svemir
© NR Fuller, Nacionalna zaklada za znanost
Što ako je sve što znamo o svemiru pogrešno? Što ako 'Veliki prasak' nije početak svemira i što ako živimo unutar crne rupe?

Teorija 'Velikog praska'

Opće prihvaćena ideja u znanstvenim krugovima jest da je naš svemir nastao prije oko 13.8 milijardi godina i da je sve počelo Velikim praskom. S ovim 'praskom' svemir se počeo širiti, atomi i molekule stvarati, formirale su se galaksije okupljanjem novorođenih zvijezde i planeta u nastajanju. U barem jednoj od tih galaksija - našoj Mliječnoj stazi - nastao je život (iako je, gledajući brojke, izgledno da svemir vrvi životom). Ovaj život - tj. mi, ljudi - do danas je evoluirao toliko daleko da smo se počeli pitati koje je podrijetlo našeg postojanja i koje je naše mjesto u svemiru kakvog poznajemo?

Živimo li unutar crne rupe?

Na temelju onoga što znamo o svemiru, on se širi i hladi. Ali što je bilo prije toga - prije Velikog praska, prije širenja i hlađenja? Prema većini znanstvenika prije toga nije bilo ničega. Međutim, čini se da se ne slažu svi. Što ako ono što vidimo unutar našeg svemira nije ništa drugo nego rezultat boravka unutar crne rupe koja je nastala iz nekog matičnog svemira? Ova nekonvencionalna teorija sugerira da ako crne rupe koje nastaju u našem svemiru rađaju 'bebe svemira', naš svemir možda nije ništa drugo nego proizvod druge crne rupe.

Što ako...?

Što ako proces koji vidimo kao 'kozmičku inflaciju' (eksponencijalno širenje prostor-vremena u ranom svemiru) označava formiranje našeg svemira, ali iz supermasivne crne rupe? A što ako je tamna energija nekako povezana s crnim rupama? Što ako crne rupe nisu ništa drugo nego spremnici - masivni kozmički spremnici - u kojima se nalaze različiti svemiri?

Kako ljudi uče više o svemiru otkrivamo da što više znamo, javlja se više pitanja. Ipak, to je možda ljepota svemira, ljepota našeg kozmosa koji je - možda i beskonačno - spremište znanja, iskustava i pitanja. Je li naš svemir nastao stvaranjem crne rupe ili mi živimo u jednoj, u ovom je trenutku nešto na što ne možemo odgovoriti. Možda ćemo u bliskoj budućnosti, kada se tehnologija poboljša i steknemo nova znanja, naići na dovoljno podataka da počnemo odgovarati na neka od ovih pitanja.