© NASANASA-in lander InSight
Primjerice, ustanovio je da Mars nije seizmički "mrtav" kao što smo prije pretpostavljali, već da mu tlo ponekad podrhtava, što sugerira da ispod regije Cerberus Fossae ima vulkanske aktivnosti. Do sada je zabilježio više od 1300 potresa, a u svibnju jedan izuzetno neobičan. Naime, osim što se radilo o najjačem potresu do sada uočenom na Crvenom planetu, bio je i najdulji - tresao je Mars čitavih deset sati.
InSight je lansiran u svibnju 2018., a na prašnjavi planet je sletio 26. studenog iste godine. Tijekom svog boravka na Marsu, entuzijastično je mjerio seizmičku aktivnost planeta i pokušao doznati kolika je temperatura u njegovoj unutrašnjosti.
No, naišao je na problem tijekom pokušaja mjerenja temperature, odnosno prilikom bušenja rupe od nekoliko metara. Naime, nakon samo nekoliko centimetara dubine došlo je do poteškoća. Bušilica je zapela i nije mogla dalje te je taj dio misije obustavljen.
Glavni krivac - prašina
Njegove solarne panele je tijekom vremena počela prekrivati i "gušiti" vanzemaljska prašina te su krenuli problemi s napajanjem, odnosno hvatanjem Sunčeve energije. Za razliku od drugih robota koji istražuju Mars, poput Curiosityja i Perseverancea, InSight nije rover, odnosno nije mobilan.
Radi se o landeru koji je stacioniran na jednom mjestu i time podložniji nakupljanju prašine. Dodatno, roveri Curiosity i Perseverance se oslanjaju na drugačiji pogon te će raditi sve dok se ne isprazne njihovi generatori; neovisno o količini prašine na njihovim tijelima.
InSightu su sada paneli sasvim zameteni, snaga mu je pri kraju i samo je pitanje vremena kada će se zauvijek isključiti. Ipak, treba uzeti u obzir da će InSight pri kraju svoje misije "živjeti" dvostruko dulje nego što se prvobitno očekivalo. Znanstvenici su smatrali da će funkcionirati dvije, ali je on uspio izdržati čak četiri godine.
"InSight je promijenio naše razumijevanje unutrašnjosti stjenovitih planeta i postavio temelje za buduće misije. Ono što smo naučili o Marsovoj unutarnjoj strukturi možemo primijeniti na Zemlju, Mjesec, Veneru, pa čak i stjenovite planete u drugim solarnim sustavima", rekla je astronomkinja Lori Glaze, direktorica NASA-inog Odjela za planetarnu znanost, a prenosi Universe Today.
Pokušaji čišćenja panela
Mada je na solarnim panelima landera tijekom vremena bilo sve više prašine, znanstvenici su se nadali da bi ih mogli očistiti vrtlozi prašine (engl. dust devil); kao što je bio slučaj s roverima Spirit i Opportunity. Ali lander InSight nije bio te sreće.
Stručnjaci su zatim smislili jedno privremeno rješenje. Budući da je prašina na Marsu nabijena statičkim elektricitetom, iskoristili su njezina magnetska svojstva tijekom vjetrovitih dana kako bi pokušali djelomično očistiti panele. Naredili su landeru da uzme tlo s Marsa i baci ga na rub panela, pri čemu je ono privuklo dio prašine raspoređene po cijeloj ploči.
Izveli su ovaj pametni trik šest puta i svaki put je povećao proizvodnju energije za oko 5 posto. No područje na kojemu je lander je polako ušlo u zimsko razdoblje te se akumulacija vjerojatno još povećala zbog manje razine Sunčeve svjetlosti i veće količine prašine u atmosferi.
"Imam još jako malo snage"
NASA je objavila snimku koju je uhvatio lander i kazala kako se vjerojatno radi o njegovom posljednjem udahu jer ima premalo snage za daljnji prijenos podataka.
"Imam još jako malo snage pa je ovo možda posljednja slika koju mogu poslati. Ipak, ne brinite za mene: vrijeme koje sam proveo ovdje je bilo produktivno i lijepo. Možda ću uspjeti još nešto komunicirati s timom, ali se sigurno uskoro odjavljujem. Hvala što ste bili uz mene", oglasila se NASA u ime landera na Twitteru.Kao što smo već spomenuli, InSight je otkrio kako u unutrašnjosti Crvenog planeta ima seizmičke aktivnosti te da je moguće da ima i one vulkanske. Ta spoznaja i podaci koje je prikupio lander imaju tri bitne implikacije.
Moguć život na Marsu?
Prvo, unutarnja aktivnost na Marsu je proizvela seizmičke akustične valove pomoću kojih su stručnjaci na Zemlji prikupili dovoljno informacija za izradu prve detaljne karte unutarnje strukture Marsa.
Drugo, instrumenti na InSightu su dovoljno osjetljivi da detektiraju udare meteorita te su znanstvenici na taj način stekli bolji uvid u povijest takvih udara na Marsu - povijest koja može pomoći u objašnjenju nekih geoloških i atmosferskih karakteristika planeta, piše Science Alert.
Posebice je zanimljivo otkriće moguće vulkanske aktivnosti. Mars je prehladan, a njegova atmosfera prerijetka za pojavu tekuće vode na površini, što znači da tamo ne bi mogao opstati život kakav poznajemo.
Ali ako postoji vulkanska aktivnost u unutrašnjosti Marsa, onda možda u tim predjelima ima i podzemnih jezera koja unutarnja toplina štiti od zamrzavanja, a u kojima, hipotetski, može biti neke vrste mikrobnog vanzemaljskog života.
Komentari čitatelja
na naše novosti