Juan Guaido, predsjednik venecuelanske Narodne skupštine, govori na skupu u La Guairi, 13. siječnja 2019. godine.
© Reuters / Carlos Garcia RawlinsJuan Guaido, predsjednik venecuelanske Narodne skupštine, govori na skupu u La Guairi, 13. siječnja 2019. godine
Venezuelanski Kongres, koji vodi oporba, proglasio je predsjednika Nicolasa Madura "uzurpatorom", a američka je vlada iskazala svoju potporu oporbenom čelniku, pojačavajući pritisak na socijalističkog predsjednika koji je preuzeo svoj sporni drugi mandat.

Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa razmatrala je priznavanje čelnika Kongresa Juana Guaida za legitimnog predsjednika zemlje, prema dva izvora upoznata sa slučajem.

Pomoćnici u Bijeloj kući prosuđuju takav potez u okviru popisa niza mogućnosti koje se pripremaju za Trumpa kao reakcija na najnoviji razvoj događaja u Venezueli, ali još uvijek nije donesena konačna odluka, jedan od izvora je rekao Reutersu.

Maduro je inauguriran 10. siječnja pod lavinom kritika da je njegov drugi mandat nelegitiman nakon što su izbori 2018. široko ocijenjeni kao prevara, a zemlje diljem svijeta odbacuju njegovu vlast.

Sjedinjene Države i mnoge zemlje Latinske Amerike tvrde da je Maduro postao diktator čije su propale politike gurnule Venezuelu u do sada najgoru gospodarsku krizu čiji se kraj ne nazire. Maduro tvrdi da se "gospodarskim ratom" kojim ravna SAD nastoji njega zbaciti s vlasti.

Američki potpredsjednik Mike Pence razgovarao je u utorak telefonski s Guaidom kako bi izrazio američku potporu Kongresu kao "jedinom legitimnom demokratskom tijelu u zemlji", rekao je dužnosnik Bijele kuće.

Sankcije za Madura

Venezuelski Kongres je u utorak usvojio zahtjev u kojem traži od desetak stranih vlada, Sjedinjenih Država, Europske unije i nekoliko latinoameričkih vlada da zamrznu bankovne račune koje kontrolira Madurova vlada.

SAD i EU su već uveli sankcije koje ograničavaju prodaju duga venezuelske vlade i zamrzavaju imovinu koja pripada Maduru i nizu njegovih najviših dužnosnika.

Provladin Vrhovni sud, koji je u sukobu s parlamentom otkako je oporba preuzela Kongres 2016., preventivno je učinio nevažećim sve zakone koje donese to tijelo.


Komentar: Ovo nije prvi put da Nacionalna skupština pokušava da svrgne predsjednika Madura. Nacionalna skupština Venecuele, koju kontroliše opozicija, glasala je za svrgavanja predsednika Nikolasa Madura i u listopadu, 2016. godine. a u sijećnju, 2017. godine ga razrješava dužnosti. Vrhovni sud Venezuele ukida tu odluku:
"Prema Članu 336 Ustava i u skladu s postojećim zakonodavstvom, poslanicima je ukazano da treba da se uzdrže od nastavljanja procesa proglašavanja političke odgovornosti predsednika republike i usvajanja bilo kakvih zakona koji izlaze iz okvira njihovih ustavnih ovlašćenja", naveo je sud u saopštenju.

U Ustavu Venecuele, koji je na snazi od 1999. godine, nema tačke o mogućnosti impičmenta šefa države.Članovi 222 i 232 podrazumevaju razne oblike parlamentarne kontrole izvršne vlasti.

Poslanici mogu da objave "političku odgovornost" državnih delatnika, kao i da proglase šefa države "apsolutno odsutnim" (u slučaju smrti ili ostavke), ili da objave da se "povukao s dužnosti" (za to je neophodna odluka nacionalne skupštine ili narodna volja o prekidu ovlašćenja).

Opozicioni parlament u Venecueli je počeo da radi pre godinu dana, što je izazvalo krizu u zemlji. Maduro je optužio svoje protivnike za pokušaj "političkog prevrata", a skupština je odgovorila saopštenjem o tome da predsednik narušava ustav.

Ranije je Vrhovni sud već donosio odluku da nacionalna skupština mora da prekine pripremu impičmenta Madura.

Guaido, novajlija na nacionalnoj sceni koji je izabran da vodi Kongres 5. siječnja, rekao je prošli tjedan kako je voljan zamijeniti Madura kao privremeni predsjednik ako bi imao potporu vojske, s ciljem da sazove slobodne izbore.

Oporbeni zastupnici isto tako razmatraju buduću amnestiju za vladine dužnosnike i vojne časnike koji odbace Madura i pomognu povratak demokracije.


Komentar: Čini se da je "opociziona" Nacionalna skuština, netom prije Madurovog polaganja zakletve, dobila vjetar u leđa, ili možda znak, nedavnom izavom američkog predsjednika kako želi i u Venezuelu donijeti "demokraciju i ljudska prava". Znamo na šta liči izvoz "demokracije" po američkom receptu svim suverenim zemljama koje ne pristaju na ultimatume iz Washingtona.