© Frontiers in Earth Science (2023). DOI: 10.3389/feart.2023.1048754Paleoekološka rekonstrukcija australskih područja pod utjecajem paleopožara potaknutih kampanskim aktivnim vulkanizmom; umjetnička rekonstrukcija J. S. d’Oliveire: (A) izvorni vlažni okoliši okupirani šumom četinjača, paprati i mezofilnih angiospermi koje rastu u blizini vodenih tijela i na okolnim visokim područjima; (B) piroklastična strujanja koja dopiru do vegetacije s vrućim pepelom, koji je spalio vegetaciju djelomično ili potpuno; (C) tijekom vremena ciklička obnova paleoflora i promjenjivi uvjeti povezani s intervalima između vulkanskih aktivnosti.
Od ledenog pustopoljina do vatrenih šuma
Pod vodstvom brazilske paleobotaničarke dr. Joseline Manfroi, istraživanje otkriva da je Antarktika, sada ledeni prostrani kontinent, nekad bila regija s čestim šumskim požarima izravno povezanima s vulkanskim epizodama tijekom kraja doba dinosaura.
Antarktika: Otkrivanje vatrene povijesti
Studija je koristila paleontološke uzorke prikupljene na otoku King George, u arhipelagu Shetlandskih otoka, na Antarktičkom poluotoku, tijekom znanstvenih ekspedicija koje su proveli Čileanski antarktički institut (INACH) i Brazilski antarktički program (Proantar). Dr. Joseline je 2015. godine pružila prve dokaze o šumskim požarima na Antarktici, a druga studija iz 2021. godine donijela je još dokaza o toj temi.
Česti požari i aktivni vulkani
Najnovije istraživanje, provedeno tijekom postdoktorskog staža dr. Joseline na Čileanskom antarktičkom institutu, potvrđuje da je Antarktika zaista bila u plamenu tijekom krede, s čestim šumskim požarima koji su se događali zbog aktivnog vulkanizma u to vrijeme.
Implikacije za razumijevanje okoliša
Autori studije naglašavaju važnost izgradnje scenarija koji olakšavaju razumijevanje evolucije okoliša različitih globalnih okruženja. Karakterizacija i razumijevanje prošlih okoliša Zemlje, paleookoliša i njihovih poremećajnih agensa, poput vatre, ključni su za izgradnju modela koji poboljšavaju naše razumijevanje terestričke dinamike i pomažu u očuvanju trenutnog biota.
Antarktik: Prirodni laboratorij
Antarktika, kontinent krajnjih uvjeta, sve više privlači istraživački interes za bolje razumijevanje. S iznimnim uvjetima za osnovna i primijenjena znanstvena istraživanja, Antarktika služi kao prirodni laboratorij koji čuva svoje okolišne karakteristike.
Kreda: Šumski požari i geološke transformacije
Tijekom krednog razdoblja šumski požari bili su uobičajeni u oblikovanju kopnenih okoliša, pod utjecajem čimbenika kao što su sezonska klima, dostupnost biljnog materijala, vlaga i uzroci paljenja. Studija je otkrila da su južna okruženja tijekom krednog razdoblja doživjela češće šumske požare nego što se prethodno vjerovalo, djelomično ili potpuno uništavajući vegetaciju.
Komentar: Kontinent tijekom vremena
Unatoč tome što je trenutno velika izolirana kopnena masa na južnoj hemisferi, antarktički kontinent nije uvijek zauzimao ovaj geografski položaj. Kroz geološke ere kretap se i mijenjao zbog stalnih tektonskih kretanja, zauzimajući različite položaje na zemaljskoj kugli kroz svoju paleogeografsku povijest. Tijekom te povijesti, južna su se okruženja značajno promijenila. U dubokoj prošlosti njima je dominirala golema raznolikost vrsta koje su sačinjavale i/ili nastanjivale velike šume koje su ostavile svoje tragove kroz paleobotaničke zapise sačuvane u različitim geološkim kontekstima na Antarktici, s naglaskom na naslage iz razdoblja krede.
Tijekom razdoblja krede, baš kao što se događa i danas, šumski požari bili su vrlo česti elementi oblikovanja kopnenih okoliša. Osim što se smatraju jednim od važnih čimbenika poremećaja okoliša u različitim biomima, o prošlim požarima vegetacije svjedoči, između ostalog, prisutnost fosiliziranog drvenog ugljena, nastalog procesom karbonizacije, koji se sastoji od nepotpunog izgaranja biljnih fragmenata koji su sačuvani u geološki zapis. Različiti čimbenici utječu na pojavu, učestalost i intenzitet prirodnih požara u ekosustavima, od sezonske klime, dostupnosti biljnog materijala (goriva), vlage te oblika i uzroka paljenja.
Otkriće šumskih požara na Antarktici: Utjecaj na buduća istraživanja
Ovi zapanjujući rezultati o prošlosti Antarktike mogu imati šire implikacije za buduća istraživanja kontinenta i razumijevanje njegove geološke i klimatske povijesti. Također, otkrića mogu pružiti uvide u dinamiku šumskih požara u drevnim ekosustavima te pomoći u razumijevanju kako su se biljne zajednice prilagodile i oporavljale od ovih događaja.
Antarktičke ekspedicije: Ključ za razumijevanje naše prošlosti
Nastavak paleontoloških i geoloških istraživanja na Antarktici može otkriti još neistraženih aspekata naše Zemljine povijesti, pomažući znanstvenicima da bolje razumiju kako se naš planet razvijao tijekom milijuna godina. Ove informacije mogu biti ključne za predviđanje budućih promjena u klimi, geologiji i ekosustavima te za razumijevanje načina na koje se Zemlja može nositi s izazovima poput klimatskih promjena i gubitka biološke raznolikosti.
Značaj međunarodne suradnje u antarktičkim istraživanjima
Otkriće šumskih požara na Antarktici, koji su povezani s vulkanskom aktivnošću, rezultat je međunarodne suradnje između brazilskih i čileanskih znanstvenika. Ova suradnja pokazuje važnost globalne znanstvene zajednice u istraživanju i razumijevanju našeg planeta, kao i zajedničkog rada na pronalaženju rješenja za izazove s kojima se suočava naš okoliš.
Komentar: Čini se da katastrofalni događaji na razini izumiranja na Zemlji uključuju uglavnom isti prirodni fenomen: Dva masovna izumiranja dogodila su se uz masivne vulkanske erupcije