Arheolozi su na praistorijskom nalazištu u Španiji pronašli životinjsku kost koja dokazuje da su ljudi krojili odjeću prije 40.000 godina.
rupe
© F. D Errico and L. DoyonRupe na životinjskoj kosti napravljene od šila kojim se bušila odjeća
Anatomski moderni čovjek koji je živio u Kataloniji u Španiji koristio je staru životinjsku kost kao dasku za pravljenje šavova na životinjskoj koži. Drevni čovjek je kasnije skrojio sebi odjeću po meri prilagodivši se paleolitskoj klimi.

Međunarodni tim istraživača je rezultate svojih istraživanja objavio u časopisu Science Advances. Oni su proučavali oznake na životinjskoj kosti kako bi saznali tko ih je napravio.

Potom su eksperimentalno odradili isto. Probili su životinjsku kožu kamenim i koštanim altkama, praveći ista udubljenja. Oni su dokazali da je rani Homo sapiens i prije pojave igle sa ušicama koristio koštano šilo ili slične šiljaste alate za bušenje odjeće. Dalje bi se perforiana koža mogla iskrojiti uz pomoć kanapa ili konca biljnog porijekla.

Čini se da oznake nisu bile sustav notacije ili dekoracije. S obzirom na to da se neke rupe teško vide i da fragment kosti nije drugačije oblikovan. Arheolog Luk Dojon sa Sveučilišta u Bordou u Francuskoj mislio je da je koža mogla ostaviti tragove. Ali tek kada je posjetio obućarsku radnju i video jedan od alata zanatlije, hipoteza se učvrstila.

"Imamo nekoliko šiljastih ili šiljastih kamenih oruđa tu i tamo, ali smo u suštini još uvijek u mraku u vezi sa tehnikama izrade odjeće", rekao je Luk. "Sada po prvi put dokumentujemo tehniku ​​koju do danas koriste tradicionalna društva i obućari."

Najstarije poznate igle za krojenje odeće dokumentovane su pre 25.000 godina u ovoj oblasti. I nije reč o iglama sa ušicama kroz koje se može provući konac. Zato su ovi ljudi, naši preci, bušili rupe i ručno provlačili konac ili kanap.


Komentar: U takozvanoj Denisova pećini pronađena je igla napravljena od kosti nepoznate vrste ptice, duga je 7 centimetara i veruje se da je stara čak 50.000 godina.
igla
© siberian_times/Twitter



Autori su u radu zaključili " Ovo ukazuje da su lovci-sakupljači iz orinjasijena imali i koristili tehnologiju za proizvodnju odjeće po mjeri čak i ako njihov tehnički sistem nije uključivao proizvodnju igala sa ušicama. Skrojena odjeća je svakako bila ključna za prilagođavanje klimatske varijabilnosti milenijumskih razmjera koja je karakteristična za evropski rani gornji paleolit."