Zahvaljujući novim kartama Marsovih mineralnih naslaga znanstvenici imaju nikada bolje razumijevanje vodene prošlosti Crvenog planeta.
Mars
© worldatlas
Mars
Kartama do odgovora

Nova karta mineralnih naslaga na Marsu ne samo da bi mogla promijeniti naše razumijevanje prethodne distribucije vode na Crvenom planetu, već bi također mogla pomoći u stvaranju plana za buduća istraživanja Marsa - uključujući misije s posadom. Naime, novi podatci otkrivaju neočekivano obilje minerala stvorenih interakcijom stijena i vode, a riječ je o stotinama tisuća područja koja su nekada bila bogata vodom - među njima se nalaze i neki od najstarijih dijelova Marsa.

mars
© Wikimedia Commons
Umjetnički prikaz drevnog Marsa koji je na svojoj površini imao tekuću vodu
Karta bi trebala dovesti do detaljnijeg istraživanja Marsove geologije koja bi mogla otkriti što se dogodilo kada se Mars promijenio iz planeta poput Zemlje u suhi svijet kakav vidimo danas, te također odgovoriti na jedno od 'vječnih pitanja' znanosti - je li Crveni planet ikada bio sposoban za život?

mars
© ESA/Mars Express (OMEGA) i NASA/Mars Reconnaissance Orbiter (CRISM)
Podatci s ESA-inog Mars Expressa i NASA-inog Mars Reconnaissance Orbitera korišteni su za izradu prve detaljne globalne karte hidratiziranih mineralnih naslaga na Marsu
Nastanak karte i važnost

"Mislim da smo kolektivno previše pojednostavili Mars. Naime, evolucija od planeta s puno vode do onog bez vode nije tako jasna kao što smo mislili - voda nije stala preko noći," rekao je John Carter, znanstvenik koji je bio dio tima koji stoji iza karte. Carter je također objasnio da bi složenija geologija Marsa mogla biti sličnija onoj našeg planeta nego što se dosad mislilo - "Ako isključite životne procese na Zemlji, Mars pokazuje raznolikost mineralogije u geološkim postavkama baš kao i Zemlja."
mars
© ESA
Globalna karta hidratiziranih minerala na Marsu
Karta je nastala na temelju više od desetljeća vrijednih podataka koje je prikupljao instrument Europske svemirske agencije (ESA) OMEGA (Mars Express Observatoire pour la Mineralogie, l'Eau, les Glaces et l'Activité) na svemirskoj letjelici Mars Express te NASA-in instrument CRISM (Compact Reconnaissance Imaging Spectrometer for Mars) na orbiteru Mars Reconnaissance.

Znanstvenici su posebno skrenuli pažnju na tragove minerala i stijena - vidljivih na karti - koji su pretvoreni u gline i soli kroz interakciju s vodom u dalekoj prošlosti Crvenog planeta.

Put Marsa prema 'pustinji'

Različite gline i minerali bogati vodom nastaju kada voda stupa u interakciju sa stijenama u različitim uvjetima. Točnije, ako velika količina vode uđe u interakciju sa stijenama gline koje nastaju manje su slične prvobitnim stijenama budući da se topljivi elementi ispiru, a sam proces iza sebe ostavlja gline bogate aluminijem kao što je kaolin.

Do prije deset godina, istraživači su bili svjesni samo oko 1000 takvih izdanaka bogatih glinom na Marsu. To je značilo da se vodene gline smatraju geološkim neobičnostima i sugeriralo je da su postojala ograničenja u pogledu količine vode na Marsu u prošlosti i koliko je dugo bila očuvana. Međutim nova karta pokazuje da su, iznenađujuće, ti minerali mnogo prisutniji nego što su znanstvenici mislili, što posljedično ukazuje da je voda u prošlosti Crvenog planeta odigrala puno veću i važniju ulogu!

Otvaranje niza pitanja

Ne samo da ovi rezultati sugeriraju da je voda prevladavala i bila važna u oblikovanju Marsa, već govore i da je formiranje gline i soli na Crvenom planetu kompliciranije nego što se dosad pretpostavljalo. Naime, donedavno su znanstvenici mislili da je tijekom perioda Marsove 'vodene prošlosti' formirano samo nekoliko vrsta gline. a kada je voda presušila, planet je postao suh kakav je i danas, a soli su nestale. Međutim, novoizrađena karta pokazuje da su u mnogim područjima soli nastale nakon gline, a na nekim mjestima postoji i miješanje soli i gline. Osim toga pronađene su i soli koje prethode proizvodnji gline.

Važnost za buduće misije

Istraživači su također kvantificirali koncentracije ovih vodenih minerala prisutnih na različitim mjestima. Njihovi podatci mogli bi biti od pomoći budućim misijama jer ovi minerali još uvijek sadrže molekule vode pa bi se stoga mogli koristiti tijekom misija s posadom kao sredstvo iz kojeg bi astronauti mogli 'vaditi' vodu i proizvoditi gorivo.

Ovakva istraživanja stoga su iznimno važna jer svako smanjivanje količine tereta koje bi astronauti trebali povesti sa sobom na put znači mnogo! Kao primjer znanstvenici su istaknuli regiju Oxia Planum - mjesto bogato glinom otkriveno tijekom izrade karte - te je ono već predloženo kao potencijalno mjesto za slijetanje ESA-inog rovera Rosalind Franklin koji bi trebao detaljnije istražiti područje.