hrana
© Ceren Kabukcu/Sveučilište u LiverpooluMikroskopska slika hrane iz špilja Shanidar
Ako ste mislili da su neandertalci preživljavali samo na bobicama i sirovom životinjskom mesu, razmislite ponovno. Nagoreni ostaci onoga što je, čini se, najstariji ikad pronađeni kuhani obrok na svijetu, iskopani su u kompleksu špilja u sjevernom Iraku. Pronalazak je potaknuo nagađanja da su neandertalci možda bili pravi gurmani, piše Guardian.

'Ono što smo otkrili je prvi pravi pokazatelj kompleksnog kuhanja - a time i kulture prehrane - među neandertalcima', rekao je Chris Hunt, profesor kulturne paleoekologije na Sveučilištu John Moores u Liverpoolu, koji je vodio iskapanje.

Hunt i njegovi kolege čak su pokušali rekreirati jedan od recepata, koristeći sjemenke prikupljene iz obližnjih špilja. 'Napravili smo neku vrstu palačinke ili tortilje koja je bila stvarno vrlo ukusna. Imala je pomalo orašasti okus', rekao je Hunt.

Najstariji ikad pronađeni nagoreni ostaci hrane otkriveni su u pećini Shanidar, neandertalskom prebivalištu oko 800 kilometara sjeverno od Bagdada u planinama Zagros. Smatra se da su ostaci stari oko 70.000 godina, a otkriveni su u jednom od mnogih drevnih ognjišta u špiljama.

Pogled na špilju Shanidar u Iraku
© Chris Hunt/Sveučilište John Moores u LiverpooluPogled na špilju Shanidar u Iraku
Tim znanstvenika je također elektronskim mikroskopom analizirao drevne pougljenjene fragmente hrane pronađene u špilji Franchthi u južnoj Grčkoj, koju su naseljavali rani moderni ljudi prije otprilike 12.000 godina.


Komentar: Gore spomenuta vremenska razdoblja prilično su velika i sadržavala su značajne promjene u pretpovijesnom ljudskom životu tijekom tog vremena, uključujući izumiranje neandertalaca i naknadno izumiranje megafaune na granici mlađeg drijasa.


Oba nalaza upućuju na to da je paleolitska prehrana bila raznolika, a pretpovijesna kuhinja kompleksna te je uključivala više koraka u pripremi hrane.

'Prvi put imamo dokaze da su neandertalci i rani moderni ljudi (Homo sapiens) namakali i usitnjavali sjemenke mahunarki i na nalazištu u Grčkoj i u špilji Shanidar', rekao je dr. Ceren Kabukcu, arheobotaničar sa Sveučilišta u Liverpoolu, koji je vodio istraživanje.

'Također smo našli dokaze o miješanju sjemenki uključenih u prehrambene proizvode i smatramo da su postojale neke jedinstvene preferencije za specifične biljne okuse.'

Istraživanje, objavljeno u časopisu Antiquity, donosi dodatne dokaze da su rani moderni ljudi i neandertalci uz meso konzumirali i biljke. Divlje orahe i trave često su kombinirali s mahunarkama, poput leće i divlje gorušice.

'S obzirom da neandertalci nisu imali posude, pretpostavljamo da su svoje sjemenke namakali u naborima životinjske kože', kaže Hunt.

Međutim, za razliku od modernih kuhara, čini se da neandertalci nisu ljuštili svoje sjemenke kako bi uklonili vanjski omotač - proces koji u velikoj mjeri eliminira gorke spojeve. To bi moglo sugerirati da su htjeli smanjiti, ali ne i posve eliminirati prirodne okuse mahunarki.

Ako uzmemo da su sjemenke usitnjavali pomoću kamenja, konačni proizvod je vjerojatno bio pomalo zrnast. 'Nakon analiziranja obroka kojeg smo napravili po neandertalskom receptu, mislim da sad shvaćamo zašto su zubi neandertalaca bili u tako lošem stanju', rekao je Hunt.