Dok Sunce ulazi u period duboke neaktivnosti, Zemlja se elektrizira i reagira sukladno tome. Ovoga puta, čak i mainstream znanost kaže kako bi ovaj solarni minimum mogao donijeti smrzavajuće vremenske uvjete, glad, veći broj potresa, te katastrofalne vulkanske erupcije... - najnoviji sažetak Zemaljskih promjena i ukazuje na to.

No smanjena aktivnost nije jedini aspekt za istaknuti, jer Sunce je otpustilo najveću solarnu baklju još od 29. svibnja 2017, a one su nešto što može postati opasno za satelite i druge tehnološke uređaje ako naša magnetosfera nastavi slabiti.

Zanimljivo, prosvjedi oko Georgea Floyda i prateći neredi poklopili su se s ovom solarnom bakljom - ljudsko-kozmička veza?

Neki dijelovi sjeverne hemisfere iskusili su povratak zimskih uvjeta... samo mjesec dana prije ljeta, dok su rani snijeg i rekordne hladnoće pogodile južnu hemisferu dok zima još nije "službeno" ni započela.

Rijetka svibanjska snježna oluja izazvana polarnim vrtlogom prohujala je kroz sjeveroistok SAD-a, pri čemu su dijelovi Mainea i New Hampshirea primili skoro 25 cm snijega, dok se u gornjem New Yorku skoro nije vidio "prst pred nosom".

Grčka, Njemačka, Turska i Rusija također su dobile svoj dio nesezonskog snijega, no Nacionalni park Ayubia u Pakistanu bio je prekriven snijegom po prvi put u 100 godina, a Australija je završila sa skoro metar snijega tijekom njezinog najhladnijeg ikada zabilježenog početka svibnja .

Apsurdna količina vode pljuštila je diljem svijeta u svibnju, uzrokujući razorne poplave i klizišta. Kenija, Indija, Oman i Središnja Amerika bili su najpogođeniji, sa stotinama mrtvih i tisućama raseljenih.

Ciklon Amphan ostavio je trag uništenja u Odishi i Zapadnom Bengalu (Indija), ostavljajući stotine obitelji bez domova i tisuće bez električne energije.

Neuobičajeno snažna i višestruka istovremena tornada - tamo gdje nisu uobičajena, te velika tuča također su ostavili trag uništenja u SAD-u, Meksiku i dijelovima Europe i Azije.

Indija, Pakistan i istočna Afrika pretrpjeli su svoje najgore napade skakavaca u 27 godina, pri čemu su nastali milijunski gubici na usjevima i rasprostranjena šteta na vegetaciji. U kombinaciji s nepotrebnim gubicima hrane uzrokovanim zatvaranjem "svega" uslijed lažne pandemije, možda ćemo gledati u još više milijuna gladnih u bliskoj budućnosti.

Električna aktivnost u atmosferi također se povećala ovoga mjeseca. Munje su ubijale ljude i stoku, te pružale spektakl milijunima. Samo savezna država Washington (SAD) zabilježila je više od 87,000 munja u jednom danu... što je skoro 62% cjelogodišnjeg prosjeka - u jednom danu!

Pogledajte video sažetak (napomena: prijevod na hrvatski jezik dostupan je klikom na "kotačić" koji se nalazi dolje desno u prozoru pokrenutog video uratka, pri čemu odaberete Croatian među ponuđenim titlovima):

Neverovatni toplotni talas pogađa Arktički krug već nedeljama, ali je juče premašio rekord kada je temperatura dostigla 38 stepeni Celzijusa u Verhojansku na severu Sibira.

To je najverovatnije najviša izmerena temperatura na Arktiku od kada se vodi evidencija, napisao je na Tviteru meteorolog Si-Bi-Esa Džef Berardeli, mada se i dalje čeka potvrda.

​"Ovo što se dešava u Sibiru je ono što smo očekivali 2100. samo 80 godina ranije. Poređenja radi, u Majamiju je ove godine samo jednom zabeleženo 38 stepeni Celzijusa", naveo je Berardeli.

Prošla godina je bila najtoplija godina u Rusiji od kada se vrše merenja, ali stručnjaci veruju da taj rekord neće dugo trajati.

Maj je u Sibiru bio 4,4 stepena Celzijusa topliji u odnosu na prosek za ovo doba godine.

Verhojansk, u kojem živi oko 1.000 ljudi, takođe drži rekord za najveću temperaturnu oscilaciju na Zemlji. Prosečna temperatura zimi je minus 45,4, a letnja 16,5 stepeni Celzijusa.

Zemljotres jačine 4,3 stepena po Rihterovoj skali registrovan je u saveznoj američkoj državi Oklahoma, saopštio je Američki institut za geološka istraživanja (USGS).

Potres se dogodio na osam kilometara sjeverozapadno od grada Peri, na dubini od 7,9 kilometara.

Za sada nema podataka o potencijalnim žrtvama niti o materijalnoj šteti.

U poplavama na području Burse, na sjeverozapadu Turske, smrtno su stradale tri osobe.

