Proučavajući mutacije DNK kod modernih ljudi, otkrili su način da pogledaju 250.000 godina unatrag.
"Kroz našu studiju modernih ljudi primijetili smo da možemo odrediti kada su ti ljudi počeli imati djecu na temelju mutacija DNK koje su prenijeli djeci", kaže koautor studije Matthew Hahn, stručnjak za ljudski genom na Sveučilištu Bloomington u Indiani .
"Zatim smo isti model primijenili na naše pretke kako bismo odredili dob u kojoj su se razmnožavali", dodaje Hahn.
Znanstvenici su utvrdili da su ljudi u posljednjih 250.000 godina imali djecu u prosječnoj dobi od 26,9 godina. Muškarci su u prosjeku postali roditelji u dobi od 30,7 godina, dok su žene Homo sapiensa postale majke u dobi od 23,2 godine, pokazalo je istraživanje.
Dobna granica pomaknula se naviše u posljednjih 5 .000 godina, a u tom su razdoblju žene u prosjeku postajale majke s 28 godina.
Osim modernog povećanja prosječne dobi roditelja, studija je otkrila izuzetnu dosljednost u prosječnoj dobi roditelja tijekom postojanja naše vrste. Nije se povećao od prapovijesti, iako je došlo do blagog pomaka tijekom vremena.
Čini se da se prosječna dob pri začeću smanjila prije otprilike 10.000 godina. Budući da se u tom razdoblju dogodio razvoj poljoprivrede i formiranje prvih civilizacija, znanstvenici kažu da je to povezano s naglim povećanjem broja stanovništva.
Nova studija temelji se na otkriću "de novo" mutacija - promjena u DNK koje se javljaju spontano kod jednog člana obitelji, a ne nasljeđuju se kroz obiteljsko stablo.
Dok su radili na drugom projektu koji uključuje ove nove genetske promjene, istraživači su primijetili zanimljiv obrazac.
Na temelju podataka prikupljenih ispitivanjem tisuća djece, nove mutacije koje su se javile kod roditelja i potom prenijele na djecu ovisile su o dobi roditelja tijekom začetka.
"Ove mutacije iz prošlosti nakupljaju se sa svakom generacijom i postoje i kod današnjih ljudi", kaže koautor studije, filogenetičar Richard Wang.
Komentari čitatelja
na naše novosti