Najstariji pisani tekst nalazi se na drvenoj Dispilio pločici, staroj oko 7.000 godina?

Drvena Dispilio ploča na kojoj su bile ispisane oznake, koje možda predstavljaju pisani tekst, otkrivena je tijekom iskopavanja neolitskog naselja u sjevernoj Grčkoj. Pločica je datovana prije oko 7.300 godina. Natpis na pločici može biti najstariji pisani tekst?

Drevno neolitsko naselje u blizini modernog sela Dispilio na jezeru Kastorija u prefekturi Kastorija, otkriveno je 1932. godine zbog niskog vodostaja jezera tijekom zime.

Arheološka istraživanja pružila su dokaze da se lokalitet kontinuirano koristio od ranog neolita (oko 6.000. g. pne) do kasnog halkolita (oko 1.200. g. pne, mikenski period).

Pločica bi bila 2.000 godina starija od glinenih ploča ispisanih klinastim pismom iz sumerskog perioda i 4.000 godina starija od kritsko-mikenskih linearnih pisama A i B. Ukoliko se pokaže da se tu zaista radi o pisanom tekstu.

Potom je početkom 2000-tih otkrivena još jedna drvena pločica sa sličnim "natpisom", što je dodatno pojačalo sumnje.

Drvena pločica sa simbolima

Dispilio ploča je bila jedan od mnogih artefakata pronađenih u tom području. Međutim, značaj pločice leži u činjenici da je na njoj uklesan nepoznati "pisani tekst" koji seže više od 5.260 godina prije nove ere.

Osim toga, glinene pločice i grnčarske posude otkrivene na lokalitetu imale su slično urezane simbole, piše u studiji iz 2014 .

Pločica je napravljena od kedrovog drveta (Cedrus sp.) skoro četvorougaonog oblika dimenzija 23 × 19,2 × 2 cm. Na njoj su primijenjeni tragovi vatre. Ona je pronađena tijekom iskopavanja u srpnju 1993. u probnom rovu u vodi veoma blizu obale jezera. Na cijelom području postoje arheološki nalazi i tragovi antropogenog djelovanja u vodi. Sonda za iskopavanje je bila uokvirena drvenim daskama i voda je kontinuirano ispumpavana. Kada je blato postepeno uklonjeno, drvena pločica se pojavila kako pluta na površini vode.
Na površini artefakta, koja je okarakterisana kao prednja strana, može se razlikovati do 10 redova linearnih vertikalnih i horizontalnih uklesanih "znakova". Slični uklesani znaci mogu se vidjeti i na gornjoj tankoj strani pločice. Znaci i drevni predmeti sačuvani su zbog uvjeta sredine u kojoj nije bilo kisika. Međutim, tijekom procesa sušenja došlo je do njenog oštećenja i djelomičnog propadanja.

Potencijalno najstariji pisani tekst

Kada je 2004. godine objavljeno otkriće prve pločice, prof. Hourmouziadis je tvrdio da se tekst s oznakama ne može lako objaviti: "Zato što bi na kraju promijenio trenutnu istorijsku pozadinu u vezi s poreklom pisanja i artikulisanog govora prikazanog slova umjesto ideograma u granicama starogrčkog svijeta i šireg, evropskog".

Prema profesoru prapovijesne arheologije "oznake sugerišu da trenutna teorija koja predviđa da su stari Grci dobili svoje pismo od drevnih civilizacija Bliskog istoka (Vavilonci, Sumeri i Feničani itd.) ne uspijevaju zatvoriti istorijsku prazninu od oko 4.000 godina".

Trenutno prihvaćena povijesna teorija, koja se predaje diljem svijeta, ukazuje da su stari Grci naučili pisati oko 800. godine pne od Feničana. Međutim, među znanstvenicima se postavlja pitanje: kako je moguće da grčki jezik ima 800.000 unosa riječi, zauzimajući prvo mjesto među svim poznatim jezicima u svijetu? Dok drugi sljedeći ima samo 250.000 unosa riječi.

Kako je moguće da su Homerove pjesme nastale oko 800. godine pne, kada su stari Grci naučili da pišu? Bilo bi nemoguće da stari Grci napišu ova poetska djela, a da nisu imali povijest pisanja od najmanje 10.000 godina unazad, prema američkom lingvističkom istraživanju, piše Greek Reporter .

S obzirom da je drvena ploča bila djelomično oštećena kada je bila izložena okruženju bogatom kisikom, izvan blata i vode u kojoj je bila uronjena tijekom dužeg vremenskog razdoblja, podlegla je procesu konzervacije.