Znanost i tehnologijaS


Solar Flares

Najveća pomrčina Sunca u 16 godina koja će prekriti i do 90 posto Sunca

Najveća pomrčina sunca u 16 godina.
© REUTERS/PXL
Pomrčina Sunca koja bi nad dijelovima Europe mogla zamračiti čak 90 posto sunčeve svjetlosti dogodit će se 20. ožujka i bit će najveća u posljednjih 16 godina. Mjesec će se toga dana naći između Sunca i Zemlje što će nadviti sjenu nad naš planet, a to će najviše biti izraženo u sjevernim predjelima.

Potpunu pomrčinu vidjet će samo stanovnici sjeverne Skandinavije i Farskih otoka, a trajat će dvije minute.

Iznad Hrvatske prekrit će do 50 posto Sunca

Djelomična pomrčina bit će vidljiva diljem Europe, Sjeverne Afrike i Rusije, a prolazak Mjeseca između Zemlje i Sunca trajat će oko 90 minuta.

Iznad naših krajeva Mjesec bi trebao prekriti do 50 posto Sunca.

Počinje 20 ožujka u 9.45 sati, a trajat će do 11.41 sati

Pomrčina počinje u petak 20. ožujka u 9.45, a traje do 11.41 sati. Većih problema u Europi ne bi trebalo biti, a jedino upozorenje zasad su izdali neki distributeri struje koji su upozorili da bi moglo doći do manjih problema s opskrbom u krajevima koji se oslanjaju na solarnu energiju.

Posljednja velika pomrčina Sunca dogodila se 11. kolovoza 1999. godine. Iznad naših krajeva tada je iznosila čak 90 posto.

Info

Atrakcija na noćnom nebu: Mjesec se pridružio konjukciji Marsa i Venere

Conjuction_Mars_Venus
© Davorin Sekulić/Klix.ba
Večeras od 18 sati, odmah nakon zalaska sunca, Mjesec i Venera zabljesnuli su na zapadnom dijelu neba, dok se crvenkasti Mars stidljivo nazirao na nekoliko stepeni iznad njih.

Riječ je o astronomskoj konjukciji koja nastaje kada najmanje dva nebeska tijela zauzmu približno jednak položaj kada se na njih posmatra sa površine Zemlje. Mars večeras sija kao obična zvijezda, ali ga Venera nadmašuje stotinjak puta. Venera i Mars će u subotu biti na nebu još bliži jedno drugome.

Posljednja značajnija konjukcija desila se prvog decembra 2008. godine u kojoj su učestvovali Mjesec, Jupiter i Venera, a trajala je svega nekoliko sati. Godinu dana ranije, 24. decembra 2007. godine Mars i Mjesec našli su se u fascinantoj konjukciji zbog činjenice da je naš satelit bio u potpunosti osvijetljen.

Sličan prizor konjukcije Mjeseca, Venere i Marsa moći ćemo gledati tek 5. oktobra 2017. godine.

Conjuction_Mars_Venus
© Davorin Sekulić/Klix.baKonjukcija Marsa i Venere

Galaxy

Scholzova zvijezda prije 70 tisuća godina prošla kroz Sunčev sustav

Scholzova zvijezda
© Michael Osadciw/University of Rochester
Strana je zvijezda prošla prije 70 tisuća godina kroz Sunčev sustav, objavili su astronomi koji smatraju da je njezin utjecaj na naše svemirsko susjedstvo bio zanemariv jer je mogla promijeniti putanju ponekog kometa i usmjeriti ih prema unutarnjem dijelu Sunčeva sustava.

Međunarodni tim znanstvenika, koji je svoje otkriće objavio u časopisu Astrophysical Journal Letters, kazao je kako se približila na udaljenost koja je pet puta manja od nama trenutno najbliže zvijezde Proxime Centauri.

Crveni patuljak poznat kao Scholzova zvijezda prošla je vanjskim rubom Sunčeva sustava odnosno područjem poznatim kao Oortov oblak. Scholzova zvijezda na tom putu nije bila sama već ju je pratila druga zvijezda tzv. smeđi patuljak. Radi se o "neostvarenim" zvijezdama kojima manjka potrebna masa za fuziju u jezgri.

Proučavanje putanje Scholzove zvijezde, koja je sada od Zemlje udaljena 20 svjetlosnih godina, sugerira da je prije 70.000 godina ta zvijezda prošla na 0,8 svjetlosnih godina od Sunca. Proxima Centauri je, primjerice, udaljena 4,2 svjetlosne godine.

