenu, a nisu rijetki ni smrtni slučajevi do kojih dolazi svake godine.

No, to je još uvijek jako daleko od rizika koje gromovi predstavljaju u zemljama na nekim drugim kontinentima i klimatskim zonama.

Nezahvalno prvo mjesto prema broju smrtnih slučajeva drži Zimbabve s 20 smrtnih slučajeva od udara groma na milijun stanovnika, što znači oko 250 žrtava godišnje.

Područje gdje su oluje i gromovi najčešći nalazi se na sjeveroistoku Venezuele, uz ušće rijeke Catatumbo. Tamo godišnje zabilježe 200 olujnih dana, s olujama koje traju desetak sati i izazovu 250 gromova svaki sat.

Najsigurnije mjesto za čovjeka koji se nađe u oluji na otvorenom je automobil jer će eventualni udar munje u nekoliko sekundi s mokre karoserije otići u zemlju, a najopasnije je biti na otvorenom u blizini drveća, kaže Berkopec.

Što se tiče oluja na moru i gromova koji udare u morsku površinu, gromovi ne prijete kupačima jer se oni povuku s plaže zbog kiše ili zahlađenja, ali je drukčije sa surferima jer im odgovara vjetar koji redovno prati oluje. Surfer se drži za luk koji je na dasci pričvršćen za jedro i sve je mokro, pa će pri udaru većina elektriciteta otići kroz neoprensko odijelo surfera mimo vitalnih organa, ali može doći do stresa miišića i onesvješćivanja koja su u moru opasna, a takvih je slučajeva već bilo, upozorava Berkopec.

Najmanje petanaest automobila bilo je zarobljeno uz jezero Perućac, pošto su put Rastište - Bajina Bašta na nekoliko mesta zatrpali odroni. Oslobađanje ljudi, među kojima je bilo i dece, trajalo je oko tri sata.

- U toku je evakuacija, niko nije povređen - rekao je šef Sektora za vanredne situacije Predrag Marić.

Drama u kanjonu Drine srećno je okončana oko 20.30 pošto su sa puta uz Perućac svi putnici evakuisani. Jedan broj njih je sa ugroženog područja prevezen čamcima, dok su preostali pešice preko odrona stigli na sigurno.

Do sada su izbavljena tri automobila, a kiša je prestala da pada.

Ostalo je još nekoliko vozila koji će biti oslobođeni tek pošto se lavine uklone sa puta, a procena predsednika opštine Radomira Filipovića je da će taj posao trajati dva dana.

Ispred odrona najbližeg Bajinoj Bašti stigli su bageri koji će tokom noći krčiti put.

Negde oko 18 sati, usled velike kiše koja se sručila na Taru, na uzani put između planine i jezera, ispred tri automobila koja su išla jedan za drugim, survalo se čitavo brdo. Nekoliko trenutaka kasnije planina se pokrenula i pedesetak metara dalje, noseći sve pred sobom pravo na vozila koja su ostala zarobljena iza prvog odrona.

Plitki zemljotres jačine šest stepeni Rihtera pogodio je sjevernu obalu Japana, saopštio je danas Američki geološki institut.

Zvaničnici su saopštili da nema izvještaja o materijalnoj šteti i ljudskim žrtvama.

Ovo je drugi snažan zemljotres koji je registrovan 167 kilometara od grada Mijako, prenosi AFP.

Japanska meteorološka agencija nije izdala upozorenje za cunami nakon zemljotresa koji je registrovan na dubini od 10 kilometara.

Zemljotres je uslijedio nakon što je zemljotres jačine 5,3 stepena Rihtera registrovan jučer u prefekturi Ibaraki, južno od Fukošime na sjeveroistoku Japana.

Zemljotres pod morem jačine 5,3 stepena dogodio se danas na obalama prefekture Ibaraki u Japanu, južno od Fukušime, ali do ovog trenutka nisu prijavljene nikakve štete.

Potres se dogodio oko 21.07 sati na dubini od oko 37 kilometara, prema Američkom geološkom institutu (USGS). Potres se osjetio i u glavnom gradu Tokiju, ali nije bilo opasnosti od cunamija, saopćila je japanska meteorološka agencija.

Nikakva anomalija nije primijećena u pogledu radijacije oko nuklearne centrale Fukushima Daiichi, rekao je novinskoj agenciji AFP glasnogovornik električne kompanije Tokyo Electric Power, operater ove centrale bio je pogođen 2011. godine velikim cunamijem izazvanim potresom i danas nije u funkciji.

Japan, smješten na četiri tektonske ploče, pretrpi svake godine više od 20 posto potresa najjačih zabilježenih u svijetu. U aprilu je bio niz jakih potresa u regiji Kumamoto (na jugozapadu zemlje), uzrokujući smrt pedesetak ljudi.

