Najmanje šest oosba poginulo je u snažnoj oluji na jugu Misisipija, koja je ujedno oštetila oko 300 kuća i zgrada na severu Luizijane.

Jedna osoba poginula je u okrugu Volthol, dve u Lorensu a tri u okrugu Džeferson Dejvis. Sva tri okruga su na oko sat vremena vožnje južno od Džeksona blizu Luizijane.

Nacionalna meteorološka služba saopštila je da je snažan vetar protutnjao i drugim delovima Misisipija, gde je bilo i tornada.

Guverner Misisipija Tejt Rives proglasio vanredno stanje pošto je tu državu pogodilo nekoliko tornada, prenosi AP.

Od jakog vetra pokidani su električni vodovi, a na nekoliko kuća pala su stabla u Klerksdejlu, u Misisipiju.

Gradonačelnik Monroa u Luizijani Džejmii Mejo rekao je da je u oluji oštećeno 200-300 kuća, a u gradu su otkazani letovi sa regionalnog aerodroma gde je oštećena pista, kao i nekoliko aviona u hangaru.

Zemljotres jačine 4,7 stepeni po Rihteru pogodio je jutros zapadnu regiju Irana.

Zavod za vanredne situacije u Turskoj (AFAD) saopštio je da je epicentar potresa registriran u Koju, gradu u iranskoj provinciji Zapadni Azerbejdžan.

Epicentar potresa registrovan je na dubini tla od 6,75 kilometara i osjetili su ga mještani u nekoliko iranskih gradova.

Trenutno nema informacija o posljedicama potresa.

Iran se ubraja u red seizmološki najaktivnijih zemljama na svijetu.

Vulkan Anak Krakatau u Indoneziji eruptirao je tijekom noći s petka na subotu, a stupovi dima su se u erupciji dizali i 500 metara u visinu, priopćila je indonezijska agencija za vulkane.

Stupanj uzbune zbog vulkana koji se nalazi između Jave i Sumatre ostaje na trećoj najvišoj razini, priopćio je indonezijski Centar za vulkanologiju i geološke opasnosti.

Smrtonosni ciklon Harold koji hara Tihim oceanom obrušio se u srijedu na Fidži pošto je opustošio Salomonske otoke i Vanuatu.

Tropski ciklon je oslabio i iz pete, najviše skupine prešao u četvrtu, ali je na Fidži donio udare vjetra od 240 km/h, priopćila je državna meteorološka služba NaDraki.

Ciklon je zahvatio područje južno od glavnog otoka Fidžija Viti Levua, prošavši bliže kopnu nego što je bilo najavljeno.

Zbog obilnih snežnih padavina u opštini Rudozem na Rodopskim planinama, na jugu Bugarske proglašena je danas vanredna situacija.

Saobraćaj je u prekidu a sela su odsečena. Na pojedinim mestima sneg je visine i do jednog metra, prenosi BTA.

Težak i mokar sneg izazvao je klizišta na putevima, a u prekidu je snabdevanje električnom energijom.

Volonteri čitavog dana uklanjaju oboreno drveće sa puteva.

Nemački naučnik tvrdi da je otkrio prvu rupu u ozonskom omotaču iznad Severnog pola.

U posljednje dve nedelje debljina ozonskog omotača na Arktiku bila je ispod debljine ozonskog omotača na Antarktiku, gde se nalazi ozonska rupa, izjavio je Markus Reks, šef odseka za atmosfersku fiziku na Institutu Alfred-Vegener.

"U zonama gde je debljina ozonskog omotača na maksimumu, gubitak je oko 90 odsto", kazao je Reks.

Reč je o području koje je tri puta veće od Grenlanda. Sveukupno je gubitkom ozona zahvaćeno područje od 20 miliona kvadratnih kilometara ili 10 puta veće od površine Grenlanda. Prema Reksu, do toga je došlo zbog izuzetno jakog polarnog vrtloga ove zime i niskih temperatura u stratosferi, gde je smešten ozonski omotač.

"Trenutno su te vazdušne mase još uvek nakupljene iznad Arktika i zato se ljudi u Evropi ne moraju brinuti da će brže nego inače izgoreti na suncu. Moguće je da će te vazdušne mase u aprilu otplutati sa srednjeg Arktika prema Evropi", pojasnio je naučnik.

Proizvodnja hlorofluorougljenika, skupa jedinjenja koji oštećuju ozonski omotač, zabranjena je pre nekoliko godina i bez te zabrane bi ozonski omotač bio u još gorem stanju.

Međutim, dodaje Reks, te stvari imaju veliko vreme zadržavanja.