Znanstvenici sa sveučilišta Rochester kažu kako su 98 posto sigurni da je Scholzova zvijezda putovala kroz vanjski Oortov oblak - područje na rubu Sunčeva sustava ispunjeno bilijunima ledenih kometa.

Nije poznato da je ijedna druga zvijezda prošla tako blizu Sunčeva sustava.

Robot

Roboti sposobni učiti kuhati gledajući YouTube

Roboti uče kuhati gledajući YouTube.
© University of Maryland
Zamislite da posjedujete osobnog robota koji Vam svako jutro priprema doručak. A sada zamislite da taj isti robot ne treba nikakvu pomoć sa strane koji bi mu sugerirala kako napraviti savršen omlet, jer je sve potrebne korake naučio gledajući YouTube. Ovo možda zvuči kao znanstvena fantastika, ali tim sa Sveučilišta Maryland upravo je napravio značajan pomak kojim se ovaj scenarij približio korak bliže stvarnosti.

Istraživači s Instituta za napredne računalne studije Sveučilišta u Marylandu u suradnji sa znanstvenicima Nacionalnog informacijsko-komunikacijskog tehnološkog istraživačkog centra izvrsnosti (UMIACS) izradili su robotski sistem koji je sposoban učiti samostalno. Točnije, ovi roboti sposobni su naučiti zamršene pokrete prihvaćanja i korištenja predmeta potrebnih za kuhanje tako da gledaju online videozapise na kojima se kuha. Ključni napredak je sposobnost da roboti sami "razmišljaju", odnosno odlučuju koja je najbolja kombinacija promatranih kretnji koja im omogućuje efikasno obavljanje dobivenog zadatka.

Istraživači su postigli ovu prekretnicu kombinirajući pristupe tri različita područja istraživanja: umjetne inteligencije (područje dizajniranja računala sposobnih donositi vlastite odluke), računalnog "vida" (izrada sistema koji može točno identificirati oblike i kretnje), te područje procesiranja prirodnog jezika (razvijanje sistema koji može razumjeti izgovorene upute). Iako je konačni rezultat rada kompleksan, tim je želio prezentirati rezultat tako da se on pretoči u nešto praktično što se može povezati sa svakodnevnim životom.

"Izabrali smo kuhanje jer svi to rade i razumiju" kazao je Yiannis Aloimonos, profesor računalnih znanosti na sveučilištu, te direktor Computer Vision Lab-a , jednog od 16 laboratorija i centara u UMIACS-u. „Kuhanje je kompleksno u smislu operacija koje se obavljaju, koraka koji su uključeni u proces, kao i alata koji se koriste. Ukoliko želite na primjer narezati krastavac, morate uzeti nož, dovesti ga na radno mjesto, početi rezati, te potom promotriti rezultat kako bi ste bili sigurni da ste sve dobro napravili."

Ključan izazov bio je u osmišljavanju načina kako da robot dobro podijeli pojedine korake dok prikuplja informacije iz videozapisa čija kvaliteta varira. Roboti moraju biti sposobni prepoznati svaki pojedinačni korak, usvojiti ga kao "pravilo" koje određuje određeno ponašanje, te zatim povezati ta ponašanja na odgovarajući način.

TV

Smart televizori vas prisluškuju!

samsung smart tv
© samsungPreviše pametan?
Kompanija „Samsung“ upozorava kupce da izbegavaju iznošenje ličnih informacija ispred sopstvenih smart televizora, koji imaju funkciju komande glasom. Takvi TV uređaji mogu da prenesu „Samsungu“ ili nekoj trećoj strani razgovor koji vodite ispred njih.

Osim odabira sadržaja, pojedinim televizorima glasom možete narediti i da promene kanal, odaberu opciju iz menija, utišaju ili pojačaju zvuk.

Najavljivan kao revolucionaran uređaj koji korisnika uvodi u zabavu bez napora, smart televizor, ispostavilo se, revolucionaran je zbog još jedne mogućnosti: može i da sluša sve što govorite ispred njega. To priznaje i proizvođač.

Ukoliko korisnik koristi funkciju prepoznavanja glasa, ti glasovni podaci se šalju trećoj strani, odnosno serveru koji treba da prepozna željenu komandu koju televizor treba da uradi. Vlasnici smart televizora uvek znaju kada je komanda glasom uključena, jer se ikona mikrofona može videti na ekranu“, navode u „Samsungu“.

