Stonehenge
Znameniti britanski lokalitet Stonehenge najpoznatiji je po megalitskoj građevini od kamenih blokova, no važno je i ono što se nalazi ispod površine. Prije 5000 godina, naime, to je zemljište korišteno kao groblje, a novi znanstveni rad ukazuje na to da neki od ljudi ondje pokopanih dolaze iz znatno udaljenih područja poput Walesa.

Ekipa sa Sveučilišta u Oxfordu analizirala je kremirane ostatke 25 ljudi iz doba neolitika i otkrila da njih deset potječe iz zapadnog dijela Velike Britanije, a pet od tih deset potencijalno je iz jugozapadnog Walesa. Iz istog područja, inače, dolaze i stijene od kojih je izrađena izvorna struktura, no ovaj rad ne otkriva kako su stijene prešle taj put od više od 200 km.

Ostalih 15 ljudi, čini se, vuku podrijetlo iz područja Wiltshirea i Stonehengea.

Za ovo otkriće zaslužan je među ostalima belgijski znanstvenik dr. Christophe Snoeck, čiji rad pokazuje da je netočno uvjerenje kako nije moguće izvoditi testove na spaljenim kostima.

- Nedavno otkriće da neke od bioloških informacija preživljavaju visoke temperature tijekom kremacije (i do 1000 stupnjeva Celzijusa) omogućilo nam je uzbudljivu mogućnost da konačno izučavamo podrijetlo ljudi zakopanih na Stonehengeu - rekao je Snoeck.

Snoeckov tim vjeruje kako su ostaci ljudi koji nisu s lokalnog područja kremirani prije transporta na Stonehenge, i to zbog dva oblika ugljika apsorbiranog u kostima tijekom kremacije koji sugeriraju da je pritom korišteno gušće drvo, poput onog u Walesu.