Brod je prekriven pijeskom, širok je oko tri metra, a od dužine dosad je otkriveno devet metara.

Drveni brod pod morem
© Getty Images
Drveni brod pod morem, ilustracija
U podmorju Sukošana, na samo dva metra dubine zadarski arheolozi otkrili su više od dvije tisuće godina star rimski drveni brod, potvrdio je u petak Hini ravnatelj Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju Zadar Mladen Pešić, koji je ujedno i voditelj opsežnog istraživanja.
Antička luka Barbir pokraj Sukošana otkrivena je 1973. godine i dugo je bila dokumentirana samo površinski, zahvaljujući istraživanjima arheologa Borisa Ilakovca. Tek 2017. godine počinju novi, ozbiljniji radovi na tom području, i to paralelno s istraživanjima rimske vile na kopnenom dijelu koja je zbog moderne gradnje poprilično uništena. Srećom, dio nalazišta pod morem dobro je sačuvan, objašnjava Pešić.
Brod je prekriven pijeskom, širok je oko tri metra, a od dužine dosad je otkriveno devet metara. Osim krajeva koji su stradali od brodskih crva, ostatak broda u nevjerojatno je dobrom stanju zahvaljujući tome što se drvo samo konzerviralo u pijesku dva tisućljeća, otkriva voditelj istraživanja.

U posljednjih šest godina, koliko traju istraživanja pod morem, zadarski Međunarodni centar za podvodnu arheologiju surađuje s Njemačkim arheološkim institutom, ali i drugim partnerima poput Oxforda, Sveučilišta u Zadru, Arheološkim muzejom.
Najprije smo istraživali strukturu rimskog mula koji se gradio u dvije faze. Prva datira iz 1. stoljeća poslije Krista kada je luka bila manjeg opsega. O tome svjedoče brojni nalazi keramičkih posuda i amfora, uljanica te ulomaka stakla koji su putem pomorskih trgovačkih veza do Sukošana došli s područja današnje Grčke, Turske, Bliskog istoka i Italije, otkriva.
Veliko proširenje dogodilo se sredinom 4. stoljeća kada je formiran današnji oblik jezičca koji još stoji, unatoč tako dugom djelovanju mora. Dokaze o intenzivnom trgovačkom prometu pokazuju i nalazi s prostora sjeverne Afrike.

Među nalazima iz tog razdoblja svakako se ističe tridesetak brončanih novčića kovanih u vrijeme careva Konstantina II., Konstansa i Konstancija II. pronađenih u sloju dubine 150 centimetara ispod razine današnjeg morskog dna.
Pretprošle godine pronašli smo komad drva, dasku s metalnim čavlom, što nas je posebno zaintrigiralo. Nadali smo se da bi uz tu dasku mogao biti i brod. Zato smo lani otvorili prva četiri kvadrata i počeli istraživati na toj lokaciji. I zaista, tamo je bio rimski brod koji smo datirali na kraj prvog, odnosno sam početak drugog stoljeća, odnosno uz prvu fazu luke. Ove godine istraživanja su nastavljena, ponovno u suradnji s Njemačkim arheološkim institutom i Sveučilištem u Zadru te studentima arheologije, kaže Pešić.
Ovim istraživanjem, dodaje, uspjeli su doći do pola broda. Svaki je element označen, fotografiran, a na osnovi toga kasnije će raditi nacrte. Za razliku od većine antičkih brodova koji nakon potonuća završe deformirani na dnu mora, ovaj je uspio zadržati svoj oblik.
Sačuvana je cijela školjka i to je velika posebnost. Uzorke sa svih drvnih elemenata poslali smo na analizu u Francusku, a određivanjem materijala znat će se je li riječ o lokalnoj ili proizvodnji iz drugih krajeva. Jer u luci je već pronađeno puno materijala koji potječu s cijelog Mediterana, navodi voditelj istraživanja te najavljuje kako u novoj fazi istraživanja sljedeće godine slijedi otkrivanje druge polovice broda.
Nalazište će do tada biti zaštićeno slojevima pijeska, geotekstila i kamena.
Željeli bismo ga izvaditi iz mora i jednoga dana negdje izložiti, možda čak i ovdje u kompleksu bivše crkve sv. Nikole ako bude mogućnosti i dovoljno prostora, zaključuje ravnatelj Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju Zadar.