Veliki potres pod morem u martu 2011. godine izazvao je cunami koji je uzrokovao smrt 18.000 ljudi i teško oštetio nuklearnu centralu Fukušima.

Nemački Istraživački centar za geonauke (GFZ) saopštio je danas da je zemljotres jačine 7,32 stepena Rihterove skale potresao oblast u južnom delu Atlantika.

U saopštenju GFZ, čije je sedište u Potsdamu, navodi se da je potres bio u regionu ostrva Južna Džordžija i na dubini od oko deset kilometara.

Ova oblast udaljena je više od 2.000 kilometara od južnog dela Argentine.

Tijekom utorka, najdublja ciklona na sjevernoj hemisferi nije se vrtila u tropskom dijelu, već potpuno neočekivano - u Arktičkom oceanu.
Bila je pozicionirana oko 1000 km od Sjevernog pola s tlakom u centru od 960 hPa, kojeg se ne bi postidio ni uragan 2. kategorije.

Ovakvi sustavi normalni su za arktičku klimu, ali nisu baš uobičajeni u srcu ljeta.

Istovremeno je u osjetno toplijem području, onom istočne Azije, na snazi opasnost od novog tropskog sustava. Nakon što je Chanthu pogodio Japan, u pripremi je već idući, ali je za sada dovoljno daleko za neku veću opasnost.
Ali, ona će postojati, jer trenutna tropska depresija 10 već u idućem izvještaju postat će tajfun 1. kategorije. a kopnu Japana trebao bi stići do početka idućeg tjedna, oslabljen na tropsku oluju.

Još jedan tropski sustav donosi kišu i vjetar jugoistočnoj Aziji, ali o njemu nema nekih bitnijih zapisa, jer se brzo raspada nad kopnom.

I u konačnici, Atlantik je opet aktivan. Središnjim dijelom kreće se tropska oluja Fiona. Po prognozama mogla bi predstavljati prijetnju SAD-u.

Spasilački timovi su na Mon Blanu pronašli tela troje alpinista koji su poginuli u lavini, saopštile su danas francuske vlasti.

Dve žene, Slovakinja i Britanka poljskog porekla, planinarile su zajedno sa svojim nemačkim vodičem uz planinu Mon Modi na 4.100 metara nadmorske visine, kad je u utorak došlo do lavine, izjavio je šef spasilačke službe grada Šamonija Stefan Bozon, a prenela agencija AP.

Tela žena su pronađena sinoć, a vodiča jutros.

Spasioci su morali da koriste motorne testere i bager da bi tela oslobodili iz leda, rekao je Bozon, dodajući da su napori spasavanja kasno pokrenuti pošto su drugi planinari rekli da u lavini nije bilo žrtava.

Velike boginje, smrtonosna bolest iskorenjena 1977. mogla bi se vratiti budući da se zaleđene sibirske tundre odleđuju i oslobađaju virus iz tela ljudi koji su preminuli u velikoj epidemiji pre 120 godina, upozoravaju stručnjaci.

Nekada je ta bolest bila jedna od najvećih pretnji čovečanstvu. Umiralo je više od 30 odsto zaraženih nakon što bi ispoljili simptome poput visoke temperature i karakrterističnog gnojnog osipa, pokazuju podaci Svetske zdravstvene organizacije.

Veruje se da su spore potencijalno fatalnog antraksa iz mrtvih ljudi i jelena koji su pokopani u večitom ledu već zarazile 254 pacijenta koji se trenutno nalaze u bolnici u Salakardu u blizini ruske severne obale. Ali eksperti strahuju da postoje znaci da najstrašnije tek dolazi.


- Tokom 1890-ih izbila je velika epidemija velikih boginja od koje je u jednom gradu je umrlo oko 40 odsto populacije. Naravno, tela su pokopana u gornjem sloju zaleđene zemlje, na oabalama reke Kolime. Sada, stotinak godina kasnije, nabujala reka erodira obale - kaže Boris Keršengolts iz sibirskog ogranka Akademije nauka.

Odleđivanje večitog leta ubrzava proces erozije.

Tisuće kajmana leži uginulo u presušenom koritu rijeke Pilcomayo u Paragvaju, izvijestili su zaštitari prirode.

Neki su uginuli, a drugi ugibaju u mukama pokušavajući se skloniti pod blatom kako bi izbjegli napade lešinara.

Rijeka Pilcomayo presušila je. Tijekom suhog razdoblja, od travnja do listopada, do tog fenomena dolazi u ciklusima, a "naglašen je zbog klimatskih promjena i krčenja šuma", rekla je direktorica organizacije World Wildlife Fund (WWF) u Paragvaju Luz Aida Aquino.

Od travnja nije kišilo u Chacu, okrugu Paragvaja koji graniči s Argentinom. U koritu rijeke tlo je tako suho da je popucalo.