Hearts

Psi mogu razlikovati sretno od ljutog izraza čovjekova lica

Psi mogu prepoznati izraz ljudskog lica.
© Anjuli Barber/Messerli Research Institute
"Psi su riješili jednostavne zadatke na temelju njihovih znanja o emocionalnim izrazima ljudskog lica koje su pokazali na fotografijama nepoznatih ljudi", rekla je voditeljica studije Corsin Muller s Veterinarskog fakulteta u Beču.

U ovoj studiji, psi su bili istrenirani tako da mogu razlikovati fotografije istih ljudi s različitim izrazima lica. Psima su bile pokazivane fotografije samo gornjeg ili donjeg dijela ljudskog lica. Nakon 15 takvih fotografija, sposobnosti pasa bile su analizirane kroz četiri testa, uključujući istu polovicu drugog ljudskog lica, drugu polovicu istog lica koje je korišteno za vrijeme dresiranja, drugu polovicu različitog lica i lijevu polovicu lica korištenog u treningu.

Psi su mogli prepoznati ljuti ili sretni izraz češće nego što su znanstvenici pretpostavljali. Ne samo da su naučili identificirati izraze lica, nego su psi to znanje upotrijebili i u drugim slučajevima.

"Ova je studija pokazala kako psi mogu razlikovati sretno od ljutog lica te shvaćaju da ta dva izraza imaju različita značenja. Osim toga, navedenu sposobnost mogu primijeniti i na potpuno nepoznatim ljudima", rekao je jedan od autora studije Ludwig Huber.

Kako psi shvaćaju značenja tih izraza ostaje nepoznanica, no izgleda kako sretno lice psi povezuju s pozitivnim značenjem, a ljuti izraz lica s negativnim. Jedan od dokaza za ovakvo mišljenje je i činjenica da su psi sporije povezivali ljuti izraz lica s nagradom, što znači da su iz prijašnjih iskustava znali da se trebaju kloniti ljudi koji su izgledali bijesni.

Istraživači će nastaviti s ispitivanjima na ovom području psećih sposobnosti prepoznavanja ljudskih emocija. Jednim od eksperimenata nastojat će se otkriti kako psi izražavaju emocije i kako na njihove emocije utječu emocije njihovih vlasnika ili drugih ljudi.

Mars

"Oblaci" u atmosferi Marsa iznenadili znanstvenike

Mars Cloud
© Youtube
Na Marsu su prvi puta uočeni oblici slični oblacima, koji se nalaze na vrlo visokoj altitudi i dugog su trajanja.

Astronomi su uočili dva čudna oblika visoko iznad površine Marsa, koji podsjećaju na oblake. Ovo otkriće produbljuje misterij od čega je sačinjena atmosfera tog planeta.

Fenomen je promatran 12. ožujka 2012. iznad "terminatora", granice između dana i noći na Marsu.

Izgledao kao prst

Jedan od oblika se razvio u otprilike 10 sati i trajao oko 11 dana. Njegov oblik brzo se mijenjao te je na kraju poprimio izgled "prsta". Drugi je uočen 6. travnja 2012 i trajao je oko 10 dana.

Iza sebe su ostavili tragove širine 500 do 1.000 kilometara.

Oblaci, ako ih se tako može nazvati, uočeni su na visokoj altitudi, oko 200 do 250 kilometara od površine planeta u području Terra Cimmeria, južnih visoravni Marsa.

Ovo nije prvi puta da su na Marsu primjećene formacije koje podsjećaju na oblake, no prvi puta su trajale tako dugo i bile na tako velikim visinama.

Uočene pare mogle bi se sastojati od vode i ugljičnog dioksida, kaže se u studiji objavljenoj u časopisu Nature Geoscience, koju je predvodio Agustin Sanchez-Lavega sa Sveučilišta baskijskog okruga u Bilbau u Španjolskoj.

Galaxy

Hubble snimio nasmijano lice u svemiru

hubble smile
© NASA, ESA
Na fotografiji koju su ovih dana objavile NASA i ESA zapravo se vidi grozd galaksija SDSS J1038+4849 u zviježđu Velikog medvjeda.

Oči ovog smajlića dvije su blještave udaljene galaksije, a crte koje sačinjavaju usta i obrise glave nastale su zahvaljujući efektu koji je poznat kao gravitacijska leća.

