Znanost i tehnologijaS


Rocket

Nova ruska elektromagnetska raketa ima za cilj pretvoriti neprijateljsko oružje u željezni otpad

Nova ruska elektromagnetska raketa ima za cilj pretvoriti neprijateljsko oružje u željezni otpad
© RT

U Rusiji je napravljeno protuelektronsko streljivo koje je sposobno u potpunosti paralizirati tehniku neprijatelja pomoću mikrovalnog elektromagnetskog pulsa.


Radi se o elektromagnetskoj raketi "Alabuga", koja je opremljena bojevim blokom u kojem se nalazi generator elektromagnetskog polja izuzetno velike snage. Konstruktor ove rakete je koncern "Radioelektronnie tehnologii".

Po svojim karakteristikama ova raketa je sposobna u potpunosti paralizirati sve elektroničke uređaje i njihove komponente u radijusu 3,5 km od mjesta eksplozije, pretvarajući neprijateljsku tehniku u hrpu starog željeza.

Projekt "Alabuga" je rezultat cjelokupnog kompleksa znanstvenih istraživanja, koji je otpočeo još početkom ovog desetljeća. Osnovni zadatak ovog projekta je utvrđivanje temeljnih tehničkih smjernica u razvoju protuelektronskog oružja budućnosti i izrada njegovih eksperimentalnih modela koji će biti primijenjeni u praksi.

Glavni nositelji ovog projekta su eminentni ruski znanstvenici koji su uradili temeljitu studiju koja je pored ozbiljne teoretske analize uključivala i kompleks praktičnih ispitivanja na laboratorijskim maketama i na specijaliziranim poligonima. Rezultat ovog obimnog teorijsko-praktičnog rada je izrada čitave nomenklature elektromagnetskog oružja, koje na izuzetno učinkovit način može u potpunosti onesposobiti najsuvremeniju borbenu i svaku drugu tehniku, piše Russia Beyond.

Microscope 2

Hrvatska: Znanstvenici otkrili da je 16 genskih varijanta s neandertalaca preneseno na modernog čovjeka

Hrvatska: Znanstvenici otkrili da je 16 genskih varijanta s neandertalaca preneseno na modernog čovjeka
© Ivica Galović/PIXSELL
Cjelovita genetska analiza skeleta neandertalke pronađene na nalazištu Vindija kod Varaždina ne pokazuje tragove incesta u njezinih predaka, za razliku od druge neandertalke koja potječe iz Altaja u Sibiru, objavili su znanstvenici.

Riječ je o drugom cjelovitom mapiranju genoma na skeletu nekog neandertalca, a rezultati su objavljeni u četvrtak.

Uzorak su bili ostaci žene koja je živjela prije 52.000 godina na području današnje Hrvatske. Rezultati njihova istraživanja, objavljeni u časopisu Science, omogućuju bolje poznavanje naših predaka.

Znanstvenici su tako otkrili da je 16 genskih varijanta s neandertalaca preneseno na modernog čovjeka.

Sekvenciranje je također potvrdilo da su neandertalci živjeli u malenim izoliranim zajednicama i da su se miješali s originalnim pripadnicima Homo Sapiensa koji su se selili iz Afrike prema sjeveru.

Jedini genom velike kvalitete koji je do sada bio proučen je genom neandertalke koja je živjela prije 122.000 godina u planinama Altaja u Sibiru. Njezini su geni pokazali da su joj roditelji iz iste obitelji. Možda su bili polubrat i polusestra, a možda nećak ili nećakinja, smatraju znanstvenici.

Biohazard

Studija pokazuje ogromne razmjere kontaminacije pesticida u medu

Studija pokazuje ogromne razmjere kontaminacije pesticida u medu
Istražitelji koji su sakupili i testirali uzorke meda iz celog sveta utvrdili su da je u tri četrvtine rasprostranjena vrsta u pesticida za koju se sumnja da je dovela do opadanja broja pčela. Čak je i med sa ostrvskog raja Tahitija sadržao taj pesticid.

Ovim se pokazuje kolko je rasprostranjen problem pesticida za pčele, naveli su autori studije objalvljene danas u časopisu "Sajens" (Science).

Istakli su da to nije zdravstveni problem i za ljude jer su nivoi pesticida daleko manje od opasnih po ljudsko zdravlje.

