Znanost i tehnologijaS


Comet 2

Voda izvan našeg Sunčevog sustava pronađena je u međuzvjezdanom kometu 2l / Borisov

kkomet borisov
© (UCLA)Kmet Borisov, međuzvjezdani posjetitelj. NASA, ESA i D. Jewitt
Voda iz potpuno izvanzemaljskog sustava zvijezda otkrivena je na međuzvjezdanom kometu 2I / Borisov, koji trenutno prolazi kroz naše svemirsko susjedstvo.

U izvanrednom otkriću astronomi koji proučavaju Borisov vjeruju kako su otkrili znakove vode na kometu koji je u "posjeti" našem sustavu. Voda iz drugog planetarnog sustava nikad ranije nije primijećena unutar našeg solarnog sustava.

Borisov komet je 30. kolovoza uočio amaterski astronom, a profesionalci se ga pokušaju analizirati prije nego što proleti dalje. Istraživači su već otkrili kako se plin izvlači s površine kometa, ali pronalazak vode signalizirao bi izuzetno značajno otkriće.

Nalazi govore kako kometi bogati vodom nisu jedinstveni za Sunčev sustav i da svemir vjerojatno sadrži druge svjetove slične Zemlji koji mogu poduprijeti život.


Komentar: Vjerojatno se na Borisovu događaju i druge vrste aktivnosti koje glavni znanstvenici ne uzimaju u obzir. Za kratak pregled električne komponente koja komet razlikuje od asteroida pogledajte: C / 2019 Q4: VIŠE međuzvjezdanih objekata koji će proći kroz naš sunčev sustav


Istraživači iz NASA-inog centra za svemirske letove Goddard proučavali su Borisovu svjetlost i pronašli velike količine kisika oko komete, za koju vjeruju da je rezultat prelaska vodenog leda iz čvrstog stanja u plin, što nastaje zagrijavanjem Sunca.

Istraživanje sugerira kako Borisov proizvodi do 19 kilograma vode u sekundi.

Istraživač Adam McKay primjećuje kako bi nam proučavanje vode moglo dati fascinantan uvid u ostale planetarne sustave. "Jesmo li kao planetarni sustav posebni ili postoji puno planetarnih sustava poput našeg?", pitao se "To ima posljedice za podrijetlo života i kako je uobičajen život u cijelom svemiru."

Znanstvena zajednica ima još najmanje šest tjedana za proučavanje ovog izvanzemaljskog posjetitelja prije nego što ode izvan našeg dometa.

Sun

'Umjetni list' uspješno proizvodi čisti plin

umjetni list
© Virgil AndreiOvaj "umjetni list" koristi vodu, sunčevu svjetlost i ugljični dioksid za proizvodnju široko korištenog plina, nadahnutog prirodnim procesom kojim biljke koriste energiju sunčeve svjetlosti da bi ugljični dioksid pretvorili u hranu
Znanstvenici su prije nekoliko dana predstavili jedno vrlo zanimljivo otkriće koje bi nam, ako se usavrši, moglo pomoći u borbi sa zagrijavanjem našeg planeta. Naime stvorili su umjetan list koji može, bez zagađenja okoliša, proizvoditi sintetičko gorivo, piše Science Alert.

Proizvodi sintezni plin

Spomenuti list sposoban je proizvoditi sintezni plin, mješavinu vodika i ugljikovog monoksida. Ta vrsta plina široko se koristi u proizvodnji raznih goriva, lijekova, plastike i gnojiva; do njega se može doći na više načina, ali se uobičajeno pravi od ostataka proizvoda od ugljena ili naftnih materijala. Konačan proizvod je, stoga, vrlo često štetan za okoliš.

Umjetan list umočen je u vodu i pokreće ga sunčeva svjetlost, a funkcionira i za oblačnog vremena te može proizvesti sintezni plin bez ispuštanja stakleničkih plinova.

"Možda niste čuli za sintezni plin, ali svaki dan konzumirate proizvode koji su napravljeni pomoću njega", rekao je kemičar Erwin Reinser sa Sveučilišta Cambridge.

"Ako ga uspijemo trajno proizvoditi na ovaj način, to bi moglo biti ključno pri uspostavljanju održive industrije kemikalija i goriva", dodao je.

Komentar: Najmanje jedna prednost "zelenog pokreta" je ta što postoji nagon za razumijevanjem energije kroz mnoštvo leća. Ovakvi pristupi vode do nekih zanimljivih nalaza kao što gore stoji. Ipak će nafta i plin ostati dominantni još neko vrijeme ... a Epstein se nije ubio .


