galileo
Freska u Vili Andrea Ponti, Vareze, Italija, autora Đuzepea Bertinija iz 1858. godine
U jesen 1609. godine, četrdesetpetogodišnji italijanski astronom Galileo Galilej predavao je geometriju, mehaniku i astronomiju na Univerzitetu u Padovi. Bio je u vanbračnoj vezi sa Marinom Gambe, sa kojom je dobio troje dece, ćerke Virđiniju (9) i Liviju (8) i trogodišnjeg sina Vićenca.

Uporedo s brigom o budućnosti vanbračne dece, Galilea su opsedala razmišljanja o nebu. Godinu dana ranije čuo je kako je u Holandiji neko napravio teleskop, pa je na osnovu opisa sledeće godine uspeo da ga i sam konstruiše. Slika prikazuje fresku Đuzepea Bertinija - Galilejevo predstavljanje teleskopa venecijanskom duždu u leto 1609. godine.

U novembru iste godine, Galileo je sastavio sledeću listu koja nam daje neobičan uvid u ondašnje prilike i način života, kao i u njegov porodični život. Galileo je, naime, planirao put u Veneciju gde će posetiti prijatelje i obaviti kupovinu, između ostalog i delova za sledeći teleskop. Ako uspe da napravi teleskop sa većim uvećanjem, to će mu omogućiti ne samo da bolje osmotri nebo, već i da zaradi na prodaji nove naprave.

Na zadnjoj strani jednog pisma datiranog na 23. novembar 1609. godine Galileo je sastavio šoping listu:
  • Cipele i šešir za Vićenca
  • Ogrtač za Marinu
  • Sočivo, leblebija, pirinač, suvo grožđe, spelta
  • Šećer, biber, karanfilići, cimet, začini, džem
  • Sapuni, pomorandže
  • Dva češlja od slonovače
  • Malvazija gospodina Sagreda
  • Dva topovska đuleta
  • Kalajisana cev orgulje
  • Nemačka ravna sočiva, ispolirana
  • Parčići ogledala
  • Ogledalo sa znakom kralja
  • U Kale dele Akve prave dleta
  • Pozabaviti se pitanjem gvozdenih kugli, napraviti ih od kamena ili nalik topovskim
  • Gvožđe za glačanje
  • Smola
  • Filc, za glačanje ogledala
  • Vuna
  • Platiti dug lordu Manući i vratiti mu Edilija.
Galileo je uspeo da napravi bolji teleskop, a naredne 1610. godine objavio je mali astronomski pamflet koji je nazvao "Zvezdani glasnik". U njemu je između ostalog opisao površinu Meseca, veliki broj zvezda Mlečnog puta, kao i jedno od najvećih otkrića tog doba - četiri Jupiterova satelita.

Otkriće ovih satelita nikako se nije uklapalo sa geocentričnim pogledom na svemir koji je prihvatala crkva, pa su se tvrdnje iz "Zvezdanog glasnika" brzo proširile Evropom i podstakle veliko interesovanje za astronomiju. Istovremeno su otvorile spor sa crkvom, koji će kulminirati u narednim decenijama.