Lenjivac
© Alex McClelland / Sveučilište u BournemouthuNa temelju nedavno otkrivenih tragova, pretpovijesnih ljudi u današnjem New Mexicu lovili su ogromne ljenjivce (umjetnički dojam)
Naučnici su pronašli dokaze o borbi između predaka ljudi sa džinovskim lenjivcem, a to je prvi put da imamo priliku da vidimo kako su se borili sa tako impresivnim protivnikom, javlja "Rojters".

Ta vrsta lenjivca bila je viša od dva metra, a na prednjim šapama imala je kandže, ali je istrebljenja pre oko 11.000 godina. Većina naučnika danas smatra da su upravo ljudi doveli do njihovog nestanka.

Ipak, fosilizovani otisci pronađeni u Vajt Sends Našional Monjument (White Sands National Monument), Novom Meksiku otkrivaju davno okončanu bitku prikazujući da su se ljudi prvo kretali po tragovima džinovskog lenjivca, pa su se onda suočili sa njim, najverovatnije naoružani kopljima.

- Priča koju možemo da vidimo na osnovu tragova govori da su ljudi uhodili životinju i tačno bi stali u okviru otiska koji je ostavljala za sobom. Kada bi je omeli ona bi počela da se okreće, a tada bi neko drugi prišao i pokušao da joj zada smrtonosni udarac. To je veoma zanimljiva priča, zabeležena u koracima onih koji su u njoj učestvovali - rekao je Metju Benet, jedan od glavnih istraživača u timu koji je otkrio tragove.

Među otiscima vidni su i oni koji ukazuju na to da bi džinovski lenjivac pravio blag okret na zadnjim dok je pokušavao da zamahne prednjim šapama, najverovatnije u samoodbrani.

Pored tragova onih ljudi koji su išli za njim, nešto dalje pronađeni su otisci još jedne grupe. Na osnovu njih, naučnici su zaključili da su ljudi radili u grupi, dok je drugi tim odvlačio pažnju i navodio životinju u pogrešnom pravcu da bi je nadmudrili.

Tragovi blagog okreta se uvek povezuju sa prisustvom ljudskih otisaka jer tamo gde ih nema lenjivac je hodao po pravoj liniji, ali gde ima i ljudskih životinja se kretala na način koji prikazuje izbegavanje uz nagle promene pravca. Zahvaljujući 3D tehnolohiji, borba je mogla da bude prikazana uz pomoć Benetovog sistema. Naime, koristeći standardni digitalni fotoaparat i beleženjem fotografija iz 22 ugla, kompjuterski algoritam izrađuje izuzetno precizan prikaz, navodi "Rojters".

- Ovi dokazi nam po prvi put pokazuju način na koji su ljudi mogli da se izbore sa nekom od većih životinja, a činjenica da su skoro sasvim sigurno to radili rutinski je veoma važna. Pronalaženje dva para fosilizovanih otisaka koji su povezani i daju uvid u ponašanje je veoma, veoma retko - rekao je Benet.