"Ova studija pokazuje da su ogromne razmere kontaminacije", naveo je vodeći autor studije Edvard Mičel, profesor biologije na Univerzitetu Nojšatel u Švajcarskoj. On je dodao da ima "relativno malo mesta" gde uopšte nije nadjen pesticid u medu.

Poslednjih nekoliko godina je nekoliko laboratorijakih i terenskih studija povezalo insekticide nazvane "neonikotinoidi", sa smanjenjem i brojnosti i slabljenjem pčelinjih društava u košnicama, ali proizvodjači pesticida osporavaju te nalaze. Ti insekticidi napadaju nervni sistem insekata.

Cloud Grey

Posteri za raspoznavanje oblaka

Posteri za raspoznavanje oblaka
© wikipedia
Novi Međunarodni atlas oblaka sigurno će motivirati mnoge da požele naučiti raspoznavati rodove oblaka. Svjetska meteorološka organizacija (WMO) je temeljem dijagrama toka iz atlasa izradila postere za pomoć u prepoznavanju i klasifikaciji oblaka.

Postere prevedene na hrvatski jezik možete preuzeti sa stranica DHMZ-a.

Gold Seal

Nobelova nagrada u fizici: Otkrivanje gravitacijskih valova

Nobelova nagrada u fizici: Otkrivanje gravitacijskih valova
© PBS

Nobelova nagrada za fiziku 2017. dodijeljena je trima znanstvenicima zbog njihovih otkrića oko gravitacijskih valova.


Švedska Kraljevska akademija znanosti u utorak je najavila da su dobitnici Rainer Weiss s Tehnološkog instituta u Massachusettsu (MIT) te Barry Barish i Ki Thorne s Tehnološkog instituta u Kaliforniji.

Ovaj trojac odigrao je ključnu ulogu u prvom opažanju gravitacijskih valova u rujnu 2015.

Kada je otkriće objavljeno nekoliko mjeseci kasnije, to je bila senzacija ne samo među znanstvenicima nego i kod generalne javnosti.
Gravitacijski valovi su deformacije prostora i vremena, nabori koji nastaju kao rezultat nekih od najnasilnijih događaja u svemiru.

Weiss je prilikom telefonskog razgovora s novinarskom konferencijom na švedskoj Kraljevskoj akademiji znanosti rekao: "Na ovo gledam više kao na stvar koja prepoznaje rad tisuću ljudi."

Gravitacijske valove predvidio je Albert Einsten prije stotinu godina kao dio svoje teorije opće relativnosti. Opća relativnost kaže da gravitaciju uzrokuju teški objekti koji savijanje prostor-vremena, četverodimenzionalnog načina na koji astronomi vide svemir.

Valovi koje su detektirali laureati došli su iz kolizije dviju crnih rupa 1,3 milijarde svjetlosnih godina udaljenosti od Zemlje.

Rođenom Njemcu Weissu udijeljeno je pola iznosa nagrade od 9 milijuna kruna (1,1 milijun dolara), a Thorne i Barish podijelit će drugu polovicu.

Posljednjih 25 godina nagrada za fiziku dijeljena je između više dobitnika.

Comet 2

Asteroid prolazi blizu zemlje slijedećeg tjedna na udaljenosti od 6800 kilometara

Asteroid prolazi blizu zemlje slijedećeg tjedna na udaljenosti od 6800 kilometara
© ESA

Asteroid 2012 TC4, čija se širina procenjuje na 10 do 30 metara, proći će blizu Zemlje 12. oktobra, na svega 6.800 kilometara daljine,
objavili su zvaničnici američke svemirske agencije NASA.

Asteroid je veličine između 10 i 30 metara, što odgovara veličini onog koji je eksplodirao iznad ruskog grada Čeljabinska u februaru 2013. godine.

Kako samo ime govori, asteroid je otkriven 2012. godine, ali zbog specifičnosti njegove orbite astronomi do nedavno nisu mogli da prate njegovo kretanje i nisu mogli da kažu koliko blizu će prići Zemlji.

"Asteroid koji će proleteti pored Zemlje 12. oktobra pružiće naučnicima odličnu priliku da nauče nešto više o njegovoj orbiti i sastavu", navodi se u saopštenju.

