Novoformirane zvijezde
© NASA
Novoformirane zvijezde
Novi rad objavljen u Journal Monthly Notices of the Royal Astronomical Society opisuje misteriozne zvjezdane skupove čije je otkriće zaprepastilo stručnjake. Znanstvenici su pomnom analizom došli do zaključka da neki od njih očito prkose poznatim zakonima fizike.

Newtonovi zakoni

Kako sada stvari stoje, čini se da novootkriveni klasteri zvijezda krše naše konvencionalno razumijevanje gravitacije. Središta galaksija obično sadrže velike spiralno povezane zvjezdane skupove. Neki od ovih skupova spadaju u kategoriju otvorenih zvjezdanih skupova. Zvjezdani klasteri nastaju izgaranjem velikog oblaka plina tijekom kratkog vremenskog razdoblja. U procesu dolazi do akumulacije zvijezda, najčešće u parovima "plimnih repova" koji se kreću jedan za drugim.

"Prema Newtonovim zakonima gravitacije, lutajuća zvijezda može slučajno završiti u jednom od repova", objasnio je Jan Pflamm-Altenburg, koautor nedavno objavljenog rada u Monthly Notices of the Royal Astronomical Society. Shodno tome, oba bi repa trebala sadržavati otprilike isti broj zvjezda." Međutim, čini se da neka od njihovih nedavnih opažanja prkose konvencionalnoj fizici. Znanstvenici su upravo pokazali da to što smo mislili nije istina", rekao je Pflamm-Altenburg. "U klasterima koje smo proučavali, prednji rep je uvijek sadržavao značajno više zvijezda nego stražnji rep."

Modificirana Newtonova dinamika

Zapravo, njihova nova otkrića mnogo su dosljednija ako se u obzir uzme teorija po imenu "Modificirana Newtonova dinamika" (MOND). Pflamm-Altenburgov suradnik na Sveučilištu u Bonnu i glavni autor Pavel Kroupa objasnio je da zvijezde mogu napustiti skupove kroz dva različita vrata.

"Jedan vodi do stražnjeg plimnog repa, a drugi do prednjeg. Međutim, prvi je puno uži od drugog - tako da je manja vjerojatnost da će zvijezda napustiti skup kroz njega", navodi Kroupa. "Newtonova teorija gravitacije, s druge strane, predviđa da bi oba vrata trebala biti iste širine."

Puno se može objasniti simulacijama istraživača koje se baziraju na teoriji MOND-a. Konkretno, čini se da otvoreni zvjezdani skupovi žive mnogo kraće nego što predviđaju Newtonovi zakoni fizike. "Ovo daje odgovor na dugotrajnu misteriju", objasnio je Kroupa. "Naime, čini se da skupovi zvijezda u obližnjim galaksijama nestaju brže nego što bi trebali." Međutim, neki se fizičari ne slažu s idejom da se Newtonove zakone zamijeni MOND-om jer bi to uzdrmalo temelje fizike.

Indranil Banik, istraživač sa Sveučilišta Saint Andrews, rekao je Znanstvenicima da su otkrića u neku ruku obećavajuća, ali ne i konačna. "MOND ima smisla za ovu asimetriju, ali u nekim klasterima postoje drugi čimbenici koji bi mogli pridonijeti toj pojavi - iako zvuči malo vjerojatno da se to događa baš u svima." Istraživači sada nastoje povećati točnost svojih simulacija, u nadi da će ili potvrditi ili odbaciti Newtonovu izvornu teoriju.