Ekipe na terenu tražile su četiri osobe koje su nestale usljed poplava na tom području. Izvučena su tri tijela, a u toku je akcija traženja i spasavanja još jedne.

Akciju traženja i spasavanja prate i porodice nestalih osoba.

Sinoć je na poplavama pogođeno područje došao i ministar unutrašnjih poslova Turske Sulejman Sojlu.

Moskvu je danas pogodilo snažno nevrijeme, praćeno obilnim padavinama i gradom, a na snazi je narandžasti meteo-alarm.

Stanovnici Moskve su na društvenim mrežama objavili snimke i fotografije na kojima se vidi da automobili plivaju ulicama kao čamci.

Centar za kontrolu saobraćaja Moskve na Twitteru je objavio da je u jednoj od prestoničkih ulica potopljeno nekoliko automobila, kao i da je u ulici potpuno onemogućen saobraćaj.

Neki podzemni prolazi su u potpunosti potopljeni, prenosi Sputnjik.

Obilne poplave i uraganski vjetrovi pogodili su Adanu - Turska, 19. lipnja 2020.

Sanirana je rupa duboka pet metara na Bukovačkoj cesti koja se, vjerojatno zbog puknuća cijevi kanalizacije, prije tjedan dana otvorila nasred ceste koja je asfaltirana. Normalizacija prometa, poručuju iz Grada, očekuje se danas od 17 sati.

Ured zagrebačkog gradonačelnika priopćio je kako je, nakon sanacije urušene prometnice, u subotu izvršeno zatrpavanje građevne jame u punom profilu, izvedena je betonska stabilizacija, a djelatnici Zagrebačkih cesta asfaltirali su taj dio Bukovačke.

Na Bukovačkoj cesti u Maksimiru, podsjetimo, prošle je subote iza 16 sati propao dio kolnika i pojavila se rupa dubine oko pet metara. Ekipe Zagrebačkih cesta te Vodoopskrbe i odvodnje odmah su izašle na teren i počele sa sanacijom.

Iz zagrebačke policije tada su objavili kako pretpostavljaju da je do propada dijela kolnika došlo zbog puknuća cijevi kanalizacije.

Indonezijski vulkan Merapi na otoku Javi jutros je dvaput erumpirao, izbacivši pritom u zrak vreli stup pepela u visinu od 6000 metara.

Prva erupcija trajala je 328 sekundi, a druga 90 sekundi

Centar za istraživanje i razvoj tehnologije geoloških katastrofa (BPPTKG) izvijestio je da se prva erupcija dogodila u 9.13 sati te da je trajala 328 sekundi, a druga je nastupila 14 minuta kasnije i trajala je oko 90 sekundi.

Već danima traje pomor pčela u donjem Međimurju, a tamošnji pčelari boje se da će im sve uginuti.

"Strašno je gledati kak' se muče, dan za danom. Sve će uginuti, neće u košnicama, bojim se, ostati ni jedna jedina. Širi se užasan zadah i sve ih pokapam u jamu", kazao je za Večernji list Antun Tot iz Domašinca.

Tamo i u nekoliko obližnjih sela pčelari već desetak dana u kantama i građevinskim kolicima odvoze uginule pčele. Dosad je prijavljena šteta u ukupno 1150 košnica, a ako u jednoj obitava oko 50.000 pčela, dolazi se do zastrašujuće brojke od najmanje 57 milijuna uginulih! Prve procjene govore da je tridesetak pčelara pretrpjelo štetu od oko 2,8 milijuna kuna.

Možda će morati spaliti sve košnice?

Željko Trupković, predsjednik udruge Agacija, kaže da se čekaju rezultati vještačenja, nakon čega će pčelari znati hoće li morati čak i spaliti sve košnice u kojima su pčele ugibale. Pitanje je i što s medom ako se pokaže da u njemu ima tragova insekticida. Trupković ističe da je bolest pčela isključena. Što se tiče odštete, pčelari nisu previše optimistični jer nijedan njihov kolega u proteklih dvadesetak godina nije dobio odštetu u sličnim situacijama.

Inače, uzorci pčela poslani su u Centar za forenzička ispitivanja Ivan Vučetić u Zagrebu, ali pčelarka Ana Pepelko kaže da se, po svemu sudeći, u Hrvatskoj nema gdje obaviti analiza koja bi utvrdila o kojem se otrovu radi te da je najbliži laboratorij u Mariboru. Zna se da je u pitanju insekticid, a vlasnik polja je, kako piše Večernji list, priznao da je tretirao polja biljke rauole, križanca uljane repice i rotkve, koja se koristi za zelenu gnojidbu. On je to tretiranje trebao obaviti još zimus, a na proljeće sve požnjeti, no zakasnio je dva mjeseca. K tomu, navodno je rauolu sijao za sjeme, što nije smio.

Zemljotres jačine 7,4 stepena po Rihterovoj skali dogodio se u Tihom okeanu blizu Novog Zelanda.

"Sputnjik" javlja da se zemljotres dogodio na oko 684 kilometra sjeveroistočno od primorskog gradića Opotiki, na Novom Zelandu.

Potres se dogodio na dubini od deset kilometara.