bolivija
© Prümers / Njemački arheološki institutSnimak zaslona iz 3D animacije nalazišta Cotoca
Prostrane ruševine drevnih amazonskih naselja otkrivene su u bolivijskoj džungli, skrivene ispod naizgled neprobojne vegetacije, zahvaljujući LIDAR-tehnologiji.

Otkriven niz drevnih naselja

Bolivijske džungle skrivaju mnoštvo arheološkog blaga, a nedavno snimljena nalazišta, njih 26 - od kojih je otprilike polovica arheolozima bila nepoznata - još su jedan dokaz kako je Amazonija bila dom velikih, dugotrajnih naselja i složenih drevnih društava prije nego što je španjolska invazija desetkovala Ameriku.

Rezultati istraživanja poništavaju pretpostavku da je zapadna Amazonija bila rijetko naseljena u predšpanjolsko doba te pružaju čvrste dokaze da je ondašnja kultura imala "visoko integriran, kontinuiran i gust sustav naselja", rekao je glavni autor studije Heiko Prümers.

bolivija
© Prümers et al., 2022,Karta jugoistočnog Llanos de Mojosa koja prikazuje gustoću naselja kulture Casarabe. Šest područja koja su snimljena LIDAR-tehnologijom označena su sivom bojom i slovima A-F
Snimke koje 'probijaju' džunglu

Tim je za istraživanje koristio daljinske laserske skenere postavljene na helikoptere (tzv. LIDAR-tehnologija) kojima su snimili ukupno šest područja u srcu drevne kulture Casarabe. Ova kultura postojala je između 500. i 1400. godine na području današnje sjeverne Bolivije.
bolivija
© Prümers et al., 2022.LIDAR snimka naselja Cotoce pokazuju ceremonijalne strukture i nasipe
LIDAR je metoda daljinskog senzora koja iz zraka skenira površinu Zemlje pomoću laserskih zraka postižući "u jednom letu ono što bi prije zahtijevalo godine iscrpljujućeg rada na terenu". LIDAR tehnologija omogućava arheolozima da 'ogule' biljni pokrov terena te dobiju uvid u ono što se skriva neposredno ispod površine - za takva terenska istraživanja bila bi potrebna desetljeća (a rezultat bi ujedno bila i deforestacija područja). Ova metoda ujedno omogućava arheolozima da uoče određene udubljenja i povišenja koja bi - promatrano s površine - bila teško uočljiva kao potencijalna mjesta iskopa.

Otkriće naselja

Široka mreža naselja - otkrivena pod džunglom - predstavlja vrstu urbanizma niske gustoće. Riječ je o prvoj takvoj mreži naselja u tropskim nizinama Južne Amerike, s brojnim razrađenim ceremonijalnim konstrukcijama - uključujući stepenaste platforme i humke u obliku slova U, sve orijentirane u smjeru sjever-sjeverozapad.

Desetljećima je dio arheologa smatrao da su siromašna tropska tla u ravnicama Llanos de Mojos u Boliviji bila nedovoljno bogata da bi uzdržavala veće, sofisticirane i urbanizirane civilizacije. Međutim, kao što pokazuju nove snimke (ali i prijašnji dokazi), ljudi Casarabe kulture bili su vješti poljoprivrednici koji su sezonski poplavljene amazonske savane pretvorili u produktivne krajolike.

Urbanizirano područje

Istraživanje je otkrilo dva velika naselja - Cotoca i Landívar - koja su bila središta regionalne mreže manjih mjesta - ukupno 24 - povezanih još uvijek vidljivim nasipima koji se šire u krajolik nekoliko kilometara. Na temelju snimaka procjenjuje se da je izgradnja lokaliteta Cotoca iziskivala premještanje oko 570 000 m3 zemlje - deset puta više zemlje od onoga što su ljudi iz Tiwanakua premjestili kako bi izgradili najveću do sada pronađenu građevinu u bolivijskom visoravni, piramidu Akapana.
bolivija
© Prümers et al., 2022.Karte dvaju velikih naselja – lokaliteta Landívar (a) te lokaliteta Cotoca (b). Crvene linije označavaju poligonalne ograde i ravne nasipe
Ondašnja populacija također je izgradila opkope i bedeme za obranu ovih središnjih naselja, te masivne sustave za kontrolu vode koji su bili presudni za razvoj poljoprivrede koja je omogućavala uzdržavanje toliko velike populacije. Raspored i razmjer međusobno povezanih naselja također sugeriraju da su ljudi Casarabe kulture iz sjeverne Bolivije stvorili društveni i javni krajolik usporediv s onima poznatijih andskih kultura.

Važnost otkrića i nastavak istraživanja

Ovo otkriće je značajno jer se hijerarhijski raspored urbaniziranih naselja često povezuje sa stupnjem društvenog i ekonomskog razvoja promatrane populacije. Nove snimke tako sugeriraju, prema riječima arheologa Christophera Fishera "razinu društvene složenosti koja do sada nije često povezana s ranom Amazonijom."

Međutim, LIDAR snimke u konačnici su samo snimke te arheolozima tek predstoji 'zakopati' na nekoliko mjesta u nadi da će pronaći drevne artefakte koji će im pružiti više informacija o prehrani, načinu života i kulturnim praksama ovoga predkolonijalnog američkog društva. Pritom će im značajan problem predstavljati ekološke promjene koje utječu na eroziju ovih zemljanih ruševina zbog čega svakim danom arheolozi 'gube' dio obrisa i ostataka ove kulture.

Uspostavljanje suradnje s lokalnim autohtonim narodima bit će od vitalnog značaja za uspješnu realizaciju terenskih istraživanja, a svi se nadaju da će ona u konačnici ponuditi akademskoj i široj javnosti jednu potpuniju i bogatiju sliku drevnog amazonskog društva.