podvodni sustav ima oprašivače koji obavljaju isti posao kao pčele na kopnu

Po prvi puta znanstvenici su našli dokaze kako podvodni sustav ima oprašivače koji obavljaju isti posao kao pčele na kopnu. Baš kao i njihovi kopneni rođaci, morska trava širi pelud kako bi se reproducirala.

Do sada su biolozi smatrali da se morske biljke oslanjaju samo na strujanje vode ne bi li širile svoje gene. Ali otkriće “morskih pčela” koje prenose pelud je bacilo novo svjetlo na razmnožavanje morske trave.

Znanstvenici s Nacionalnog autonomnog sveučilišta u Meksiku neočekivano su pregledavajući video materijale sa snimkama kretanja rakova zamijetili da oni više posjećuju ženske cvjetove, baš kao i pčele na kopnu pri oprašivanju.

“Vidjeli smo životinje koje dolaze i rasprostranjuju pelud”, rekla je glavna istraživačica Brigitta van Tussenbroek za New Scientist.

Prije tog slučaja znanstvenici nikada nisu niti naslućivali da su životinje uključene u oprašivanje morske trave. Pitajući se dali beskralježnjaci doista oprašuju travu ili se njome hrane van Tussenbroek i njezin tim su dodali sitne rakova u akvarij.


U minuti pelud se pojavila na ženskim cvjetovima, dok taj učinak nije bio u akvariju bez rakova.

Poruka je bila jasna, rakovi nose pelud s cvijet na cvijet pomažući im u oplodnji.

Što se ovdje dogodilo? Čini se da životinje privlači ljepljiva pelud proizvedena od strane ženskih cvjetova morske trave. Dok se rak hrani, pelud prianja na njega te ju on dalje širi...

Za sad je Thalassia testudinum jedina vrsta morske trave kod koje je dokazano da se razmnožava uz pomoć neke životinje.

“Ovo oprašivanje nam može pokazati neku sasvim novu razinu i kompleksnost podvodnog sustava te nam opisuje zanimljivu životinjsko-biljnu interakciju koja do sada nije bila opisana”, rekao je Kelly Darnell iz neprofitne grupe istraživača “The Water Institute of the Gulf” za New Scientist.

Također nije nepoznanica da je morska trava vrlo bitna za ekosistem jer ne samo da podržava različite grupe životinja već one ovise jedne o drugima.

Nažalost skriven ispod valova naš plavi ekosistem je često zanemaren. Bez obzira na to proučavanje interakcije između biljaka i životinja biti će vrlo važno za okoliš, pogotovo ako ćemo ga morati štititi.

Ovo istraživanje objavljeno je u časopisu Nature Communications.