Galaxy

Astronomi otkrili nešto što može biti "patuljak patuljastih planeta" u Sunčevom sustavu

patuljasti planet
© ESO/P. Vernazza et al./MISTRAL algorithm (ONERA/CNRS)
Pregledom fotografija visoke rezolucije nebeskog tijela Hygiea s instrumentom SPHERE teleskopa VLT, otkriven je njegov gotovo sferni oblik, zbog kojeg ga možemo klasificirati kao patuljasti planet, tvrdi Nature Astronomy.

Asteroid Hygeia zadovoljava sve kriterije patuljastog planeta i mogao bi se preklasificirati u tu kategoriju, navodi časopis.

Pierre Vernazza iz laboratorija astrofizike u Marseilleu je također jedan od autora studije objavljene u časopisu.

Vernazza objašnjava da su slike dobivene zahvaljujući jedinstvenim mogućnostima instrumenta SPHERE VLT (Teleskop Europskog opservatorija) i utvrdio je da se oblik Hygeia pokazao praktički sfernim.

"Zahvaljujući tim slikama, Hygeia bi mogli klasificirati kao patuljasti planet, najmanji dosad otkriven u sunčevom sustavu", zaključuje Pierre Vernazza.

ČETIRI KRITERIJA ZA PRIZNAVANJE STATUSA PLENATA

Da bi se svrstao u patuljasti planet, nebeski objekt mora se kretati oko sunca, imati sferični oblik i dovoljnu masu, ne smije biti mjesec i putanja mu ne smije biti "očišćena" od drugih nebeskih tijela. Patuljasti planet mora imati približno sferični oblik.

Airplane

Američki svemirski zrakoplov vratio se na Zemlju nakon rekordne misije od 780 dana

američki svemirski zrakoplov
© USAF / Jeremy Webster
Zapovjedništvo američkih zračnih snaga objavilo je kako je u nedjelju, 27. listopada, završila tajna misija svemirske bespilotne letjelice (drona) X-37B Orbital Test Vehicle u zemljinoj orbiti.

Radilo se o do sada najdužem letu, koji je trajao 780 dana (dosadašnji rekord bio je 718 dana), tijekom kojeg su ispunjene sve zadaće. Letjelica se uspješno prizemljila na floridski Kennedy Space Center.

Tijekom misije provedeni su eksperimenti u istraživačkom laboratoriju zračnih snaga američke vojske, a u orbitu je prevezeno i nekoliko manjih satelita, navodi se u priopćenju američkih zračnih snaga. Slijedeća, šesta misija ove letjelice planira se u 2020. godini.

Podsjećamo: eksperimentalnu bespilotnu letjelicu X-37B Orbital Test Vehicle izgradila je korporacija Boeing pod pokroviteljstvom NASE, a njezina zadaća je testiranje tehnologije budućnosti i dostava nevelikih tereta u svemir. Predodređen je za operativnu uporabu na visinama od 200-750 kilometara, može brzo manevrirati i mijenjati orbite. Trebao bi imati mogućnost i za vršenje obavještajnih zadaća u korist američke vojske.

Komentar: Projekt je u početku počeo kao NASA-ina studija razvoja troškovnih šatlova za višekratnu upotrebu, ali otada se značajno proširio, pretvorivši se u tajni vojni projekt.


Saturn

Nova vrsta oluje uočena na Saturnovoj kaotičnoj površini

Na Saturnu je otkrivena nova vrsta atmosferskih poremećaja
© Sánchez-Lavega i sur., Priroda Astronomija, 2019.Na Saturnu je otkrivena nova vrsta atmosferskih poremećaja
Astronomi su bili svjedoci čudnih novih vrsta vremenskih uvjeta koji su izbili na površini Saturna, a koje su bjesnile više od uobičajenih ciklona, uključujući onog koji je trajao nevjerojatnih 214 dana.

Oluje su prošle godine bile najgore na Saturnovoj sjevernoj polarnoj regiji, ali je istraživanje o izvanrednom događaju tek sada objavljeno u Nature Astronomy.

Velike mrlje svijetlih oblaka primijećene su četiri puta između ožujka i listopada 2018. Ovaj je sustav specifičan po puno većoj veličini i trajanju od tipične oluje na Saturnu, a ipak je manji od poznatih obrasca velikih oluja koje se tamo javljaju periodično.
saturn oluja
© NASA / JPL-Caltech / SSIOgromna oluja (velika bijela mrlja) koja viri kroz atmosferu na Saturnovoj sjevernoj hemisferi

Komentar: Znanstvenici već odavno znaju da solarni ciklusi imaju utjecaj na Zemlju, što je glavni pokretač pomaka naprijed-nazad između ledenih doba i toplih razdoblja. Sunce je sada u vremenu slabljenja aktivnosti. To bi sigurno utjecalo na atmosferu svih planeta u sustavu.


