neandertalci
Neandertalci su možda jednostavno bili loše sreće jer su živjeli u malom broju
Iako se spekulisalo da su homo sapiensi istisnuli neandertalce koji su zbog toga izumrli, naučnici su otkrili nešto drugo...

Možda ipak nismo bili krivi - istraživanja smrti neandertalaca otkrila su da su naši rođaci gustih obrva i izduženih glava, umjesto da su ih nadmudrili homo sapiensi, izumrli isključivo zbog loše sreće koju su imali.


Komentar: Arheološki dokazi pokazuju da je neandertalska tehnologija "stagnirala" možda 150.000 godina, za razliku od ponekad brze i dosljedne inovacije koja se vidi u ljudskoj populaciji. Daljnji podaci, poput nepostojanja sofisticirane špiljske umjetnosti, podupiru činjenicu da su neandertalci prilično različiti od ljudi i da su u tom smislu bili u nepovoljnijem položaju.


Naučnici tvrde kako je stanovništvo neandertalca bilo toliko malo u vrijeme kada su moderni ljudi stigli u Evropu i na Bliski istok da ih je međusobno ukrštanje, prirodne promjene nataliteta i smrti kao i omjer polova uništili kao vrstu, piše The Guardian.

Neandertalci su populacija praljudi iz srednjeg paleolitika, nazvana prema fosilnim ostatcima nađenima 1856. u dolini Neandertal kraj Diseldorfa, Njemačka. Živjeli su u Evropi, na Bliskom istoku i u zapadnoj Aziji između 250.000 i 30.000 godina prije Hrista. Mnogi antropolozi vide u neandertalcima izumrlu pobočnu lozu čovječanstva.

Zavisno od mišljenja o njihovoj bliskosti sa današnjim ljudima, dio naučnika smatra ih podvrstom (homo sapiens neanderthalensis) unutar vrste homo sapiens, dok ih drugi izdvajaju kao posebnu vrstu homo neanderthalensis, što podržavaju novija paleogenetička istraživanja.

Često predstavljeni kao jednostavni, tupasti rođaci modernih ljudi, neandertalci su zapravo imali sličan mozak i razvoj kulture kao homo sapiensi. Iza sebe su ostavili niz složenih alata, oslikanog nakita i umjetnosti u španskim spiljama.

Imali su nisku i izduženu lobanju, izražene nadočne lukove, zadebljanje kosti na zatiljku, izbočen središnji dio lica sa širokom nosnom šupljinom. Donja čeljust nije imala izbočenu bradu, a grudi su bile bačvaste. Bili su snažno građeni, prilagođeni hladnim klimatskim uslovima. Prosječna visina iznosila im je oko 167 cm, težina oko 80,8 kg, a volumen mozga blizu 1.520 cm3.

Ali, nova otkrića pokazuju da prvi moderni ljudi koji su stigli u Evropu nisu bili nadmoćniji neandertalcima, kao što neki izvještaji tvrde.

"Standardna je priča da je homo sapiens napao Evropu i Bliski istok gdje su živjeli neandertalci te da smo ih nadmudrili i nadvladali. Glavni zaključak našeg rada je da nemamo veze s time, već da neandertalci naprosto nisu imali sreće i poklopio im se loš splet okolnosti", kaže Krist Vaesen sa Tehnološkog univerziteta u Ajndhovenu.

Da bi istražili šta je možda moglo donijeti kraj neandertalcima, istraživači su modelirali kako je njihova populacija mogla iščeznuti kroz 10.000 godina uzimajući u obzir tri različita faktora - međusobno sparivanje koje je štetilo zdravlju stanovništva, potom Alee efekt gdje mala populacija ne uspijeva rasti zbog ograničenog izbora partnera, a ima premalo ljudi za lov, zaštitu hrane od drugih životinja i podizanje djece grupe. Treći faktor bile su prirodne fluktuacije stope nataliteta, omjera smrti i spola.

Modeli su pokazali da neandertalci vjerovatno nisu izumrli samo "inbreedingom". Ali on u kombinaciji s Allee efektima i drugim prirodnim pomacima u populaciji mogao ih je okončati. Kada su stigli moderni ljudi, broj stanovnika neandertalaca iznosio je između 10.000 i 70.000 jedinki.