Pričaj interslovenski da te svi Sloveni razumeju, ideja je od koje je pošao profesor informatike na Češkom tehničkom univerzitetu u Pragu Vojteh Merunjka koji sa timom kolega iz inostranstva privodi kraju projekat veštačkog jezika koji bi bez učenja i problema spontano razumeli svi Sloveni.

Jezik nazvan međuslovenski ili interslovenski ima već 37.000 reči, pojednostavljenu gramatiku kako probleme ne bi pravile specifičnosti pojedinih slovenskih jezika i nekoliko ljudi koji njime govore, a kako je Merunjka kazao Češkom radiju, ima i prve strance zainteresovane da ga nauče - privrednike iz Kine i Hrvatske.

- U prošlosti su panslavisti mislili da će nastati nekakav superslovenski jezik na kome će se objavljivati knjige, igrati pozorišne predstave i ne znam šta sve još. To je besmisleno. Ništa ne može da zameni čisti češki, ruski ili poljski jezik, jer svaki od njih ima svoje emocije i svoju magiju - kazao je Merunjka.

Interslovenski jezik polazi od 15 slovenskih jezika i iz njih po matematičkom modelu veštački bira reči, a gramatiku pojednostavljuje maksimalno kako bi svima bila razumljiva.

- Rečnik pravimo statističkom metodom. Pogledamo kako se šta kaže u svakom od 15 jezika, imamo koeficijente šta više ili manje liči na šta, koliko je brojan narod i rezultat je rečnik - rekao je Merunjka.

Cilj projekta je da se olakša sporazumevanje ne samo među Slovenima već i sa strancima a prvi zainteresovani za udžbenik gramatike i rečnik su kineski privrednici u Hrvatskoj, pošto bi im interslovenski omogućio poslovnu komunikaciju i razumevanje na prostoru širem od jedne slovenske zemlje.

Otkriveno je kako Jupiter ima još dva mjeseca, što ukupan broj diže na 69.

Novootkriveni mjeseci trenutno još uvijek nemaju imena, te za sada samo nose oznake S/2016 J1 i S/2017 J1, gdje ‘S’ znači satelit, a ‘J’ Jupiter, prenosi IFLScience.

Otkrio ih je tim astronoma pod vodstvom Scotta Shepparda s Carnegie institucije za znanost. Veličina im je procjenjena na između jedan i dva kilometra, a orbitiraju okoJupitera na udaljenostima od 21 i 24 milijuna kilometara.

Shepard je rekao kako su mjeseci po prvi put primjećeni u ožujku 2016. i ožujku 2017. te da im je položaje potvrdio teleskop Subaru na havajskoj Manua Kei. Otkriveni su slučajno tijekom potrage za planetom Devet. Na nekim od fotografija koje su pokazivale Jupiter, pojavila su se i ova dva mjeseca.

“Tijekom promatranja opazili smo gotovo sve poznate mjesece Jupitera kao i nekoliko za koje nismo znali ili su bili izgubljeni”, rekao je Sheppard, dodavši da “vjerojatno ima još neotkrivenih mjeseca”, ali će morati vršiti dodatna promatranja kako bi to provjerili.

S/2016 J 1 orbitira oko Jupitera za 1.65 godinu, a S/2017 J 1 za 2.01 godinu. Poput većine Jupiterovih mjeseca, i ova se da kreću u smijeru suprotnom od onog u kojem se vrti sam Jupiter, što se zove retrogradna orbita.

Veličina im je konzistentna s većinom Jupiterovih mjeseca, za razliku od četiri galileovska mjeseca, Ganimeda, Kalista, Ia i Europe, koji su svi znatno veći, dimenzija od 3.000 do 5.000 kilometara.

Radi se o prvim novim mjesecima otkrivenim oko Jupitera od 2011., kad su isto tako Shepard i njegov tim otkrili dva mjeseca slične veličine. Svi mjeseci veći od 100 kilometara poznati su nam još od 1979. godine, kada je Voyager 1 proletio blizu Jupitera i otkrio Tebu.

