zlatna maska
Zlatna maska ​​pronađena je u onome za što se vjeruje da je kraljevska grobnica koja datira iz dinastije Shang. Fotografija: ljubaznošću Državne uprave za kulturnu baštinu
Zlatna pogrebna maska stara oko 3.300 godina, otkrivena je u grobnici individue za koju se pretpostavlja da je nekada bila visokog ranga u centralnoj Kini je izvala debatu o poreklu metala od kog je napravljena i trgovačkim vezama.

Novootkriveni nalaz predstavlja jedan od najastarijih zlatnih predmeta u ovom delu Kine, jer kako stručnjaci tvrde blaga iz tog perioda su obično pravljena od bronze ili žada - a ovo ih je kako dodaju navelo da razmotre i mogućnost trgovinske razmene sa drugim delovima drevnog carstva.

Arhelozi koji su radili na ovom i još tri projekta su objavili rezultate svojih analiza na konferenciji za novinare u Pekingu 16. septembra i otkrili kako ja nalaz maske najupečatljiviji u prethodnom periodu. Dugačka je 18,3 cm i široka 14,5 cm, što je činilo dovoljno velikom da prekrije pokojnikovo lice i na simboličan način zadrži njegov duh u telu i time mu omogući večan život. Grobnica potiče iz perioda dinastije Šang, koja je vladala od 1600. do 1046. godine p.n.e. oblastima u dolini Žute reke.

Međutim ovo nije jedini predmet koji su pronašli u grobnici jer je u njoj je bilo smešteno preko 200 artefakata kako navode lokalni mediji. Među kojima su najviše pažnje privukli bogato ukrašeni predmeti od bronze i žada - bodeži, sekire, posude za vino, lule i pehari, ali i neobični predmeti poput pločica sa tirkizom i novčića od školjki. Zamenik direktora Nacionalnog muzeja Kine u Pekingu Čen Lušen navodi da ova grobnica predstavlja značajno otkriće, koje će naučnicima pomoći da otkriju pogrebne rituale iz vremena dinastije Šang, a možda čak i da pruži uvid u poreklo drevne kineske civilizacije.
slika
Ima neka tajna veza?

Novootkrivena pogrebna maska je prema tvrdnjama arheologa starija od zlatne pogrebne maske iskopane prošle godine u ruševinama Sanšingdua - arheološko nalazište u jugozapadnoj kineskoj provinciji Sečuan koje se pripisuje kraljevstvu Šu. Maska iz Sanšingdua ima detaljnije obrađene crte lica, a najverovatnije je da je bila pričvršćena za drveni stub a ne za telo. Danas mnogi tvrde da su ove dve države možda postojale u isto vreme, a sada se nadaju i da će uz pomoć maski i analiza metala uspeti da uspostave veze između njih.

"Iako je ova zlatna maska starija od onih otkrivenih u ruševinama Sanšingdua, i dalje nam je potrebno više dokaza i veći broj arheoloških nalaza da bismo potvrdili direktnu vezu između ruševina grada Šang i ruševina Sanšingdua", rekao je Čen. Međutim, čak i da naučnici ne uspeju u svom naumu, ovo otkriće i dalje predstavlja neverovatan nalaz. Poznato je da su ritualne posude iz vremena dinastije Šang pravljene od bronze ili žada, a da su zlato i srebro povezani sa narodima iz stepa u severozapadnoj Kini i Mongoliji.

"Otkriće zlatne maske u tako ranom i važnom kontekstu u Džengdžou postavlja mnoga intrigantna pitanja", rekao je Čen. "Odakle dolazi sirovo zlato? ... i zašto je vlasnik grobnice izabrao da bude sahranjen sa zlatom, dok su drugi pripadnici elite birali samo bronzu i žad?". Jedna od mogućih teorija je da je zlato pronađeno u malim količinama u Panlongčengu i da su ga obrađivale lokalne zanatlije. Druga mogućnost je da je zlato doneto iz udaljenog mesta, kao egzotičan metal što bi onda ukazivalo na trgovačke veze sa južnijim delovima carstva.