Microscope 2

Čudan novi virus mogao bi predstavljati 'potpuno novi sustav evolucije virusa'

virus
© PublicDomainPictures iz Pixabaja
Znanstvenici često, u ime boljitka znanosti, vrlo ozbiljno proučavaju stvari kojima se obični ljudi ne bi ni približili. Tako je bilo i u ovom slučaju, kada su japanski virolozi nakon sustavne analize svinjskog izmeta uočili jednu novu vrstu virusa koja bi mogla biti prvi pokazatelj sasvim drugačije evolucije tih zaraznih čestica.

Za razliku od živih organizama, u koje ubrajamo bakterije, prabakterije i eukariote, virusi nemaju stanice. Zbog toga ih se često naziva aktivnim česticama te se u znanstvenim krugovima još uvijek raspravlja jesu li virusi zapravo živi ili ne, piše Science Alert.

Unatoč nekim neslaganjima, stručnjaci se slažu što tvori sam virus, odnosno da se radi o čestici sastavljenoj od genetskog materijala (nukleinske kiseline), koja se nalazi u zaštitnom spremniku proteina, a koja može zaraziti određene vrste stanica i unutar njih se razmnožavati. Naime, virusima je za razmnožavanje potrebna živa i zdrava stanica.

Ne može se razmnožavati, a ipak se razmnožava

No, sada su znanstvenici s japanskog sveučilišta Tokyo University of Agriculture and Technology (TUAT) otkrili do sada nepoznati virus koji prkosi toj dosadašnjoj interpretaciji.

"Rekombinantni virus koji smo pronašli nema strukturne proteine. Što znači da ta vrsta virusa ne može napraviti virusnu česticu", rekao je virolog Tetsuya Mizutani iz TUAT-a.

Radi se o vrsti enterovirusa G (EV-G), koji pripada obitelji Picornaviridae, odnosno o picornavirusu. Znanstvenici su već prije identificirali mnogo vrsta virusa EV-G, no sada je pronađena "nova, defektna" varijanta koja umjesto uobičajenih virusnih struktura ima nepoznate popratne gene.

To bi značilo da ova nova vrsta, nazvana EV-G tip 2, ne može samostalno ući u stanicu domaćina. Stoga se sada postavlja pitanje kako se taj virus reproducira i kako to da uopće postoji.

Galaxy

Kozmički perec: Dvije zvijezde blizanke rastu u dva iskrivljena diska plina i prašine

zvijezde
© ALMA (ESO / NAOJ / NRAO), Alves i sur
Astronomi nas svako malo iznenade nekom snimkom nevjerojatnih svemirskih čuda. Pokazali su nam maglice koje nalikuju na ljudsko oko, kako izgleda površina Titana, dalekog Saturnovog mjeseca, ili na što uistinu nalikuje crna rupa u dalekoj galaksiji M87.

Ovoga puta zadivili su nas snimkom rođenja dviju zvijezda blizanki spletenih u disk prašine i plinova koji je poprimio oblik pereca, a kojim se one hrane.

Sada vidimo unutarnju strukturu rađanja binarnih zvijezda

Znanstvenici su, koristeći se radioteleskopom ALMA, dobili sliku izuzetno visoke rezolucije na kojoj se vide dva diska u kojima rastu mlade zvijezde. Pomoću promatranja i analize ovog fenomena moći će pobliže proučiti u kakvim uvjetima nastaju binarne zvijezde, piše ESO.

Zvijezde na ovoj fotografiji nalaze se u sustavu [BHB2007] 11, najmlađem članu omanjeg zvjezdanog skupa u dijelu maglice Pipe koji se naziva Barnard 59. Prethodna zapažanja ovog binarnog sustava pokazala su samo njegov vanjski izgled, a sada, zahvaljujući visokoj razlučivosti radioteleskopa ALMA, možemo vidjeti i njegovu unutarnju strukturu.

"Uočavamo dva kompaktna izvora koja tumačimo kao diskove oko dviju mladih zvijezda", objasnio je astrofizičar Felipe Alves s Instituta Max Planck.

Blackbox

Pariški zoološki vrt predstavlja "blob" - vrlo neobičan organizam

blob
© letelegramme.fr
Pariški zoološki vrt predstavio je u srijedu tajanstveni novi organizam nazvan "blob", žućkasto jednostanično živo biće nalik gljivi, ali koje se ponaša poput životinje.

Taj najnoviji izložak Pariškog zoološkog vrta koji će od subote biti dostupan javnosti, nema usta ni želuca, niti očiju, a ipak može otkriti hranu i provariti je.

Blob ima gotovo 720 spolova, može se kretati iako nema noge ni krila, a sam sebe izliječi u dvije minute ako je prepolovljen.

"Blob je živo biće i jedna od tajni Majke prirode", kaže Bruno David, ravnatelj Pariškog prirodoslovnog muzeja koji radi u sklopu Zoološkog vrta.