Izgleda da se ozonska rupa iznad Antarktika, otkrivena 1985. Godine, posle čega je dogovoren Montrealski protokol i postepena zabrana hlorofluorougljenika, polako zatvara. Prošle godine bila je najmanja u proteklih 30 godina, prenosi hrvatski portal "Indeks".

Dokazi

Prema službenoj znanosti, Zemlja trenutno pati od "antropogenog globalnog zatopljenja". Ljudska aktivnosti, međutim, doprinosi samo 5% atmosferskim emisijama CO2,¹ i CO2 samo malo doprinosi (3%) emisiji stakleničkih plinova.² 5% od 3% znači da CO2 kojeg izaziva čovjek doprinosi samo 0,15% "efektu staklenika". Za usporedbu, vodena para - koja je sama prirodnog porijekla - doprinosi nevjerojatnih 95% efekta staklenika.³

Ako ostavimo propagandu o klimatskim promjenama sa strane, jasno je da su pri kraju 20. stoljeća, podaci o "zagrijavanju" koje su klimatolozi globalnog zatopljenja koristili kako bi unaprijedili svoju tezu počeli pokazivati niže prosječne temperature, te da ovo hlađenje (poput zagrijavanja koje mu je prethodilo) nije ljudskog nego kozmičkog podrijetla. Ako je, kako tvrde zagovornici antropogenog globalnog zatopljenja, ljudska emisija ugljičnog dioksida glavni uzrok nedavnog zatopljenja na Zemlji, kako bi to moglo objasniti zašto se drugi planeti u našem Sunčevom sustavu također zagrijavaju? Tijekom posljednjih 50 godina ili slično, Zemljina prosječna temperatura je, po nekim procjenama, porasla za oko jedan stupanj. Tijekom tog istog razdoblja, globalno zatopljenje je primijećeno na Marsu,⁴ Neptunu⁵ i Plutonu.⁶ Je li to samo slučajnost?

Slika 108 pokazuje IPCC⁷ predviđanja temperatura (narančasta krivulja, crvena krivulja, plava krivulja i zelena krivulja) u odnosu na promatrane temperature (crna izglađen krivulja i ružičasta nazubljena krivulja). Primjetite da prizemno zagrijavanje (Y-os) predstavlja odstupanje od prosječne globalne temperature u odnosu na razdoblje 1960. - 1990. Na primjer, izmjerena temperatura za 1998. godinu (ružičasta krivulja) bila je 0.55 stupnjeva viša od prosjeka 1960 - 1990. godine. U 2011. godini bilo je samo 0,35 stupnjeva toplije. To znači da je između 1998. i 2011. godine, prosječna temperatura pala za 0,2 stupnja prema samim podacima IPCC-a. Što kažete na to kao "skrivanje pada"?⁸

Najveći ekvadorski vodopad čini se da je nestao nakon što je veliki ponor nastao uzvodno i progutao veći dio vode koji se slijevao prema mjestu vodopada.

Vodopad San Rafael na rijeci Coca bio je velika turistička atrakcija, piše CNN, i privlačio je desetke tisuća ljudi godišnje. Vodopad je bio visok 45 metara i završavao je u krateru.

Zemljotres jačine 6,4 stepeni po Rihterovoj skali pogodio je područje sjeveroistočno od grada Bojsi u američkoj saveznoj državi Ajdaho, saopštio je Američki institut za geološka istraživanja.

Za sada nema izvještaja o tome da li je bilo ko povrijeđen, ali su mještani nekoliko obližnjih gradova na Tviteru napisali da su osjetili zemljotres.

U saopštenju Instituta navodi se da je epicentar zemljotresa bio na 72 kilometra zapadno od grada Čalis i blizu područja Biver Krik, duž planinskog masiva Salmon River.

Policijsko odjeljenje u Bojsiju saopštilo je na Tviteru da se osjetio zemljotres, ali da za sada nije prijavljena materijalna šteta.

Iz Nacionalne meteorološke službe saopšteno je da se nakon prvog zemljotresa dogodio još jedan, jačine 4,6 stepeni po Rihterovoj skali, javio je Si-En-En.

Osamnaestorica vatrogasaca i šumar poginuli su boreći se s velikim šumskim požarom na jugozapadu Kine, priopćile su vlasti u utorak. Požar je buknuo u ponedjeljak u planinskoj pokrajini Sečuanu "neposredno zaprijetivši sigurnosti grada Xichanga", oko 2200 km od Pekinga, dodaje gradska uprava na društvenim mrežama.

Na snimkama koje je objavila državna televizija vide se golemi stupovi dima iznad planina koje okružuju grad s pola milijuna stanovnika, bojeći nebo u narančasto. Točne okolnosti pogibije žrtava nisu otkrivene.