Novo istraživanje pokazuje kako zaboravljivost možda uzrokuje sigurnosni mehanizam u mozgu čiji je cilj da na budemo zatrpani informacijama. Drugim riječima, radi se o zdravom načinu rada mozga.

To bi nam moglo doći kao olakšanje ako uvijek zaboravljate gdje ste ostavili ključeve, ali bi nam isto tako moglo pomoći u shvaćanju kako točno radi mozak, piše Science Alert.

Brisanje suvišnih i zastarjelih informacija

Dvojica znanstvenika sa Sveučilišta u Torontu tvrde kako cilj pamćenja nije prenijeti najtočnije, već najkorisnije informacije koje bi nam pomogle donijeti pametne odluke.

“Važno je da mozak zaboravi nebitne detalje te se umjesto toga fokusira na stvari koje će pomoći u donošenju odluka u stvarnome svijetu”, objašnjava Blake Richards, jedan od znanstvenika.

Richards i njegov kolega Paul Frankland provjerili su ranije objavljene radove koji su na različite načine pristupali pojmu pamćenja. Neki su proučavali neurobiološki aspekt prisjećanja, drugi pak neurobiologiju zaboravljanja.

“Pronašli smo puno dokaza kako postoje mehanizmi koji potiču zaboravljanje, te da se oni razlikuju od onih zaduženih za pohranu informacija”, rekao je Farkland.

Istraživanjem su došli do dokaza o namjernom slabljenju sinaptičkih mreža između neurona koji sudjeluju u stvaranju pamćenja, kao i da novi neuroni ‘pišu’ preko već postojećih sjećanja, te im time otežavaju pristup.

Antibakterijski sapuni i gelovi su beskorisni i mogu da izazovu više štete nego koristi, upozorili su naučnici.

U saopštenju objavljenom u naučnom žurnalu "Perspektiva ekološkog zdravlja" takođe se upozorava da se ne koriste antimikrobiološki agensi u skladištima za hranu.

Ekološki stručnjaci ističu da su običan sapun i voda najbolji način zaštite od bolesti.

Stručnjaci upozoravaju da antibakteriološki proizvodi, od kojih su neki već zabranjeni u SAD i zabrana se postepeno uvodi i u Evropu, mogu da izazovu štetu posebno trudnicama i dojiljama.

- Ljudi misle da antimikrobiološki sapun za ruke pruža bolju zaštitu od oboljenja, ali nisu ništa bolji od običnog sapuna i vode - kaže profesor za ekološko zdravlje na Univerzitetu u San Francisku doktor Barbara Setler.

Žene zadržavaju i nose žive DNK ćelije od svakog muškarca sa kojim su imale seksualni odnos, navodi se u novoj studiji Univerziteta u Sijetlu i Centra za istraživanje raka Fred Hutchinson.

Studija, koja je slučajno otkrila ovu zapanjujuću informaciju, prvobitno je pokušavala da utvrdi da li žene koje su bile trudne i nosile sina u stomaku možda imaju više predispozicicija za određene neurološke bolesti koje se češće javljaju kod muškaraca.

Kako se ispostavilo, ženski mozak je još misteriozniji nego što smo ranije mislili.

Studija je pokazala da ženski mozak često ima “muški mikrohimerizam,“ ili drugim rečima prisustvo muških DNK ćelija koje potiču od druge osobe i genetski se razlikuju od ćelija koje čine ostatak te žene.

Kako studija navodi: “63% testiranih žena (37 od 59) je imalo muški mikrohimerizam u mozgu. Muški mikrohimerizam je bio prisutan u više delova mozga.“

Dakle, 63% žena nosi muške DNK ćelije koje žive u njihovom mozgu. Očigledno je da su istraživači želeli da saznaju odakle su te muške DNK ćelije došle.

