Prilikom proučavanja starog teksta jednom studentu se učinilo da se ispod njega nalazi nešto čudno. U narednim mesecima je pokušavao da otkrije šta predstavljaju misteriozni brojevi koji su postali uočljivi tek nakon analize skenerom.

Ancient Star Catalogue
© Peter MalikPovjesničari su pronašli nešto što se čini kao dio drevnog zvjezdanog kataloga na pergamentu iz Codexa Climaci Rescriptusa, prikazanog ovdje.
Prilikom analize starog hrišćanskog rukopisa student sa Kembridža je uočio nešto čudno na ispisanom parčetu pergamenta iz manastira Svete Katarine sa Sinajskog poluostrva. Kako bi potvrdio svoje sumnje, otkriće je pokazao drugom kolegi - nakon čega su rešili da dokument podvrgnu zracima multispektralnog skenera. Kada su pogledali rezultate ugledali su nagoveštaje originalnog teksta. Sam po sebi, ovakav nalaz nije neuobičajeno otkriće, jer je pergmanet nekada bio izuzetno vredna roba.

Međutim, u drugoj godini pandemije njih dvojica su rešili da se posvete starom rukopisu i pokušaju da otkriju o čemu je reč. Nakon nekoliko neuspešnih pokušaja deo teksta je stigao i do istoričara Viktora Gizemberga sa francuskog nacionalnog instituta CNRS u Parizu. A on, čim je ugledao brojeve sa snimka odmah mu je bilo jasno da se radi o koordinatama zvezda.


Kako znamo ko je napisao ove koordinate?

Posmatrajući skriveni tekst sa pergamenata, shvatio je kako mora da odredi precesiju Zemlje kako bi otkrio kada je mapa nastala. Analizom je utvrdio da se koordinate zvezda sa nje poklapaju sa precesijom koja se dogodila oko 129. p.n.e., drugim rečima tokom Hiparhovog života. Sve se uklapalo - jer istorijski izvori navode da je grčki astonom radio na mapiranju zvezda između 162. i 127. godine p.n.e.. Međutim ona nikada nije otkrivena iako se Hiparh smatra ocem astronomije.

Iako su čitljive koordinate samo jednog sazvežđa - Corone Borealis, istraživači smatraju da je grčki astronom verovatno u nekom trenutku mapirao celo noćno nebo. Bez teleskopa, takav posao je predstavljao pravi izazov. Interesantan podatak je da je do ovog otkrića, najstariji poznati katalog zvezda poticao od astronoma Klaudija Ptolomeja iz 2. veka n.e..

Studija je objavljena u časopisu Journal for the History of Astronomy.

Syriac overtext
© Museum of the Bible 2021 / Journal for the History of Astronomy 2022Ovaj detalj pergamenta 53v prikazuje početak prvog stupca podteksta (sirijski nadtekst u tamnosmeđoj boji i slabi tragovi nekoliko slova podteksta).
Greek undertext
© Museum of the Bible 2021 / Journal for the History of Astronomy 2022S istim detaljima, multispektralna slika otkriva grčki podtekst (pojačan crvenom bojom) ispod sirijskog nadteksta (u crnoj boji).
Greek Letters
© Museum of the Bible 2021 / Journal for the History of Astronomy 2022Multispektralna slika otkrila je grčka slova, ovdje iscrtana žutom bojom.