Uragan Florence
© ABC News
Uragan Florence u ponedjeljak je rapidno ojačao i u samo nekoliko sati iz kategorije 2 prešao u kategoriju 4 pa su vlasti naredile prve evakuacije na istočnoj obali Sjedinjenih Država. Uz vjetrove koji pušu brzinom i do 195 km/h, uragan bi mogao pogoditi američki kontinent ovog tjedna, a opisuju ga kao najsnažniju oluju koja je pogodila ovu regiju u zadnjih nekoliko desetljeća.

Nakon Sjeverne i Južne Karoline, i savezna država Virginija je proglasila izvanredno stanje tijekom vikenda kako bi se pripremila na moguće posljedice udara. Vlasti Sjeverne Karoline su naredile prve evakuacije stanovnika otoka Hatteras, a od utorka i iz drugih zona obalne turističke regije Outer Banks.

Uragan se kreće brzinom od 20 km na sat u smjeru sjeverozapada i trebao bi u utorak i srijedu prijeći između Bahama i Bermuda. U četvrtak bi mogao pogoditi američku obalu, na području Sjeverne i Južne Karoline.

Meteorolozi upozoravaju da bi uragan mogao dosegnuti i petu, najvišu kategoriju jer snagu vuče iz toplog Atlantika. Inače, da bi nastao uragan, temperatura mora u tropskom dijelu sjevernog Atlantika biti viša od 26,5 Celzijevih stupnjeva, i to minimalno do 50 metara dubine.

Ovo će biti prva oluja tako visoke kategorije (zasad četvrte) koja je pogodila regiju otkako je uragan Hugo razorio Sjevernu Karolinu 1989. Život je tada izgubilo 49 ljudi, a materijalna je šteta procijenjena na sedam milijardi dolara, piše BBC.

Iz američkog Centra za uragane (National Hurricane Center - NHC) kažu da Florence prati 'ekstremno opasno' vrijeme. Mogla bi uzrokovati katastrofalne količine kiše i poplave kako na obalnom području, tako i u unutrašnjosti.

- Velika je vjerojatnost da će Florence dovesti do ozbiljnog ugrožavanja života - golemi će valovi zapljusnuti obalu, unutrašnjost će pogoditi poplave i iznimno teške kiše, a štetu će nanijeti i snažni uraganski vjetrovi - rekli su iz NHC-a.

Američki predsjednik Donald Trump je u ponedjeljak najavio da iz sigurnosnih razloga otkazuje skup u sklopu kampanje koji je za petak bio predviđen u Jacksonu, u državi Mississippi.

Evakuacije

Guverner Južne Karoline naredio je evakuaciju kompletne obalne linije od podneva u utorak. Prepotstavlja se da će ovaj potez pogoditi oko milijun stanovnika.

Vlasti u Sjevernoj Karolini naredile su da se evakuira područje Outer Banks dok guverner tu državu naziva 'središtem' oluje.

Dugi su redovi i u supermarketima gdje stanovnici prazne police i osiguravaju zalihe vode, baterija i drva. Na plažama su podignute crvene zastavice koje upozoravaju ljude da ne ulaze u ocean, a građani svoje domove opskrbljuju i vrećama pijeska.

Još se dva uragana koturaju Atlantskim oceanom - Isaac i Helena. Očekuje se da će se ubrzati, no zasad nema informacija da bi mogli udariti u američko tlo.

Zabrinjavajuća predviđanja

U međuvremenu, Svjetska meteorološka organizacija (WMO) u ponedjeljak je objavila da postoji 70% šanse da se do kraja godine ponovi meteorološki fenomen El Niño. Posljednji izrazito poguban El Niño dogodio se 2015. kad je utjecao na vremenske pojave diljem svijeta. Stručnjaci ne očekuju da će ovogodišnji biti toliko snažan.

El Niño je prirodna pojava koja se događa svakih nekoliko godina, a remeti prirodno kruženje vode te može donijeti velike kiše i poplave s jedne, ili velike suše s druge strane.

Prema WMO-u, klimatske promjene utječu na dinamiku ovih vremenskih događanja. Osim zatopljenja, El Niño je doveo do suše u Africi, dok je Južna Amerika svjedočila poplavama u Brazilu, Argentini, Paragvaju i Urugvaju. Ova je godina započela pojavom suprotnom od El Niña, La Niñom. Tad je temperatura površine Pacifika niža od prosječne.

Međutim, stručnjaci predviđaju da će se do kraja godine razviti još jedan El Niño za što daju 70% šanse.

Randall Hill / REUTERSStanovnici Myrtle Beacha u Južnoj Karolini kupuju propan u očekivanju uragana Florence

- WMO ne očekuje da će nadolazeći El Niño biti snažan kao onaj prije tri godine, no mogao bi i dalje imati značajan utjecaj. Uspješno predviđanje ovakvog događaja može pomoći spasiti živote kao i značajne ekonomske gubitke - rekao je glavni tajnik WMO-a Petteri Taalas.

Utjecaj na klimatske promjene

Po prvi puta WMO je povezao predviđanja za El Niño s globalnom vremenskom prognozom za period između rujna i studenog.

Prema toj prognozi za gotovo cijelu azijsko-pacifičku regiju, Europu, Sjevernu Ameriku, Afriku i veći dio Južne Amerike predviđaju se temperature više od prosječnih. Premda se El Niño u pravilu ponavlja svakih pet do sedam godina, ponavljanje u ovako malom razmaku sugerira da klimatske promjene imaju velik utjecaj, piše BBC.

- Klimatske promjene utječu na uobičajenu dinamiku El Niña i La Niñe, kao i na njihove učinke i posljedice. Ova je godina započela slabom La Niñom, ali efekt hlađenja nije bio dovoljan da se smanji globalni trend zatopljavanja što znači da je i ova godina na najboljem putu da bude jedna od najtoplijih ikad zabilježenih - rekao je Petteri Taalas.

S druge strane, japanski državni meteorološki zavod objavio je 60% šansi za pojavu El Niña na sjevernoj hemisferi u razdoblju od rujna do studenog.