Dizajniran da imitira ženu, ovaj jezivi robot je odgovarao na pitanja tokom televizijske emisije emitovane u Velikoj Britaniji.
Ova neverovatna kreacija, koja bi mogla redefinisati način na koji čovečanstvo komunicira sa mašinama, je poslednji model u dugom nizu realističnih pričajućih robota koje je kreirala firma iz Teksasa po nazivu Henson Robotiks.

Sunčev sustav nije isti još otkako je Pluton izgubio status planeta i postao patuljasti planet. Prošle godine su znanstvenici sa California Institute of Technology objavili kako na rubu sustava vjerojatno postoji deveti planet. Prema njima, trebao bi biti 10 puta masivniji od Zemlje, a nalazi se daleko iza orbite Plutona. Slično otkriće vezano je i uz nove patuljaste planete.

Na udaljenosti 13.7 milijardi kilometara od Sunca nalazi se planet 2014 UZ224 kojem treba 1100 zemaljskih godina da ođite svoju orbitu. Sada, Kathryn Volk i Renu Malhorta sa Sveučilišta Arizona primjetili su čudno gibanje u području Kuiperovog pojasa. Gibanje bi moglo ukazati na postojanje desetog planeta!

Objekti Kuiperovog oblaka su dovoljno daleko od drugih većin tijela sunčevog sustava da bi njihov gravitacijski utjecaj mogao imati utjecaja na njih. Međutim, njihovo gibanje se može predvidjeti, zahvaljujući novoj tehnologiji.

Potraga za devetim planetom dovela je znanstvenike do zaključka da planet orbitira na udaljenosti 700 astronomskih jedinica od Sunca. Volk i Malhotra smatraju, pak, da bi deseti planet mogao biti i puno bliže. Njihovi rezultati su objavljeni u časopisu The Astronomical Journal. Nova otkrića objekata u Kuiperovom pojasu dovest će do jačanja ili obaranja hipoteze o novim planetima. Futurism

Kad bi se moć prodavala na recept poput lijeka, popis nuspojava bio bi poduži jer sigurno može djelovati toksično i pokvariti ljude... Može uvjeriti ne samo političare da su potomci samog Mesije, da su seks-simboli čak i onda kad ljepotu u njima vidi samo njihova majka. No, može li moć uzrokovati oštećenja mozga? Odgovor je potvrdan, kaže Sukhvinder Obhi, neuroznanstvenik s ontarijskog Sveučilišta McMaster, jer dugotrajan premali dodir sa stvarnošću može izazvati funkcionalne probleme u mozgu.

Na glave moćnih i onih koji to nisu Obhi je stavio uređaj za transkranijalnu magnetsku stimulaciju (TMS) i otkrio da moć ometa određeni neurološki proces, točnije zrcaljenje, što je temelj ljudske empatije. Drugim riječima, moć otupljuje, primjerice, poštovanje i simpatije prema drugima, priznanje zasluga, nagrađivanje, riječju - sve ono što i sami želimo da nam netko čini i uvažava. Paradoks moći, kako je to nazvao povjesničar Henry Adams, rezultira gubitkom “kapaciteta” koji bi trebali biti na prvome mjestu. Moć je metaforički opisao kao neku vrstu tumora koji ubija žrtvine simpatije! Potvrda je to i dvadesetogodišnjih istraživanja Dachera Keltnera, profesor psihologije s Berkeleyja, koji naglašava da su ispitanici pod utjecajem moći djelovali kao da su “pretrpjeli traumatsku ozljedu mozga - postaju impulzivniji, manje svjesni rizika i manje sposobni vidjeti probleme drugih ljudi”. Poznato? Sigurno, jer gotovo smo se svi našili u situaciji da nam netko s pozicija moći od političara do šefova zagorčava život ili s televizijskih ekrana soli pamet i pokušava objasniti da je baš on bespogovorno u pravu.

