Novo istraživanje pokazuje da zaboravljanjem, zapravo, postajete pametniji
Novo istraživanje pokazuje kako zaboravljivost možda uzrokuje sigurnosni mehanizam u mozgu čiji je cilj da na budemo zatrpani informacijama. Drugim riječima, radi se o zdravom načinu rada mozga.

To bi nam moglo doći kao olakšanje ako uvijek zaboravljate gdje ste ostavili ključeve, ali bi nam isto tako moglo pomoći u shvaćanju kako točno radi mozak, piše Science Alert.

Brisanje suvišnih i zastarjelih informacija

Dvojica znanstvenika sa Sveučilišta u Torontu tvrde kako cilj pamćenja nije prenijeti najtočnije, već najkorisnije informacije koje bi nam pomogle donijeti pametne odluke.

“Važno je da mozak zaboravi nebitne detalje te se umjesto toga fokusira na stvari koje će pomoći u donošenju odluka u stvarnome svijetu”, objašnjava Blake Richards, jedan od znanstvenika.

Richards i njegov kolega Paul Frankland provjerili su ranije objavljene radove koji su na različite načine pristupali pojmu pamćenja. Neki su proučavali neurobiološki aspekt prisjećanja, drugi pak neurobiologiju zaboravljanja.

“Pronašli smo puno dokaza kako postoje mehanizmi koji potiču zaboravljanje, te da se oni razlikuju od onih zaduženih za pohranu informacija”, rekao je Farkland.

Istraživanjem su došli do dokaza o namjernom slabljenju sinaptičkih mreža između neurona koji sudjeluju u stvaranju pamćenja, kao i da novi neuroni ‘pišu’ preko već postojećih sjećanja, te im time otežavaju pristup.

Smisao pamćenja

Zašto se mozak trudi natjerati nas da taboravimo? Richards i Frankland nude dva tazloga.

Prvi, zaboravljanje olakšava prilagodbu novim situacijama tako da nas rješava sjećanja koja nam više nisu potrebna.

Drugi, zaboravljanje nam omogućuje generaliziranje prošlih događaja kako bi lakše donosili odluke o novima, što je koncept koji je u umjetnoj inteligenciji poznat kao regularizacija.

“Ako se pokušavate kretati kroz svijet a vaš mozak stalno vadi brojna konfliktna sjećanja, teže ćete donijeti dobru odluku”, rekao je Richards.

Znanstvenici smatraju i da količina zaborava ovisi o okolini, jer brže izmjene situacija zahtijevaju i brže zaboravljanje.

Nema nikakve sumnje kako je zaboravljanje informacije koje se trebamo redovito prisjećati frustrirajuće, kao i da se može raditi o znaku ozbiljnijih problema, ali nova istraživanja sugeriraju kako bi određeni stupanj zaboravljivosti mogao u stvari biti urođeni mehanizam čiji je cilj da postqanemo pametniji.

“Uvijek se divimo osobama koje rasturaju na kvizovima, ali smisao pamćenja nije u tome da se možete sjetiti tko je osvojio prvenstvo 1972.”, objašnjava Richards.

“Smisao pamćenja je da vas učini inteligentnom osobom koja može donositi odluke u skladu s okolnostima, a važan aspekt toga je biti u stanju zaboraviti neke informacije.”