Znanost i tehnologijaS


Attention

"Hladna točka" u našem svemiru mogla bi otkriti tragove o alternativnim stvarnostima

Marko Presečki
24sata.hr
Sre, 17 Svi 2017 13:40 UTC
© ESA i Sveučilište Durham
Već godinama znanstvenici istražuju područje 'Hladne točke', koja je od nas udaljena oko 1,8 milijardi svjetlosnih godina. Mjerenja svemirskog pozadinskog zračenja pokazala su da je to područje hladnije od okoline za 0,00015 Celzijevih stupnjeva.

Istraživači smatraju da je hladnije zato što sadržava čak 10 tisuća galaksija manje od svog okruženja. No, nova studija pokazuje da je 'Hladna točka' dokaz paralelnog svemira.

- Ne može se u potpunosti isključiti da je 'Hladna točka' uzrokovana neobičnom fluktuacijom, odnosno kolebanjem određene pojave oko njene osnovne tendencije u kretanju - izjavio je Tom Shanks, astronom na engleskom sveučilištu Durham.

- Ono što je najuzbudljivije je to da je ta točka nastala nakon sudara između našeg i drugog svemira, koji još istražujemo. Ako detaljnija analiza to potvrdi, onda bi 'Hladna točka' mogla biti shvaćena kao prvi dokaz za paralelni svemir - tvrdi Shanks.

Beskonačan broj paralelnih svemira i svaki ima svoju verziju stvarnosti?

U prijevodu, 'Hladna točka' mogla bi otkriti da naš svemir sadrži beskonačan broj paralelnih svemira koji sadrže beskonačan broj stvarnosti.
Više...
Battery

Predstavljene baterije koje se pune za 5 minuta i nude 480 km vožnje


B92
Sre, 17 Svi 2017 16:44 UTC
storedot
© Youtube screenshot
Kompanija StoreDot predstavila je na sajmu CUBE Tech Fair u Berlinu pogonske baterije za elektroautomobile koje bi mogle da dovedu do revolucije u razvoju ove vrste vozila.

Iako su sve više prisutni na putevima i ulicama gradova širom sveta, električni automobili i dalje nisu masovno prihvaćeni kao prevozno sredstvo.

Pored relativno visoke maloprodajne cene, jedna od najvećih prepreka prodajnom bumu automobila na struju je predugo čekanje da se baterije napune, što umanjuje njihovu praktičnost u svakodnevnoj vožnji, a pre svega na dužim relacijama.

Jedno od rešenja su brzi punjači duž autoputeva i prometnih saobraćajnica, ali vremenski period potreban za dopunu baterija na ovom tipu punjača znatno je duži u poređenju sa vremenom potrebnim da se natankuje gorivo u rezervoar nekog benzinca ili dizelaša.

Međutim, firma StoreDot tvrdi da je konstruisala baterije koje mogu da se napune „super-brzo“, odnosno za samo 5 minuta, što je znatno kraće vreme od postojećih brzih punjača na kojima se baterije pune za 20-30 minuta.

Komentar:

Više...
Brain

Kronični stres vodi gubitku pamćenja i upalama u mozgu, kažu znanstvenici

Eva Benedik
telegram.hr
Ned, 14 Svi 2017 00:00 UTC
Kronični stres vodi gubitku pamćenja i upalama u mozgu, kažu znanstvenici
Stres koji dugo traje može voditi gubitku pamćenja i upalama u mozgu, piše u članku objavljenom u Journal of Neuroscience. Profesor Godbout sa Ohio State University kaže da je otkriće o tome da upala u mozgu uzrokovana imunološkim sustavom djeluje na pamćenje, vrlo važno i otvara nove mogućnosti ciljanog djelovanja lijekovima na imunološki sustav.

Proučavajući miševe izložene ponavljanoj agresiji, znanstvenici su ustanovili da se životinje nisu mogle sjetiti lokacije gdje je rupa u koju mogu pobjeći. Efekt se javio nakon učestalih posjeta dominantnog alfa miša koji ih je zlostavljao, što je znanstvenike dovelo do zaključka da samo jedna stresna situacija ne vodi zaboravljivosti ali ponovljene situacije da.

Kriv je kronični stres, ne jedna stresna situacija

Kriv je kronični stres, ne samo jedna stresna situacija, razgovor ili sastanak. Miševi pod stresom imali su promjene u mozgu, uključujući upalu koju je izazvao njihov vlastiti imunološki sustav. Kratkotrajni gubitak sjećanja izazvan upalom u mozgu rezultat je pojave imunoloških stanica makrofaga. Mobingirani miševi imali su problema s memorijom i izbjegavali su socijani kontakt do 4 tjedna, pokazujući znakove depresivnog ponašanja.