"Iznenadio nas je jer nema mozga, a ipak je sposoban učiti (...) pa ako spojite dva bloba, onaj koji je naučio svoje znanje prenosi drugom", objašnjava ravnatelj.

Blob je dobio ime po znanstvenog fantastičnom horroru iz 1958. u kojem glumi mladi Steve McQueen, a izvanzemaljsko biće Blob konzumira sve što mu se nađe na putu u gradiću u Pennsylvaniji.

"Znamo zasigurno da blob nije biljka, ali nismo sigurni je li riječ o životinji ili gljivi", kaže David.

"Ponaša se iznenađujuće za nekoga tko izgleda poput gljive (...) ponaša se kao životnja i sposoban je učiti".

X

Ekološka mafija: “Vjetroelektrane - Tamna strana ekološke tranzicije”

vjetrenjače
Ovo je doista legitimno pitanje, nakon što smo analizirali upravo izašlu knjigu Fabiana Bougléa "Vjetroelektrane: tamna strana ekološke tranzicije" u kojoj autor iznosi niz političko-ekoloških financijskih skandala koje plaćaju mali, iskreni i vrijedni ljudi vjerujući u bolje sutra.

Vjetroelektrane su svuda oko nas. Svake godine ih je više i više. Utjelovljuju simbol ekološke tranzicije: na institucionalnim web stranicama, u školskim knjigama, reklamama, filmovima, medijima... Vjetroelektrane su "okupirale" sela i obale. Sustavnom medijskom propagandom širom svijeta, postale su simbol ekologije i borbe za klimu.

Međutim, ove "zelene ljepotice" zagađuju, emitiraju CO2, štete zdravlju i biološkoj raznolikosti, protupravno prisvajaju javna sredstava, dižu cijenu električne energije, prepune su sukoba interesa... Autor knjige tvrdi da imamo posla s ekološkom mafijom globalnih razmjera.

Autor knjige "Vjetroelektrane: tamna strana ekološke tranzicije" Fabien Bouglé je francuski zviždač. Već 10 godina osuđuje ekološku i financijsku katastrofu vjetroelektrana. Između 2011. i 2016. godine u kontaktu je sa Središnjom službom za sprječavanje korupcije francuskog Ministarstva pravosuđa kada je otkrivena korupciju vezana za vjetroelektrane.

Fabien Bouglé 2018. godine razotkriva skandal prevelikih cijena otkupa električne energije. Nakon ovih otkrića, francuska vlada je iznova pokrenula pregovore, nakon kojih su cijene smanjene, što Fabianu daje puni kredibilitet za ono što piše i govori. Fabien je autor brojnih foruma o vjetroelektranama. Poduzetnik je u financijskom i kulturnom sektoru, a izabran je i za općinskog vijećnika.

Komentar: Pogledajte i:


Mars

NASA-in znanstvenik: Pronašli smo dokaze života na Marsu 1970-ih, NASA je to prikrila

mars
© CC0 / Pixbay
Gilbert Levin, glavni istraživač u Nasinom eksperimentu u okviru kojeg su na Mars poslate sonde "Viking" 1976. godine, objavio je članak u naučnom časopisu "Sajentifik Amerikan" (Scientific American) tvrdeći da su pozitivni rezultati eksperimenta dokaz života na Crvenoj planeti.

Eksperiment je osmišljen da testira marsovsko zemljište za organsku materiju. "Čini se da smo odgovorili na to pitanje", navodi Levin u članku.

U okviru eksperimenta, "Viking" je postavio hranljive sastojke u uzorke zemlje sa Marsa. Da je postojao neki oblik života, potrošio bi hranu i ostavio iza sebe gasne tragove svog metabolizma, koje bi senzori otkrili.

Da bi potvrdili da se radi o biološkoj reakciji, test je ponovljen nakon iskuvavanja uzorka - što bi sasvim sigurno bilo smrtonosno. Ukoliko bi reakcija bila izmjerena u prvom uzorku, a ne u drugom, to bi značilo da su se u prvom odigrale određene biološke reakcije.

Baš to se i desilo, tvrdi Levin.

Međutim, drugi eksperimenti nisu uspjeli da otkriju organski materijal, a Nasa nije uspjela da ponovi rezultate u laboratoriji, pa su zbog toga odbačeni prvobitni pozitivni rezultati, kao lažno pozitivni, odnosno podvedeni su kao rezultat neke nepoznate hemijske reakcije umjesto kao prisustvo vanzemaljskog života.

"Nasa je odlučila da je pronađena supstanca koja imitira život, a ne život. Neobjašnjivo, 43 godine nakon lansiranja Vikinga, nijedna naredna Nasina sonda poslata na Mars nije nosila instrumente za otkrivanje života", ističe Levin.

Komentar: Više na ovu temu pogledajte ovdje.