U slučaju da asteroid padne na našu planetu, posledice bi bile katastrofalne. Ipak, naučnici uveravaju da šanse sudara asteroida sa zemljom su praktično ravne nuli.

Battery

Kina želi da postane lider u tehnologiji električnih automobila

electric car carro
© Rodrigo Garrido / Reuters
Kina je pojačala pritisak na proizvođače da ubrzaju razvoj električnih automobila povećanjem norme planirane za prvu godinu, ali je odložila njihovo predstavljanje javnosti za 2019.

To je najnovija mera vlade koja želi da Kinu učini liderom u tehnologiji električnih automobila, jer ta vozila vidi kao način da se smanji ogromna zagađenost u gradovima, ali i da se napravi uspešna industrija.

Svaka kompanija će morati da napravi najmanje 10 odsto električnih automobila od ukupnog broja proizvedenih vozila, dok je po ranijem predlogu ta norma bila osam odsto.

Prema propisima koje je kasno sinoć saopštilo Ministarstvo industrije i informacione tehologije, minimalna kvota će se 2020. povećati na 12 odsto.

Oni koji ne ispune kvote, plaćaće taksu od koje će se finansirati oni koji u tome uspeju.

Info

Satelit Micius: Znanstvenici obavili prvi kvantno siguran videopoziv između Kine i Austrije

Kvantni satelit - to zvuči kao nešto iz franšize Jamesa Bonda, ali stvarno postoji satelit Micius kojemu su dodijeljeni neki istinski kvantni zadaci. U ovom slučaju, pomogao je predsjedniku kineske Akademije znanosti da obavi videopoziv. Kvantno-siguran videopoziv.
Satelit Micius: Znanstvenici obavili prvi kvantno siguran videopoziv između Kine i Austrije
Satelit Micius već je bio predmet vijesti nekoliko puta ove godine, zahvaljujući njegovoj ulozi u nekoj luđačkoj znanosti, poput postavljanja rekorda u kvantnoj teleportaciji i prepletenosti. Satelit obavlja potencijalno važan rad iz stvarnog života, naime, omogućio je kineskoj vladi da uspostave sigurnije komunikacijske linije uz pomoć kvantne mehanike. Sada, kineska Akademija znanosti izvještava o prvom kvantno-sigurnom pozivu između njenog predsjednika, Chunli Baija, i predsjednika austrijske Akademije znanosti Antona Zeilingera.

Robot

Granicu između ljudi i robota sve teže otkriti

Granicu između ljudi i robota sve teže otkriti
Kako tehnologija napreduje, granica između ljudi i robota postaje sve teža za otkriti, a najnoviji dokaz je i snimka nevjerojatno realističnog androida iz Japana.

Snimka žene sa sajma igara u Tokiju privukla je milijune pregleda, a mnogi su zbog njenih pokreta i izraza lica pomislili kako se radi o stvarnoj ženi. No ona je na sajmu bila samo jedan od rekvizita kojim se promovira igra Detroit: Become Human. Francuski studio Quantic Dream postavio je još nekoliko sličnih androida, kakvi će se pojaviti i u igri u kojoj ćemo pratiti pustolovine Kare, androida koji pobjegne iz tvornice u kojoj su je izradili.

Telescope

"Saturnove oči": Snimljena neobična maglina u sazvijeđžu Vodolije

© ESO/J. Walsh

Astronomi Evropske južne opservatorije uz pomoć teleskopa VLT uspjeli su da naprave snimak neobične magline NGS 7009 u sazvježđu Vodolije koja je dobila ime "Saturnove oči" zbog lika sa Saturnom i džinovskim okom.


"Saturnovo oko" je otkrio Vilijem Geršel (William Gershell) 1782. godine.

Kosmički objekt je udaljen od Zemlje oko 5.000 svjetlosnih godina.

Prošle godine naučnici su smatrali planetarnu maglinu, kao što je ova, zvjezdanim sistemom, dok je u 19. stoljeće bilo objašnjeno da ona predstavlja ostatke zvijezda koje liče na Sunce.

Naučnici su saopćili da je analiza dobijenih podataka pokazala složenu slojnu strukturu "Saturnovog oka".

Astronauti se nadaju da mogu otkriti tajnu rođenja magline i shvatiti kako je ona dobila svoju neobičnu formu..