Da li je postojala planeta između Marsa i Jupitera čije je uništenje rezultiralo stvaranjem asteroidnog pojasa?

Hipoteza Pete planete se zasniva na pretpostavci da je nekada postojala 5. planeta u našem Sunčevom sistemu.
Ta planeta je nazvana Peta planeta i neki astronomi misle da je ona možda nekada postojala između Marsa i asteroidnog pojasa.

Ako je nekada postojala peta planeta koja je formirana tokom rane planetarne ere, šta se onda dogodilo sa njom? Postojanje hipotetičke pete planete koja se nekada kretala u našem sunčevom sistemu su izneli naučnici NASA-e Džon Čembers i Džek Liser 2002. godine.

Čembers i Liser su sproveli nekoliko kompjuterskh simulacija sunčevog sistema sa dodatnom zemaljskom planetom i predložili da je Peta planeta ili izbačena ili sabijena od strane Sunca, događaj koji je doveo do njenog uništenja pre oko 4 milijarde godina.

Prema rečima istraživača, destruktivni kosmički događaj kao ovaj bi bio realan ako bi masa Pete planete bila manja od 0,25 Marsove. Ostale simulacije nisu smatrane uspešnim, jer je Peta planeta ili preživela čitavu 1 milijardu godina trajanja simulacije, ili su se dogodili sudari između planeta.

Da li je Peta planeta uništena tokom teškog bombardovanja?

Pre oko 4,1 do 3,8 milijardi godina, naš Sunčev sistem je iskusio period intenzivnog bombardovanja kometa i asteroida. To je poznato kao Kasno teškog bombardovanje, i veruje se da se tokom tog perioda veliki broj asteroida sudario sa ranim zemaljskim planetama u unutrašnjem Sunčevom sistemu, uključujući Merkur, Veneru, Zemlju.

Zapis ovog događaja je kompletno izgubljen na Zemlji jer tektonski sistem naše planete i aktivna erozija osiguravaju da se površina stalno obnavlja, ali na Mesecu i drugim nebeskim telima u našem Sunčevom sistemu postoje broni krateri koji govore u prilog teoriji Kasnog teškog bombardovanja.

Naučnici Čembers i Liser misle da je Peta planeta nestala tokom ove kosmičke kataklizme u našem Sunčevom sistemu i najverovatnije završila sudarivši se sa Suncem.

Peta planeta nije hipotetička planeta Fajeton
Da li je postojala planeta između Marsa i Jupitera čije je uništenje rezultiralo stvaranjem asteroidnog pojasa?
Teorija prekida sugeriše da je nekada postojala hipotetička planeta Fajeton između Marsa i Jupitera. Uništenje planete Fajeton je rezultiralo stvaranjem asteroidnog pojasa.

Fajeton, sin boga sunca Heliosa u grčkoj mitologiji, koji je pokušao da vozi solarne kočije svog oca jedan dan sa katastrofalnim rezultatima i na kraju bio uništen od strane Zevsa, bio je godinama predmet debate među astronomima. Astronom Hajnrih Vilhelm Olbers je bio taj koji je 1802. godine formulisao hipotezu planete Fajeton.

Prema hipotezi Fajeton, navodna planeta je uništena jer je prišla previše blizu Jupiteru i bila je rastrgana njegovom snažnom gravitacijom ili ju je možda udarilo neko drugo veliko nebesko telo. Takođe postoji mogućnost da je planeta Fajeton nestala jer je uništena nekom internom katastrofom, ili je uništena od strane hipotetičkog braon patuljka, zvezde koja je pratilac Sunca, poznate kao Nemeza. Nikada nije utvrđeno da li je planeta Fajeton ikada postojala.

Većina modernih astronoma odbacuje hipotezu Fajeton i mnogi naučnici smatraju da se asteroidni pojas sastoji od ostataka protoplanetarnog diska. Pre oko 4,6 milijarde godina, kada je naš sunčev sistem formiran, deseta planeta je pokušala da se formira između Marsa i Jupitera.

Planeta nije mogla da se formira zbog Jupiterovih veoma snažnih gravitacionih sila, a asteroidi koje danas posmatramo u pojasu su ostaci neuspele planete. Čak i da se planeta formirala, bila bi veoma mala. Ako sastavimo sve asteroide Sunčevog sistema zajedno u jedno telo, oni bi formirali telo manje od polovine našeg Meseca!

Neki ljudi brkaju Petu planetu i planetu Fajeton. To su dve potpuno različite hipotetičke planete i nikada nije sugerisano da je Peta planeta odgovorna za stvaranje asteroidnog pojasa.

Takođe postoji teorija da je Peta planeta uništena zbog sudara sa Marsom. Neki naučnici su predložili da je ovaj sudar formirao Borealis Basin u severnoj hemsferi Marsa koji prekriva 40% planete.