Kada su dobili protuupalne lijekove, simptomi depresije nisu se povukli iako su gubitak memorije i stanice magofaga nestale. Istraživanje zaključuje da su problemi poststresne memorije direktno povezani s upalom, a ne oštećenjem mozga. Dobra je vijest da su se miševi u potpunosti oporavili za 28 dana nakon zlostavljanja.
Više...
Blue Planet

Znanstvenici kažu da bi dinosauri preživjeli da je asteroid udario nekoliko sekundi ranije ili kasnije


net.hr
Pon, 15 Svi 2017 09:04 UTC
Znanstvenici kažu da bi dinosauri preživjeli da je asteroid udario nekoliko sekundi ranije ili kasnije
U novom BBC-jevom dokumentarcu, znanstvenici istražuju točan trenutak udara te njegove posljedice. Asteroid je prije 66 milijuna godina pogodio Zemlju u Meksičkom zaljevu te napravio krater širok 180, a dubok 30 kilometara, a sada su geolozi izmjerili kako su stijene oko kratera bogate sulfatima. Upravo je taj sumpor odigrao ključnu ulogu u kataklizmi koja je uslijedila.

Udar asteroida je pretvorio sumpor u prah i lansirao ga u visoko u atmosferu što je blokiralo Sunce i drastično ohladilo planet. S prosječnim temperaturama koje su na velikom dijelu Zemlje sezale ispod nule, uslijedilo je veliko izumiranje. One dinosaure koje nije ubilo užareno kamenje koje pada s neba, sumporne pare, kisela kiša ili tsunami, pomrli su od gladi jer je zbog hladnoće i manje sunca nestao i veći dio vegetacije. Preživjele su manje životinje, prvenstveno naši toplokrvni preci, ali golemi gmazovi ne.
Znanstvenici kažu da bi dinosauri preživjeli da je asteroid udario nekoliko sekundi ranije ili kasnije
Ova grafika prikazuje pad asteroida na zemlju, isparavanje kamenja i katapultiranje oblaka sumpora u atmosferu. Sulfatne čestice blokirale su sunčevu svjetlost, urušavajući zemlju u globalnu zimu.
Više...
Christmas Tree

"Sušni" dijelovi planete zeleniji sa šumama nego se mislilo


nezavisne.com
Ned, 14 Svi 2017 12:01 UTC
© TERN Ausplots

Nove analize raspoređenosti šuma na našoj planeti "pronašle su" 467 miliona hektara ranije neotkrivenih šuma, što je oblast jednake 60 odsto površine Australije.

Otkriće povećava postojeće kapacitete za oko devet odsto i značajno će promijeniti procjene o tome koliko ugljenika biljke širom svijeta iskoriste za svoj opstanak.

Nove šume su pronađene pretraživanjem sušnih oblasti u kojima se mnogo više vode izgubi u metabolizmu biljaka i isparavanju, nego što se nadoknadi padavinama. Ipak, u tim "sušnim" dijelovima naše planete, nalazi se 45 odsto više stabala, nego što se ranije mislilo.

Naučnici Univerziteta u Adelejdu, koji su svoje otkriće objavili u časopisu "Science", najviše neotkrivenih šuma otkrili su u subsaharskoj Africi, oko Sredozemlja, centralne Indije, obala Australije i na zapadu Južne Amerike.

U Africi je nakon nove analize udvostručena površina sušnih oblasti pod šumom.

Imajući u vidu potencijal sušnih oblasti da održe biljni život i bore se protiv rasta nivoa ugljen dioksida u atmosferi, praćenje njihovih šuma je od ključne važnosti za ekologiju.

Studija povećava procjene potpunih zaliha ugljenika u šumama planete za između 15 gigatona i 158 gigatona, što je porast za dva odnosno 20 odsto, u odnosu na ranije procjene.
Više...
Galaxy

U atmosferi planete udaljene 430 svjetlosnih godina otkrivena velika količina vode


blic.rs
Sub, 13 Svi 2017 00:19 UTC
U atmosferi planete udaljene 430 svjetlosnih godina otkrivena velika količina vode
© NASA Goddard Space Flight Center
Nakon najnovijeg istraživanja naučnici su otkrili velike količine vode u primitivnoj atmosferi jedne planete van Sunčevog sistema, izjavio je Dejvid Sing, profesor na Univerzitetu u Ekseteru.

Sing je rekao da je atmosfera ove planete, koja je od Zemlje udaljena oko 430 svetlosnih godina, "skoro u potpunosti sastavljena od hidrogena i helijuma, sa relativno oblačnim nebom".

Tim međunarodnih istraživača, predvođen Singom i Hanom Vejkford iz Nacionalne vazduhoplovne i svemirske administracije (NASA), sprovodi istraživanje planete, koju su zbog veličine naučnici nezvanično nazvali "topli Neptun".

Primitivna atmosfera ove planete navodi na pretpostavku da je nastala ili nakon što je Neptun nastao ili je nastala bliže svom suncu nego ledena planeta našeg solarnog sistema, prenosi "Sputnjik".

Ovo otkriće moglo bi da promeni mišljenje naučnika o tome kako su nastali i kako su se razvijali planetarni sistemi u udaljenim galaksijama.

