balimot
© CC0Stranica iz Knjige Balimota sa objašnjenjem ogamskog pisma
Arheolozi su u blizini grada Duna u Škotskoj otkrili kamen sa natpisima napravljenim pre 1.500 godina, koji verovatno otkriva bika, pelikane i drevnu intrigantnu azbuku ogam. Poprečna ploča, pronađena na malom groblju prošlog meseca, datira između 500. i 700. godine nove ere.

Veruje se da su spomenik napravili domoroci na krajnjem severu Britanije u 1. milenijumu - Pikti.

Pikti su naseljavali oblasti severne i istočne Škotske tokom kasne antike i ranog srednjeg veka. Pretpostavlja se da su bili potomci Kaledonija i drugih plemena iz gvozdenog doba, koje pominju rimski istoričari. Pikti ili "oslikani ljudi" su tako nazvani oko 3. veka nove ere kao naziv koji su Rimljani koristili da opisuju Britance severno od prevlake Fort-Klajd. U 6. veku mnogi kraljevi Pikta su preobraćenu u hrišćanstvo.


Novootkriveno rezano kamenje koje je inače uobičajeno u severnoj Škotskoj, ima tri intrigantne karakteristike: zaobljen vrh, figuralne ukrase životinja i natpis napisan srednjovekovnom azbukom pod nazivom ogam.

Kamen je verovatno preživeo jer je ponovo korišćen u mnogo kasnijim vremenima kao nadgrobna ploča, dajući istraživačima novi uvid u pismo ogam, koje se smatra jedni od najegzotičnijih alfabetskih sistema pisanja. Ogamski natpisi sastoje se od jedne do pet vodoravnih ili kosih crtica koje izlaze iz deblje osnovne linije, kao što grane izlaze iz stabla, a smatra se da u generalno služili za natpise imena bogatih ili moćnih ljudi na kamenu.


Dosad je identifikovano oko 400 ogamskih natpisa, uglavnom u Irskoj, ali novo otkriće u Old Kilmadoku je prvi primer u centralnoj Škotskoj sa ovim misterioznim alfabetom.
"Najvažniji deo otkrića je ogamski natpis. Kada se u potpunosti otkrije, može nam reći više o jeziku koji su govorili oni koji su na vlasti na ovim prostorima, i potencijalno dodati novo, nezabeleženo ime u vremenu sa vrlo malo istorijskih izvora", rekao je Adrian Maldonado, naučni saradnik u Nacionalnom muzeju Škotske koji nije bio uključen u otkriće.
Istoričarka sa Univerziteta u Glazgovu Keli Kilpatrik, koja će se baviti prevodom pisma, rekla je za "Lajv sajens" da poprečne ploče "mogu da budu obeležja grobova i da se koriste za prenošenje hrišćanskih poruka laičkoj publici putem slika."

Arheolog koji je vodio iskopavanje Marej Kuk sugeriše da je kamen bio "javna statua koju je podigao bogati pokrovitelj da proslavi piktsko nasleđe i njihovu hrišćansku veru. Ogam odražava uticaj irskih hrišćana.

"Ovo tumačenje potkrepljuju tri dodatna kamena koja su prethodno pronađena na groblju i imaju dva različita pisma. "Mislim da to znači da su oni bili pismena i inteligentna verska zajednica", rekao je Kuk i dodao de je "verovatno postojao i manastir".