Istraživanje pokazuje da su žene osamstotih godina prije nove ere odlazile između 300 i 500km daleko od svojih sela kako bi započele porodicu, dok su muškarci ostajali blizu mesta gdje su rođeni.
Njemački arheolozi proučavali su posmrtne ostatke 84 osobe preminule između 2500. i 1650. godine prije nove ere otkrivši da su pred kraj kamenog doba i u ranom bronzanom dobu porodice nastajale na iznenađujuće načine.
Praksa odlaženja žena i ostajanja muškaraca u blizini rodnog kraja nije bila privremena, već je prisutna tokom cijele tranzicije iz neolita u rano bronzano doba.
Rezultati objavljeni u časopisu PNAS deo su istraživačkog projekta koji je vodio profesor Filip Stokhamer sa Univerziteta Ludvig Maksimilijan u Minhenu.
"Svi znamo za priče o muškarcima ratnicima koji su se borili i donosili hranu dok su žene i djeca ostajali kod kuće. Ipak, čini se da su stvari bile potpuno drugačije", ističe Stokhamer.
"Naša studija pokazuje da skoro nijedan muškarac nije putovao, dok čak dvije trećine žena jesu."
Osim arheološkog iskopavanja, istraživači su proučavali stabilne izotope i DNK analize.
"Svako tlo ima drugačije karakteristike. Voda koju su pili sa različitih površina ostavlja na zubima drugačije tragove, što nam omogućava da pretpostavimo gdje su bili."
Stokhamer dodaje da, gledano sa arheološke strane, nova saznanja pokazuju važnost ženske mobilnosti za razmjenu kulture u bronzanom dobu.
Takođe, kako dodaje, to nam omogućava da uvidimo ogroman obim rane ljudske pokretljivosti na potpuno nov način.
Činjenica da su se žene sahranjivale poput lokalnog stanovništva pokazuje da su nekadašnje žene "stranci" bile integrisane u zajednicu kojoj su se pridružile.
Komentari čitatelja
na naše novosti