slika
Tim fizičara s nekoliko različitih američkih institucija sudjelovao je u radu u kojem se raspravlja o korištenju detektora graviticijskih valova LIGO (Laser Interferometer Gravitational Wave Observatory) za traženje dokaza o naprednim izvanzemaljskim civilizacijama u Mliječnoj stazi. Tim je objavio svoj rad u pretisku na bazi arXiv.

Fermijev paradoks

Prema Fermijevom paradoksu, u svemiru, osobito u Mliječnoj stazi, trebale bi se nalaziti brojne napredne izvanzemaljske civilizacije. Stotine milijardi zvijezda i milijarde planeta u nastanjivim zonama, trebali bi polučiti na stotine milijuna naprednih vrsta. Međutim, zasad jedine konkretne dokaze za bilo kakav život u svemiru nalazimo jedino na Zemlji.

Fermijev paradoks najbolje oslikava citat samog fizičara Enrica Fermija koji je prije nešto više od 70 godina izjavio "Dobro pa gdje su svi?", aludirajući na činjenicu da u tom trenutku, kao ni danas, nema nikakvih signala koji bi upućivali na postojanje napredne civilizacije igdje u svemiru. Iz tog razloga, znanstvenici već dugo godina smišljaju sve kreativnije i kreativnije oblike potrage za životom u svemiru.

Detektor gravitacijskih valova LIGO mogao bi nam pomoći u potrazi za izvanzemaljcima

Tim znanstvenika koje predvodi Gianni Martire, ovaj put predlaže mjerenje gravitacijskih valova pomoću detektora gravitacijskih valova LIGO. Ideja se bazira na pretpostavci da izvanzemaljci koriste svemirske letjelice ili sonde koje za sobom ostavljaju gravitacijske valove. Ovi gravitacijski valovi mogli bi se detektirati naprednim instrumentima poput LIGO-a

Istraživači su pokušali staviti na papir faktore koji bi mogli biti prisutni unutar takvog scenarija. Za početak, razmatrali su veličinu potencijalne vanzemaljske letjelice. Nalazi su pokazali da bi svemirska letjelica napredne civilizacije trebala biti uistinu velika kako bi generirala gravitacijske valove dovoljno snažne da dosegnu Zemlju.

Svemirska letjelica trebala bi se kretati velikom brzinom

Svemirska letjelica te veličine mogla bi poprimiti razmjere plinovitog diva kao što je Jupiter. Nadalje, svemirska letjelica također bi se trebala kretati iznimno brzo. Ova brzina trebala bi iznositi oko približno jedne desetine brzine svjetlosti.

Sama letjelica morala bi prolaziti barem 326,000 svjetlosnih godina od Zemlje kako bismo mogli detektirati njene gravitacijske valove pomoću LIGO-a. Prema istraživačima, ako napredne izvanzemaljske civilizacije koriste warp pogon, također bismo ih trebali moći uočiti s LIGO-om jer i warp pogon stvara gravitacijske valove.