Teorija
© Getty ImagesSveti rimski car Oto III
Malo je stvari oko kojih se ceo svet slaže, ali oko vremena, kalendara i osnovne ideje da se istorija kakvu znamo dogodila onako kako tvrde istoričari nikad se nisu postavljala pitanja. Međutim, nemački istoričar Heribert Ilig, tvorac teorije "fantomskog vremena", tvrdi da je danas 1720. godine, da je Gregorijanski kalendar laž i da je dobar deo Srednjeg veka izmišljotina. Za svoju suludu teoriju tvrdi da ima i arheološke dokaze koji to potvrđuju.

Ilig, koji je zbog svoje tvrdnje među kritičarima okarakterisan kao teoretičar zavere, je izneo svoju teoriju 1991. godine pod nazivom "Hipoteza fantomskog vremena", i tvrdi da je postojala zavera između tri vladara da se promeni datiranje vremena.

Prema njegovim rečima, papa Silvester drugi, car Svetog rimskog carstva Oto treći, i car Vizantije Konstantin sedmi, sastali su se i izmenili kalendar, kako bi izgledalo da je Oto počeo da vlada tačno 1000. godine nove ere, umesto 996.

Ilig dalje tvrdi da je trio izmenio postojeće dokumente i stvorio lažne istorijske događaje i ljude kako bi podržali svoje planove. Tako ispada da mnogi vladari, poput franačkog kralja Karla Velikog, nikada nisu postojali, a da je kroz sve manipulacije i falsifikovanja dodato čak 297 godine istorije više, prenosi "Oldetisinteresting".

Prema toj nedokazanoj teoriji, one se nikada nisu dogodile, pa je danas zapravo 1720. godina. Ilig tvrdi da za to mogu da se krive i nepodobni sistem datiranja srednjevekovnih artifakata i veliko oslanjanje na pisane materijale. Po njegovom istraživanju, godine između 614. i 911. se ne uklapaju, jer su se pre i posle događali veliki istorijski događaji, dok je u tom periodu "neuobičajeno prazno".

Karlo veliki
© Getty ImagesCharlemagne, ili Karlo Veliki, za kojeg Illig tvrdi da je samo mit sličan kralju Arthuru
Odstupanja između Julijanskog i Gregorijanskog kalendara navodno dodatno komplikuju stvari, jer je razlika u godini u odnosu na dva kalendara 11 minuta.

Iako je "Hipoteza fantomskog vremena", prema svim dosadašnjim dokazima, daleko od razumnog, Ilig je nekako uspeo da pronađe sledbenike. Doktor Hans-Ulrih Niemic objavio je 1995. godine članak u kojem tvrdi da rani Srednji vek nikada nije postojao.

- Između 1. i 1500. godine nove ere, istoričari navode oko 300 godina više u hronologiji nego što ih je bilo - napisao je Hans-Ulrih.

Većina istoričara u svetu ipak gleda kritički na Iligovu teoriju, a za dokaze navode događaje iz drugih delova sveta koji su se odvijali paralelno a nisu mereni ni po Julijanskom ni po Gregorijanskom kalendaru.

Mejnstrim istoričari i astronomi složni su u tome da "teorija fantomskog vremena" jednostavno "ne pije vodu". Da su 300 godina naprosto dodate u kalendar, dokazi falsifikovanja videli bi je jednostavno u zvezdama, a to nije slučaj. Ljudi su tokom istorije zabeležili značajne astronomske događaje i tako su zapisivana značajnija pomračenja i pre i posle Srednjeg veka. Plinije pominje pomračenje Sunca iz 59. godine pre nove ere što se slaže sa našim današnjim datumima. Astronomska posmatranja dinastije Tang takođe potvrđuju današnje datume, piše Forbs.