svemir
© NASA, ESA, CSA i M. Zamani (ESA/Webb); Znanost: MK McClure (Leidenska zvjezdarnica), F. Sun (Stewardova zvjezdarnica), Z. Smith (Otvoreno sveučilište) i ERS tim Ledenog dobaLedeni oblak ‘Kameleon 1’. U ovom molekularnom oblaku (rodnom mjestu zvijezda i planeta) James Webb pronašao je razne smrznute molekule – poput ugljičnog dioksida i metana – koje bi mogle postati ‘građevni blokovi’ života
NASA-in svemirski teleskop James Webb pronašao je 'građevne blokove' života zamrznute unutar najdubljeg, najhladnijeg ikada izmjerenog leda.

Nova otkrića

Svemirski teleskop James Webb otkrio je 'građevne blokove' života zamrznute unutar najdubljeg, najhladnijeg leda ikada izmjerenog u molekularnom oblaku u dubokom svemiru. Do otkrića je došlo nakon što je svemirski opservatorij vrijedan milijardu dolara promatrao Kameleon 1 (Chameleon 1) - ledeni oblak udaljen 630 svjetlosnih godina od Zemlje.

Ovaj oblak toliko je hladan i leden da su se molekule u njemu zaledile u zrnca prašine. To je, u kombinaciji sa slikama koje su napravili Webbovi vrlo osjetljivi instrumenti, omogućilo znanstvenicima da identificiraju molekule metana, sumpora, dušika i etanola. Svi ovi elementi neophodni za život kakvog poznajemo. Najnoviji podatci koje je prikupio svemirski teleskop pomoći će znanstvenicima da bolje razumiju kako su takvi elementi raspoređeni u dubokom svemiru i kako utječu na formiranje planeta, a možda čak i života.


Kompleksne molekule

Webb je otkrio više od samo sastavnih dijelova života. Kako su objasnili iz NASA-e podatci koje je Webb prikupio omogućili su astronomima da otkriju tragove složenijih elemenata od metanola. Iako astronomi nisu definitivno pripisali ove signale određenim molekulama, ovo po prvi put daje uvjerljiv dokaz kako složene molekule nastaju u ledenim dubinama molekularnih oblaka prije nego što se zvijezde uopće rode.

Nadalje, znanstvenici su pojasnili da otkriće složenih organskih molekula ukazuje na činjenicu da mnogi zvjezdani i planetarni sustavi koji razvijaju ovu vrstu oblaka nasljeđuju molekule u naprednim kemijskim stanjima. To pak može pomoći u pojavi života na određenim planetima. Drugim riječima, astronomi kažu da bi to moglo značiti da je prisutnost prekursora prebiotičkih molekula u planetarnim sustavima uobičajeni dio formiranja zvijezda, a ne jedinstvena značajka našeg solarnog sustava!

Kako se došlo do otkrića

S obzirom na jedinstvene instrumente koje nosi James Webb znanstvenici proučavaju svemir kao nikada prije. Kemijska karakterizacija leda u oblaku postignuta je proučavanjem načina na koje je svjetlo pozadinskih zvijezda apsorbirana u oblaku zahvaljujući ledenim molekulama - tj. analizom specifičnih infracrvenih valnih duljina koje su vidljive Webbu (ali ne našem oku).

Ovaj proces za sobom ostavlja kemijske oznake poznate kao apsorpcijske linije koje se mogu usporediti s laboratorijskim podatcima te tako dobiti uvid u prisutnost određenih molekula u udaljenom oblaku.