Ledeni južni pol Marsa
© YouTube / Snimka zaslona / Kami
Ledeni južni pol Marsa
Planet Mars poznat je po svojem crvenkastom i hladnom pustinjskom krajoliku. Čitav planet prekriva naizgled beskrajna neplodna pustoš. Premda na polarnim područjima zna biti većih količina leda, donedavno se smatralo da na njemu nema ni kapljice tekuće vode.

No, znanstvenici su 2018. godine došli do nevjerojatnog otkrića - pronašli su dokaze o postojanju ogromnog spremnika tekuće vode na Marsovom južnom polu. A sada je otkrivena čitava mreža manjih jezera ispod južne polarne ledene kape, što znači da prvo otkriveno jezero nije jedinstven slučaj ili neka anomalija u okolišu Crvenog planeta.

"Postojanje jednog subglacijalnog jezera moglo bi se pripisati ad-hoc uvjetima poput prisutnosti vulkana ispod ledene ploče ili nekoj drugoj situaciji jedinstvenoj za određeno područje. No otkriće cijelog sustava jezera ukazuje na to da je njihov proces formiranja relativno jednostavan i možda čak uobičajen za Mars", rekla je geofizičarka Elena Pettinelli sa Sveučilišta Roma Tre u Italiji.

Kako je otkriveno prvo skriveno jezero

Prvo subglacijalno jezero na Marsu, odnosno jezero skriveno ispod ledenog pokrivača, uočila je svemirska letjelica Mars Express prije nešto više od dvije godine.

Znanstvenici su putem uređaja Mars Advanced Radar for Subsurface and Ionosphere Sounding (MARSIS), koji se nalazi na letjelici, analizirali odbijanje radiovalova od površine i time odredili izgled topografije. Stručnjaci koriste istu tehniku na Zemlji pri potrazi za subglacijalnim jezerima na Antarktiku.

2018. je tim postupkom na Marsu otkriveno jedno subglacijalno jezero koje se nalazi oko 1,5 kilometara ispod južne polarne ledene kape, a koje je široko oko 20 kilometara.

"Neke vrste materijala odražavaju (odbijaju) radarske signale bolje od drugih, a među njima je tekuća voda", rekla je za Science Alert planetarna znanstvenica Graziella Caparelli sa Sveučilišta Southern Queensland u Australiji.

Znanstvenici su nakon prvog takvog otkrića nastavili s potragom te su nedavno pronašli tri nova jako "odražavajuća" područja. Drugim riječima, izgleda da nedaleko od početnog jezera postoji mreža skrivenih subglacijalnih jezera.

"U kopnenom subglacijalnom okruženju tako snažno odbijanje signala povezuje se s prisutnošću tekuće vode. Ne postoje drugi mehanizmi koji mogu stvoriti tako jaku anomaliju", rekla je Pettinelli.
mars
© Lauro i sur., Astronomija prirode, 2020.
Karta podataka radara. Plava područja su visoko reflektirajuća, što ukazuje na tekuću vodu
Planetarna znanstvenica kazala je kako bi ta jezera "mogla i dalje sadržavati tragove oblika života koji je mogao evoluirati kada je Mars imao gustu atmosferu, blažu klimu i tekuću vodu na površini, odnosno kada je nalikovao ranoj Zemlji".


Moguće je čak, smatraju znanstvenici, da se u tim jezerima još uvijek nalazi i razvija mikrobni život. Naime, poznato nam je kako na Zemlji postoji život na nekim najslanijim i najnegostoljubivijim mjestima, kao i u subglacijalnim rezervoarima.

Ovo otkriće nudi nam i bolju predodžbu o klimi na Marsu i kemijskom sastavu tla, što je povezano s razvojem života. Na primjer, činjenica da su glavno jezero i okolna manja jezera još uvijek tekući sugerira da su "hipersalinični", odnosno da sadrže puno soli. Takav sastav snižava točku otapanja, sprječavajući smrzavanje vode usprkos hladnom okolišu, piše CNN.

Ranije studije pokazuju da je možda prije 3 do 4 milijarde godina Mars, koji je sada hladan i negostoljubiv, bio dovoljno topao da ima kišu i tekuću vodu, što bi mogao biti dobar temelj za razvoj mikroba. No najnovije istraživanje pokazuje da život na Marsu možda nije samo stvar prošlosti.

"Otkriće mogućih slanih vodenih rezervoara posebice je uzbudljivo zbog potencijalnog postojanja mikrobnog života", navodi se u studiji.

Različiti oblici života

Ako u tim slanim vodama zaista postoji život, on bi mogao imati različite oblike. Stručnjaci smatraju da bi se tamo mogli nalaziti anaerobi - sićušni organizmi kojima nije potreban kisik - ili ekstremofili, odnosno organizmi koji mogu preživjeti na ekstremnoj hladnoći.

Mogli bi postojati čak i aerobi (organizmi kojima je potreban kisik) jer slani spremnici s vodom, poput manjih jezera ili bara, znaju sadržavati šest puta veću razinu kisika nego što je minimalno potrebno mikrobima.

Istraživanje naziva Multiple subglacial water bodies below the south pole of Mars unveiled by new MARSIS data objavljeno je jučer u časopisu Nature Astronomy.