Uoči predsjedničkih izbora u Rusiji u ožujku ove godine se sve više otvara pitanje veze Vladimira Putina s ruskim oligarsima, čime mu se želi staviti na teret da upravlja državom koju vode oligarhijski i mafijaški klanovi, a on im je svima "vrhovni vođa".

Vladimir Putin
Jean-Robert Raviot, profesor suvremene ruske kulture na Sveučilištu Paris-Nanterre objašnjava kako je Vladimir Putin preuzeo vlast i za koju svrhu.

Profesor Jean-Robert Raviot smatra kako je Vladimir Putin bio uvjeren da se Rusija suočava s unutarnjim neprijateljem, vrlo odlučnim i za vlastitu dobit sposobnom na kompromis s vanjskim neprijateljem, kao što je bio poznati milijarder Hodorkovski, uhićen 2003. godine.

Profesor Raviot objašnjava da se predsjednik Putin tada okružio s "Pretorijanskom gardom", malom skupinom od petnaest ljudi s kojima je, kombinirajući tradicionalne metode, uspio uspostaviti državnu kontrolu nad ključnim sektorima gospodarstva.

Među tim ljudima se nalaze Dmitrij Medvedev, povezan s Gazpromom , Igor Sečin, danas čelnik Rosnefta i Sergej Čemezov, koji je od 2007. godine bio čelnik državne tvrtke visoke civilne i vojne tehnologije Rostek.

Ova "Pretorijanska garda" nije bila institucionalizirana mreža, nego je osmišljena kao štit koji kroz uspostavu suverene demokracije, ali ne liberalne i kompetitivne, jamči dugoročni opstanak države, bez tržišnog utjecaja Zapada.

Ukratko, stvorio je državu-utvrdu, koja izdržava sve udare zahvaljujući koheziji skupine ljudi koji su joj na čelu. Svi ti su rođeni '50-ih godina prošlog stoljeća i prošli su manje ili više isti put i čekaju da dođe tim nove generacije koji će biti vođeni istim uvjerenjima. 2016. je stvorena "Nacionalna garda", a povjerena je jednom od njih, Viktoru Zolotovu, i pod izravnom je kontrolom Kremlja.

Dakle, vidimo da su u suočavanju s liberalima, koje privlače takozvane zapadne vrijednosti i koji bi zbog profita zemlju dali u ruke Wall Streetu, Vladimir Putin i njegova "Pretorijanska garda" stvorili su izborni cezarizam, svojevrsni dvosmjerni režim, koji konzervativnoj državi osigurava opstanak u licemjernom i eminentno agresivnom kontekstu globalizacije.

"Neki se dive romantičnom liku oca domovine i Vladimiru Putinu kao bedemu koji zemlju štiti od neoliberalne pljačke. Osobno, bez da ga idealiziram, divim se Vladimiru Putinu kao strategu koji žrtvuje svoj život ne samo da spasi zemlju, nego i civilizaciju,... civilizaciju koja će, prema Oswaldu Spengleru, imati svijetlu budućnost kada Zapad ne bude ništa drugo nego polje ruševina, iscrpljen i očišćen od bandi mafijaša koji sada imaju sva prava, uništavaju naše države i bacaju nas na smetlišta dekadencije", piše profesor Jean-Robert Raviot.

Tko na Zapadu urla o autoritarnom Putinu, bilo bi dobro da pogleda kako to rade naše parlamentarne demokracije, koje su demokratske samo nominalno i čiji su zidovi služe samo da prikriju slabost i izdaju u kojoj živimo zbog parlamentaraca koje je kupio Moloh financijske oligarhije.

"Suverena i nefleksibilna demokracija Vladimira Putina je barem zaslužna što je brana takozvanoj neoliberalnoj struji, koja krvavim valovima odnosi kriminalni profit otet u svijetu uz pomoć naše kapitalističke i buržujske mafije", zaključuje Jean-Robert Raviot, profesor suvremene ruske kulture na Sveučilištu Paris-Nanterre.