Fosil koji mijenja ljudsku povijest: 260.000 godina stara kineska lubanja sugerira da potićemo iz Azije kao i od afričkih predaka
"Dali lubanja" (na slici), otkrivena 1978., izuzetno je kompletna, s licem i lobanjom još uvijek netaknutom, a stara je 260.000 godina. Istraživači koji opisuju lubanju 1979. smatraju da pripada ranoj ljudskoj vrsti Homo erectus
Mnogi znanstvenici vjeruju da svi moderni ljudi potječu od afričkih predaka. No, nova analiza drevne kineske lubanje otkrila je previše sličnosti s najstarijim ljudskim fosilima pronađenima u Africi da bi to bila slučajnost; možda nismo svi potekli iz Afrike.

Poznata kao lubanja iz Dalija, otkrivena je prije gotovo 40 godina u kineskoj provinciji Shaanxi. Pripadala je pripadniku rane homininske vrste Homo erectus. Njegove strukture lica i lubanje ostale su netaknute, iako se datira prije oko 260.000 godina. Lubanja Dali je toliko stara da arheolozi u početku nisu vjerovali da može dijeliti značajke s modernim Homo sapiensom.

No, Xinzhi Wu iz Kineske akademije znanosti u Pekingu vjerovao je da zbog velikih fizičkih sličnosti Homo erectus mora dijeliti DNK s Homo sapiensom. Desetljećima nakon što je ova ideja odbačena od strane akademske zajednice, Wu i kolegica, Sheela Athreya sa Sveučilišta A&M u Teksasu, nedavno su ponovno analizirali lubanju Dali i otkrili da bi nas mogla natjerati da ipak ponovno pišemo svoju evolucijsku povijest. Nevjerojatno je nalik dvjema odijeljenim lubanjama Homo sapiensa koje su prethodno pronađene u Maroku.
Dali lubanja iz Kine
260.000 godina stara lubanja iz Kine (desno) izuzetno je slična modernim ljudskim ostacima u Maroku (lijevo). Nalazi su potaknuli novu teoriju (u ljubičastoj) koja sugerira kako naš DNK ne dolazi isključivo od predaka iz Afrike, kao što su znanstvenici prethodno sugerirali (zeleno)

Da smo pronašli samo marokanske lubanje, a ne i Dali lubanju, imali bi smisla zadržati vjerovanje da su svi moderni ljudi evoluirali u Africi. No sličnosti pokazuju da rani moderni ljudi možda nisu bili genetski izolirani od drugih dijelova svijeta, primjerice onog dijela kojeg danas znamo kao Kina.

"Mislim da je protok gena mogao biti višesmjeran, pa su neke značajke vidljive u Europi ili Africi mogle nastati u Aziji", rekla je Athreya za New Scientist.
Dali lubanja iz Kine
Nova analiza 260.000 godina stare kineske lubanje otkrila je da je vrlo slična najstarijem poznatom fosilu naše vrste koji je pronađen u Maroku 10.000 km daleko. Na slici je umjetnikov dojam o tome kako je izgledao prvi Homo sapiens u Africi
Dakle određene značajke koje povezujemo s modernim Homo sapiensom možda su se razvile u istočnoj Aziji, i tek su kasnije prenesene u Afriku. Još će nam trebati daljnje usporedbe između lubanje iz Dalija i marokanskih lubanja. Ali implikacije su goleme; govorimo o ponovnom ispisivanju podrijetla naše vrste kakvog poznajemo, preispitujući kako su naši preci migrirali, stupali u interakciju i kasnije evoluirali.

"U pravom smislu govorimo o multiregionalnoj populaciji, koja se ponovno povezuje migracijom i genetskim razmjenama", rekao je John Hawks sa Sveučilišta Wisconsin-Madison za New Scientist
Dali lubanja iz Kine
Najraniji fosili Homo sapiens nalaze se diljem cijelog afričkog kontinenta: Jebel Irhoud, Maroko (300.000 godina), Florisbad, Južna Afrika (260.000 godina) i Omo Kibish, Etiopija (195.000 godina)