Mala djeca su kreativni genije, ali obrazovni sustav ga uništava
Istraživačka studija, koju je uradila NASA-a, pokazuje kako se većina dece rađa sa briljantnom krativnom genijalnošću, ali zatim gube svoje talente tokom vremena provedenog u obrazovnom sistemu.

NASA je zatražila od dr Džordža Lenda i Bet Jarman da pomognu ovoj svemirskoj agenciji da identifikuju i razviju talente, posebno u školama. Istraživači su otkrili da američki školarci, što više vremena provedu u školskom sistemu, gube svoju urođenu sposobnost kreativnog razmišljanja.

Kad učenici kreću u svoje obrazovno putovanje, oni zadržavaju većinu svojih sposobnosti kreativnog razmišljanja. Drugim rečima, deca se rađaju sa kreativnom genijalnošću. Korišćenjem longitudinalne metode istraživanja, Lend i Jarmanova su proučili 1.600 dece starosti 5, 10 i 15 godina, izveštava thefreethoughtproject.com

Iznenađujuće, Lend je rekao da su otkrili da, ukoliko im se da problem koji treba da reše na maštovit i inovativan način, 98 odsto ispitanih 5-godišnjaka je bilo na "genijalnom" nivou. Jednostavno rečeno, njihovi odgovori na to kako bi trebalo rešiti problem su bili briljantni.

Nakon ulaska u školski sistem, ovi brojevi su počeli dramatično da padaju. Kada se tim vratio da testira iste ove ispitanike sa 10 godina, procenat maštovitih i inovativnih mislilaca na nivou genija je pao na nezamislivih 30 odsto.

Ovi indikatori su naveli istraživače da veruju da je za to kriv trenutni obrazovni sistem. Ne samo da je 68 odsto tih učenika izgubilo sposobnost maštovitog i inovativnog razmišljanja, nego je neshvatljiva i sama pomisao da samo 30 odsto njih to još uvek može .

Spirala opadanja se nastavila i sa 15 godina. Kada su se istraživači vratili, procenat učenika na nivou genija je pao na bednih 12 odsto. Šuškanja su se mogla čuti širom prostorije, jer je publika pokušavala da shvati kako je tako briljantna gupa učenika mogla da potone toliko nisko u svojoj mašti i sposobnosti da probleme rešava sa inovacijama.

Lend za ovo izumiranje kreativnosti krivi Industrijsku revoluciju i njenu ekspanziju fabrika. Lend je rekao da je tokom tog doba prirodni pristup nastavi i učenju naveo edukatore da razviju "i fabrike za ljudska bića, nazvane "škole," kako bismo mogli proizvoditi ljude koji bi mogli dobro raditi u fabrikama."

Iz kvalitativne perspektive, nastavnici ukazuju na mešanje vlade u zaglupljivanje školaraca. Počevši od razvoja Odeljenja za obrazovanje, otisci federalne vlade se nalaze na svim najgorim odlukama u vezi sa javnom politikom i obrazovanjem.

Lend kaže da se ljudi zapravo mogu vratiti kreativnom razmišljanju ako se otarase razmišljanja. On poziva slušaoce da se otarase tri aspekta obrazovanja: presude, kritike i cenzure.

Kada učenici dođu do briljantne ideje susreću se sa konstantnom kritikom, stoga bivaju uslovljeni da razmišljanju kao većina, umesto da istraju sa prihvatljivim alternativnim rešenjem.

"Pronađite 5-godišnjaka u sebi," kaže Lend. On kaže da on "nikada nije nestao" da mu se može pristupiti u svakom trenutku.

Ali Lend kaže da taj genijalni deo našeg mozga treniramo samo kada sanjamo. Zato sanjajte velike snove! Sanjajte često. I ne dopustite pesimistima da vam unište mašu.

Koristeći snimke skeniranja mozga, Lend je pozkazao kako je mozak praktično beskoristan kada je uplašen. Nasuprot tome, ljudski mozak je preterano aktivan kada mašta.

Prema Lendovim rečima, da bi industrija preživela, ona mora stalno biti inovativna i prilagođavati se promenama. Umesto da ostanu fiksirani na jedno pravo rešenje, ljudi bi trebalo da pronađu 30-40 maštovitih rešenja da bi postali inovativni.