© Ken Bohn/San Diego Zoo/Associated Press
Iako su na svijet došli u Japanu, nazivaju ih “svemirski miševi”. Nekoliko desetaka zdravih miševa rođeno je u laboratoriju Sveučilišta Yamanashi nakon što su njihove majke oplođene spermom koja se devet mjeseci čuvala na Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS).

Zračenje na ISS-u je 100 puta jače nego na Zemljinoj površini, što je razina koja može izazvati oštećenje DNK u jezgrama tjelesnih stanica. Da bi istražili kako svemirsko zračenje utječe na DNK u reproduktivnim stanicama, japanski su znanstvenici 2013. godine na ISS poslali uzorke sperme 12 miševa, zamrznute na minus 95 stupnjeva Celzijevih. Nakon 288 dana boravka hladnjaci s mišjom spermom su vraćeni. U istom razdoblju znanstvenici pod vodstvom Teruhika Wakayame sa Sveučilišta Yamanashi čuvali su u hladnjacima na Zemlji spermu istih miševa.

Zatim su s oba uzorka sperme, svemirskim i zemaljskim, oplodili mišice. Nakon nekoliko tjedana na svijet su došla 73 “svemirska” miša te otprilike isto toliko oplođenih normalnom spermom. Pokazalo se da među dvije skupine miševa nije bilo razlike.

- Mi smo čuvali mišju spermu devet mjeseci na ISS-u. Iako je sperma bila blago oštećena, to se nije odrazilo na potomstvo koje je rođeno zdravo. Naše istraživanje pokazalo je da je u svemiru moguće čuvanje sperme barem devet mjeseci - pojasnio je za Guardian Teruhiko Wakayama, voditelj studije objavljene u Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS). - Naši rezultati pokazuju kako je moguće stvaranje životinjskog ili čak ljudskog potomstva pomoću sperme čuvane u svemiru.

To bi svakako trebalo biti korisno kada stigne svemirsko doba - dodao je Wakayama.

Debeli sloj atmosfere i Zemljino magnetsko polje štite ljude od svemirskog zračenja, visokoenergetskih čestica koje oštećuju DNK. Ta oštećenja mogu dovesti do razvoja tumora, slabljenja imunološkog sustava i oštećenja mozga. Stoga se na ISS-u provode stotine eksperimenata kojima se istražuje utjecaj zračenja na zdravlje astronauta.

- Cilj je našeg projekta uvidjeti je li u svemiru moguća reprodukcija sisavaca ili ne.

Na nesreću, donijeti živog miša u svemir i voditi brigu o njemu je iznimno teško. Stoga smo se odlučili za ovaj jednostavniji eksperiment - rekao je Wakayama koji je poznato ime u svjetskoj znanosti. Naime, 2008. godine prvi je klonirao zdravog miša iz stanica uginulog miša koje su 16 godina bile zamrznute na minus 20 Celzijevih stupnjeva.