Obhi je u svojem istraživanju TMS-om pratio zrcaljenje koje se odvija u mozgu i bez naše svijesti. Ispitanici su gledali videozapis u kojem su neke osobe stiskale gumenu loptu. Reakcije su bile različite, odnosno živčani putovi kod grupe sudionika koji nisu imali neku posebnu moć dobro su funkcionirali dok je kod “moćnih” ta reakcija bila uništena, odnosno više nalik na neku vrstu anestezije!? Istraživači kažu da ta promjena može biti trajna ako moć traje dugo. Drugim riječima, moglo bi doći do tzv. funkcionalne promjene u mozgu! Upravo zato znanstvenici predlažu da moćnici s vremena na vrijeme pokušaju namjerno “komunicirati sa stvarnošću” ne bi li se zaštitili od trajnog funkcionalnog oštećenja. U tome im može pomoći i netko iz okoline u kojoj žive, a koji ih se usuđuje prizemljiti. Winston Churchill za to je imao suprugu Clementinu, koja ga je stalno podsjećala na to “kakav je bio”. Kad bi barem hrvatski moćnici i oni koji za sebe misle da to jesu imali korektiv.

Svake godine u SAD-u prosječno 37 djece umre u automobilima na vrućini, kao posljedica toga što su ih roditelji zaboravili. Dječak (10) iz Teksasa izumio je maleni uređaj Oasis koji bi mogao pomoći da se barem malo smanji taj broj.

Kako je ispričao Bishop Curry, njegov sin Bishop bio je jako tužan kad je čuo za smrt bebe u svom gradu McKinneyju kod Dallasa. To ga je dovelo do ideje da se napravi uređaj koji će moći detektirati kad je dijete ostalo u vrućem automobilu i obavijestiti roditelje.

Preko platforme GoFundMe dosad su prikupili 29.421 dolar kako bi Bishop do kraja razvio uređaj na kojem planira raditi cijelo ljeto. Kako prenosi Independent, Bishop i njegova obitelj imaju niz proizvođača spremnih da izrađuju uređaj.

Maleni gadget imat će ventilacijske otvore koji će ispuhivati hladniji zrak oko djeteta u sjedalici te antenu koja će poslati obavijest roditeljima i hitnim službama. Prije desetak dana su predali i patent za svoj uređaj te čekaju njegovo odobrenje koje bi trebalo stići ove godine. Maleni izumitelj u razgovoru za NBC je rekao kako sanja da ima niz izuma koji će spašavati živote.

Kosti su nekad smatrane "mrtvim organima", ali novo istraživanje je pokazalo da one komuniciraju s ostatkom tijela.
Kosti proizvode hormone koji komuniciraju s drugim organima i tkivima, uključujući mozak, bubrege i jetru, pokazalo je istraživanje provedeno na miševima.

"Kosti skoro vrše funkciju žlijezda. Mnogo toga se dešava između kosti i mozga i drugih organa, tako da su kosti postale jedan od najistaknutijih organa koji se trenutno proučavaju", rekla je Beate Lanske koja proučava kosti i minerale na Harvardu.

Najmanje četiri koštana hormona imaju dodatnu funkciju komuniciranja. Naučnici tek počinju otkrivati šta ovo znači za zdravlje. Istraživanje i katalogiziranje hormona trebalo bi pružiti više informacija o tome kako tijelo reguliše šećer, energiju i masti.

Nakon što miš jede, koštane ćelije apsorbuju hranjive tvari i oslobađaju hormon lipokalin 2 u krv odakle putuje do mozga i prenosi informaciju nervnim ćelijama koje regulišu apetit i "govore" mozgu da je organizam sit.

Istraživači su ranije vjerovali kako su ćelije masti odgovorne za stvaranje lipokalina 2, ali kako je ovo istraživanje pokazalo, kosti proizvode više hormona nego masne ćelije.