Otkriće "toplog Neptuna" svima onima koji učestvuju u istraživanju svakako predstavlja događaj za pamćenje, što se ne može reći i za naziv planete, koju su naučnici zvanično nazvali "HAT-P-26b".
Više...
Rose

Ljudski njuh oštriji nego što većina ljudi misli


hr.n1info.com
Pet, 12 Svi 2017 12:35 UTC
Američki znanstvenici tvrde da ljudi ne bi trebali zavidjeti sisavcima na odličnom njuhu, čak ni psima i štakorima, koji navodno imaju najviše njušnih stanica jer u tome nisu od njih inferiorniji.
Ljudski njuh oštriji nego što većina ljudi misli
"Inferiornost čovjeka u odnosu na životinje, kada je posrijedi sposobnost razlikovanja čitave palete mirisa puki je mit koji se njeguje od 19. stoljeća. Tada se vjerovalo da je čovjek razumno biće kod kojega razum dominira nad njuhom, smatranim isključivo animalnom karakteristikom", objasnio je profesor psihologije na Sveučilištu Rutgers u američkom New Jerseyu, John McGann.
Više...
Ice Cube

Znanstvenici otkrili masivne "formacije" ispod ledene ploče Antarktika


webtribune.rs
Pet, 12 Svi 2017 00:00 UTC
Antarktik
© Kondratuk Aleksei / Shutterstock.com
Naučnici su konačno otkrili šta se nalazi ispod ledenog pokrivača na Antarktiku. Istraživanja otkrivaju masivne “formacije“ - visoke kao Ajfelov toranj ispod leda.

“Najupečatljivije karakteristike naših zapažanja su velike poremećaji interfejsa ledenog pokrivača uzvodno od ledenih kanala. Oni su veći od preseka tipičnih vodova ispod leda, od kojih se očekuje da imaju nekoliko metara u prečniku...“

Stručnjaci su ispitali tri lokacije na ledenom grebenu pomoću radara, otkrivajući različite “refleksije radara“ ispod leda.

Ne, nisu vanzemaljci ili bilo šta slično tome.

Naučnici su otkrili “neobične oblike“ ispod ledenog pokrivača na Antarktiku koji su pet puta veći od ostalih. Ovi neprirodni oblici su duboki urezi na dnu ledenog pokrivača i igraju aktivnu ulogu u oblikovanju leda stotinama kilometara daleko.
Više...
Blackbox

Da li je postojala planeta između Marsa i Jupitera čije je uništenje rezultiralo stvaranjem asteroidnog pojasa?


webtribune.rs
Pet, 12 Svi 2017 00:00 UTC
Da li je postojala planeta između Marsa i Jupitera čije je uništenje rezultiralo stvaranjem asteroidnog pojasa?

Hipoteza Pete planete se zasniva na pretpostavci da je nekada postojala 5. planeta u našem Sunčevom sistemu. Ta planeta je nazvana Peta planeta i neki astronomi misle da je ona možda nekada postojala između Marsa i asteroidnog pojasa.

Ako je nekada postojala peta planeta koja je formirana tokom rane planetarne ere, šta se onda dogodilo sa njom? Postojanje hipotetičke pete planete koja se nekada kretala u našem sunčevom sistemu su izneli naučnici NASA-e Džon Čembers i Džek Liser 2002. godine.

Čembers i Liser su sproveli nekoliko kompjuterskh simulacija sunčevog sistema sa dodatnom zemaljskom planetom i predložili da je Peta planeta ili izbačena ili sabijena od strane Sunca, događaj koji je doveo do njenog uništenja pre oko 4 milijarde godina.

Prema rečima istraživača, destruktivni kosmički događaj kao ovaj bi bio realan ako bi masa Pete planete bila manja od 0,25 Marsove. Ostale simulacije nisu smatrane uspešnim, jer je Peta planeta ili preživela čitavu 1 milijardu godina trajanja simulacije, ili su se dogodili sudari između planeta.

Da li je Peta planeta uništena tokom teškog bombardovanja?

Pre oko 4,1 do 3,8 milijardi godina, naš Sunčev sistem je iskusio period intenzivnog bombardovanja kometa i asteroida. To je poznato kao Kasno teškog bombardovanje, i veruje se da se tokom tog perioda veliki broj asteroida sudario sa ranim zemaljskim planetama u unutrašnjem Sunčevom sistemu, uključujući Merkur, Veneru, Zemlju.
Više...
Info

Novootkriveni dinosaur dobio ime po čudovištu iz filma


hr.n1info.com
Pet, 12 Svi 2017 10:42 UTC
Novootkriveni dinosaur dobio ime po čudovištu iz filma
Ilustracija

Znanstvenici u Torontu su novootkrivenog dinosaura nazvali Zuul crurivastator po čudovištu iz filma "Istjerivači duhova" iz 1984. godine.

Kraljevski muzej Ontarija priopćio je da je kostur dinosaura dobio prošle godine.

Zuul je čudovište psećeg izgleda koje u filmu terorizira likove koje igraju Sigourney Weaver i Rick Moranis, a znanstvenici su to ime za dinosaura odabrali zbog detalja na glavi, prije svega kratke i okrugle njuške i rogova iznad očiju.
Novootkriveni dinosaur dobio ime po čudovištu iz filma
Više...