© NASA, ESA, CSA, STScIPrva objavljena slika prikazuje jato galaksije SMACS 0723 – kakvo je bilo prije 4.6 milijardi godina – koje je ‘iskorišteno’ kao gravitacijska leća kako bi se dobilo uvide u udaljenije galaksije svemira, sežući gotovo do samih početaka (do otprilike 13/13.5 milijardi godina). Veoma svjetle točke koje dominiraju slikom zvijezde su unutar naše galaksije koje su se našle ‘na Webbovom putu’, dok najudaljenije galaksije vidimo kao ‘sićušne’ izvore svjetlosti u daljini. Nova slika tako je najdublji i najoštriji pogled u povijest našega svemira do sada.
Revolucionarni teleskop James Webb - lansiran na Božić prošle godine - nakon više mjeseci postavljanja i priprema završio je postavljanje te poslao prve slike nastale tijekom potpuno operativne faze. Ova Webbova slika pruža 'najdublji pogled' u svemir do sada te prema riječima znanstvenika iz NASA-e doseže gotovo do samih početaka povijesti našega svemira! Prvu od pet slika javnosti je predstavio američki predsjednik Joe Biden u 16 sati prema EDT-vremenu (23h po hrvatskom vremenu).
Objavu ostalih slika moći ćete pratiti na NASA-inom prijenosu uživo na njihovom službenom kanalu NASA TV (s početkom u 16:30h po našem vremenu, 12. srpnja). Slike će ubrzo nakon objave na live-streamu biti dostupne u većoj rezoluciji i na službenoj stranici NASA-e.
SMACS 0723
Prva objavljena slika svemirskog teleskopa James Webb najdublja je i najoštrija infracrvena slika dalekog svemira dosad, a prikazuje jato galaksija SMACS 0723 kakvo je bilo prije 4.6 milijardi godina.
Kako bi testirali deep-field potencijal snimanja, Webb je zavirio u ovaj 'komadić' neba SMACS 0723, u južnom zviježđu Volansa (Leteća riba). SMACS 0723 posebno je dobra meta za ovu vrstu promatranja, jer se u prvom planu nalaze masivna jata (ili klasteri) galaksija koja se ponašaju poput ogromnog kozmičkog povećala. Točnije, Webb korist fenomen poznat kao gravitacijska leća, u kojemu se mnogo bliže galaksije (i jata galaksija) koriste kako bi 'savile' svjetlost te tako pomogle u promatranju ekstremno udaljenih i slabije vidljivih galaksija (ili drugih kozmičkih objekata) koje se nalaze daleko iza njih.
Kombinirana masa ovog jata galaksija tako djeluje kao gravitacijska leća, povećavajući mnogo udaljenije galaksije iza sebe. Webbova NIRCam dobro je izoštrila te daleke galaksije - imaju sićušne, blijede strukture koje nikad prije nisu viđene, uključujući zvjezdane grozdove i difuzna obilježja. Istraživači će uskoro početi učiti više o masama, starosti, povijesti i sastavu galaksija, dok Webb bude tražio najranije galaksije u svemiru.
Isti dio neba prethodno je snimio i teleskop Hubble - čiji je Webb nasljednik - a usporedbu možete vidjeti na iznad priloženoj animaciji koja otkriva potencijal James Webba i najavljuje spektakularne slike koje možemo očekivati. Hubble je svoju sliku proizveo nakon više tjedana promatranja, dok je Webbu za puno oštriju trebalo 12.5 sati (ipak, treba napomenuti, to ne znači da bi Webbove slike bile još detaljnije da je gledao tjednima, već samo znači da Webb puno bolje i puno brže skuplja udaljene izvore svjetlosti - tj. Webb ne samo da bolje snima od Hubblea, nego je pritom i značajno brži).
NGC 3372 ili maglica Eta Carinae
Maglica NGC 3372 - poznata i kao maglica Eta Carinae ili jednostavno maglica Carinae - nalazi se na udaljenosti od oko 7600 svjetlosnih godina od Zemlje u južnom zviježđu Cainae. Eta Carinae možda je najpoznatija po spektakularnim stupovima stvaranja (eng. pillars of creation), koje je snimio Hubble i nakon objave slika mnogim znanstvenicima i javnosti oduzeo dah.
Riječ je o jednoj od najvećih i najsjajnijih maglica - velikih 'rasadnika' u kojima se rađaju zvijezde. Maglica sadrži više nevjerojatno sjajnih zvijezda, a znanstvenici vjeruju da se njen period života pomalo bliži kraju te da će uskoro 'eksplodirati' u divovskoj supernovi. Snimke ove maglice posebno su važne jer pomažu znanstvenicima otkrili načine i okolnosti u kojima se rađaju zvijezde - tj. u konačnici i pomoći shvatiti rađanje našeg Sunca!
WASP-96b
WASP-96b divovski je i ekstremno vrući egzoplanet te prvi poznati planet s atmosferom potpuno bez oblaka, a nalazi se na oko 1150 svjetlosnih godina od Zemlje. Riječ je također o prvom planetu koji su znanstvenici uočili s tako izrazito jakim natrijevim 'potpisom' (tj. tragom). Masa planeta iznosi oko 0.48% mase Jupitera.
Maglica Prsten
Messier 57 - puno poznatija pod nazivom maglica Prsten - maglica je koja je svoj nadimak zavrijedila oblikom. Naime, u ovoj maglici plin se širi i raspoređuje oko umiruće zvijezde nevjerojatnom brzinom (oko 15km/s) te poprima oblik prste. Do ovoga fenomena dolazi kada se zvijezda približava kraju života (a prije nego postane tzv. bijeli patuljak) te tada izbaci veliku količinu ioniziranog plina u okolinu, tj. međuzvjezdani prostor. Prsten se nalazi na oko 2000 svjetlosnih godina od Zemlje, a u promjeru ima oko pola svjetlosne godine.
Stephanov kvintet
Stephenov kvintet (nazvan tako po Édouardu Stephanu koji ga je prvi uočio 1877. godine) nalazi se u zviježđu Pegaz, udaljenom otprilike 290 milijuna svjetlosnih godina. Ova formacija najpoznatija je po tome što je to prva kompaktna grupa galaksija ikada otkrivena. Četiri od pet galaksija unutar kvinteta nalaze se u tzv. 'kozmičkom plesu', tj. u međusobnoj interakciji zahvaćeni gravitacijskim djelovanjem.
________________
Izvori:
- Thaddeus Cesari (8. srpnja 2022.), "NASA Shares List of Cosmic Targets for Webb Telescope's First Images," nasa.gov (pristup 11. srpnja 2022).
- Brett Tingley (8. srpnja 2022.), "NASA unveils list of 1st targets for James Webb Space Telescope," space.com (pristup 11. srpnja 2022).
- "Stephan's Quintet," nasa.gov (pristup 11. srpnja 2022).
- Anonymus (11. srpnja 2022.), "NASA Is About to Unveil The Deepest View of The Universe Ever - A Day Ahead of Schedule," sciencealert.com (pristup 11. srpnja 2022).
- Laura Betz, Alise Fisher, Natasha Pinol (11. srpnja 2022.), "NASA Updates Coverage for Webb Telescope's First Images Reveal," nasa.gov (pristup 11. srpnja 2022).
- Rob Garner (12. srpnja 2022.), "NASA's Webb Delivers Deepest Infrared Image of Universe Yet," nasa.gov (pristup 12. srpnja 2022).
Komentari čitatelja
na naše novosti