Europa bi automatski bila uključena u rat zbog Amerike, iako ga ona ne želi, upozoravao je general Charles de Gaulle 1966.
de gol
© Getty KeystoneJoš 60-ih godina 20. stoljeća francuski predsjednik Charles De Gaulle borio se protiv američke dominacije u NATO-u, ali i međunarodnoj politici i gospodarstvu
Francuski predsjednik Emmanuel Macron nedavno je ponovio da Europa treba smanjiti svoju ovisnost o Sjedinjenim Američkim Državama i razviti vlastite obrambene sposobnosti.

Istaknuo je da formiranje europskih obrambenih snaga ne vidi kao alternativu NATO-u, te da će jača Europa omogućiti veću autonomiju kontinenta unutar Saveza.

"U NATO-u, s NATO-om, ali ne da ovisimo o NATO-u", rekao je Macron.

To je, uz njegov zahtjev da "sigurnosne garancije" u okviru budućih mirovnih pregovora o okončanju rata u Ukrajini uključuju i Rusiju, razljutilo partnere u EU i NATO-u, ali je neodoljivo podsjetilo na jednog ranijeg francuskog predsjednika - generala Charlesa De Gaulle.
De Gaulle je došao na vlast 1959. i već tada je govorio o svojoj viziji Europe "od Atlantika do Urala", koja je zapravo inzistirala na detantu sa SSSR-om.
Europu je vidio kao treći pol između SAD-a i SSSR-a opirući se atlantskoj dominaciji utjelovljenoj u SAD-u, Velikoj Britaniji i NATO-u, pa se Francuska već 1966. povukla iz zajedničkog zapovjedništva NATO-a.

NATO i suverenitet su nespojivi

Francuska je bila jedna od 12 zemalja osnivača NATO-a 1949. Cilj Saveza bio je osigurati sigurnost Europe nakon Drugog svjetskog rata, posebice zbog opasnosti od SSSR-a.

Međutim, petnaest godina kasnije međunarodna situacija bila je bitno drugačija i došlo je vrijeme da se Savez oslobodi ovisnosti o SAD-u, rekao je De Gaulle u poznatom govoru iz 1966. godine.

Istaknuo je, govoreći o NATO-u, da ugovor ništa ne može učiniti valjanim kada se promijeni predmet ugovora i uvjeti pod kojima je sklopljen.
"Zapad više nije ugrožen kao što je bio kada je u Europi uspostavljen američki protektorat pod okriljem NATO-a", objasnio je De Gaulle.
Želio je pod svaku cijenu spriječiti da Francuska bude uvučena u ratove koje je vodila Amerika, jer bi ona, prema Sjevernoatlantskom ugovoru, bila obvezna podupirati saveznike:
"Dok se, barem donekle, izgledi za izbijanje svjetskog rata oko Europe smanjuju, postoje drugi sukobi u kojima je Amerika angažirana u drugim dijelovima svijeta, poput prekjučer u Koreji, jučer na Kubi. , danas u Vijetnamu. Ti sukobi mogu eskalirati i proširiti se na svjetsku razinu. U tom bi slučaju Europa, čija je strategija u NATO-u američka strategija, automatski bila uključena u rat, čak i da ga ne želi."
De Gaulle je istaknuo još jedan razlog za emancipaciju od SAD-a, a to je činjenica da je Francuska u međuvremenu postala nuklearna sila i da se može braniti.
de gol
© Reg Birkett/Keystone/Getty Images / GettyNATO je, zbog promjene međunarodnih okolnosti, izgubio svrhu zbog koje je i utemeljen, ocijenio je De Gaulle; na slici: NATO summit u Parizu 1957. godine
Ovaj apologet nacionalnog suvereniteta isticao je želju Francuske da upravlja sama sobom, što je, kako je naveo, nespojivo s "obrambenom organizacijom".

"Dolje" dolar

De Gaulle se nije borio samo protiv američke vojne i političke dominacije, nego je kritizirao i gospodarsko podjarmljivanje europskih zemalja utjelovljeno u apsolutnoj dominaciji američkog dolara u međunarodnoj razmjeni.
"Konvencija koja dolaru daje status međunarodne valute više nema nikakve osnove, s obzirom na to da Amerika više ne posjeduje većinu zlata u svijetu", rekao je francuski predsjednik u govoru iz 1965. godine.
Unatoč tome, veliki broj zemalja još uvijek je prihvaćao da je dolar jednako dobar kao zlato za kompenzaciju deficita koji u njihovu korist proizlaze iz američke platne bilance.
"To navodi SAD da dobrovoljno posuđuje od stranih zemalja, jer ono što im duguju plaćaju barem djelomično u dolarima, umjesto da im plaćaju u zlatu, koje ima stvarnu vrijednost."
De Gaulle je upozorio na problem koji bi nastao kada bi zemlje koje imaju dolare htjele pretvoriti u zlato i dodao da, čak i da se takva situacija ne dogodi, postoji temeljna neravnoteža. Zato se založio za promjenu sustava, kao i za poduzimanje koraka za sprječavanje krize.
"Zato smatramo nužnim uspostaviti međunarodnu trgovinu, kao što je to bio slučaj prije velikih svjetskih ratova, na neupitnoj monetarnoj osnovi, koja ne nosi obilježje nijedne zemlje. Na temelju čega? Nemoguće je da bude bilo koji drugi standard, osim zlata."
"Razumjećete nakon 50 godina"

Dana 11. ožujka 2009., na inicijativu predsjednika Nicolasa Sarkozyja, Francuska se ponovno pridružila integriranom zapovjedništvu NATO-a.
sarkozi
© UMAPRESS.com / www.globallookpress.comAmerički predsjednik Barack Obama, njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy na summitu NATO-a u Lisabonu 2010.
"Naše oružane snage neće biti integrirane ni u kakvu nadnacionalnu vojsku nad kojom ne bismo imali kontrolu. Francuska će biti jača i utjecajnija. Zašto? Jer oni koji su odsutni nikada nisu u pravu", rekao je tada Sarkozy.
Sad kad je Sarkozy "odsutan" s čela Francuske, reklo bi se da je on taj koji griješi i da se degolovska tradicija vraća, makar i na mala vrata.

"Ne bismo trebali ovisiti o Savezu, već s njim surađivati", rekao je Macron.

De Gaulle je u jednom razgovoru izjavio da će ga svijet bolje razumjeti tek nakon pedeset godina. Uzmemo li u obzir njegove riječi, ali i trenutnu polarizaciju svijeta, želju SAD-a da dominira kao svjetska sila, europsku podređenost američkim ciljevima, hladnoratovsku retoriku... Čini se da su se stekli svi uvjeti za ponovno iščitavanje povijesti.