Klasteri galaksija spadaju u najmasivnije strukture u svemiru. Njihova je masa, odnosno gravitacija toliko velika da iskrivljuje prostor-vrijeme oko njih. Na taj način nastaju svojevrsne leće koje savijaju putanje svjetlosti koja dolazi iz još udaljenijih galaksija u pozadini.

U ovom slučaju iskrivljenje je proizvelo strukture koje se nazivaju Einsteinovim prstenovima. Da bi nastale, izvor svjetlosti, gravitacijska leća i promatrač moraju se nalaziti na istom pravcu.

Gravitacijske leće odigrale su važnu ulogu u brojnim otkrićima Hubblea. Naime, neki jako udaljeni objekti uopće ne bi bili vidljivi kada ih gravitacijske leće ne bi povećale. Drugi bi pak ostali sakriveni iza bližih galaksija.

Blue Planet

Znanstvenici tvrde da Zemlja ima jezgru u jezgri

Earth Core
© Wikipedia
Kineski i američki znanstvenici tvrde kako su naša saznanja o tome što se nalazi ispod naših stopala, duboko u središtu Zemlje, potpuno pogrešna.

Naime, tim znanstvenika vjeruje kako se unutar Zemljine jezgre nalazi još jedno, posebno i dosad nepoznato područje sastavljeno od kristala željeza.

Znanstvenici su do ovog otkrića došli "slušajući" i analizirajući odjeke potresa koji se mijenjaju dok putuju kroz različite slojeve našeg planeta.

"Ti se valovi odbijaju s jedne na drugu stranu Zemlje", objašnjava profesor Xiaodong Song sa Sveučilišta Illinois.

Profesor Song i njegovi kolege iz Kine tvrde kako prikupljeni podaci pokazuju da unutrašnja Zemljina jezgra, veličine Mjeseca, nije kompaktna nego da se sastoji od dva djela.

Komentar: Iz sažetka znanstvenog članka objavljenog u časopisu Nature Geoscience: "Naša otkrića su konzistentna sa seizmičkom anizotropijom u samoj sredici unutarnje jezgre, koja pokazuje os u blizini ekvatorijalne ravnine prolazeći kroz središnju Ameriku i jugoistočnu Aziju, za razliku od orijentacije sjever-jug koju pokazuje vanjski dio unutarnje jezgre."


Clock

Ovog lipnja se dodaje prijestupna sekunda zbog usporavanja Zemljine rotacije

Clock
© Thinkstock

Globalno vrijeme bit će ovog ljeta pomaknuto unaprijed za jednu sekundu.
Malen je to korak za satove, ali je globalna glavobolja za dio čovječanstva koji upravlja velikim računalnim sustavima.

"Prijestupna sekunda" bit će dodana posljednjoj minuti 30. lipnja kako bi se Usklađeno svjetsko vrijeme (UTC), koje mjere iznimno precizni atomski satovi, uskladilo s astronomskim vremenom (UT1) temeljenim na, ponešto promjenjivoj, rotaciji Zemlje oko svoje osi.

Bez periodičnog dodavanja prijestupne sekunde razlika između UTC-a i UT1 stalno bi rasla.

Za sve kriva Zemljina rotacija

Znanstvenici to pripisuju trajnom usporavanju Zemljine rotacije, koje uzrokuju razni prirodni fenomeni.

"U ovom trenutku razlika je pola sekunde", rekao je Andreas Bauch, fizičar u PTB-u (Physikalisch-Tehnical Bundesanstalt), nacionalnom njemačkom meteorološkom institutu, odgovornom i za utege i mjere.

"Za nekoliko tjedana razlika će biti 0,6 sekundi", dodaje Bauch.

Po međunarodnom dogovoru, razlika između UTC-a i UT1 ne smije premašiti 0,9 sekundi.

Prijestupna sekunda uvedena je 1972. godine. Dosad ih je bilo 25. Dodaju se zadnjeg dana lipnja ili prosinca. Astronomi iz Međunarodne službe za Zemljinu rotaciju i referentne sustave (IERS), koji mjere rotaciju i uspoređuju je s atomskim satovima, moraju pola godine unaprijed najaviti promjenu vremena.

Atomska sekunda je po definiciji trajanje od 9,192,631,770 perioda zračenja koje odgovara prijelazu između dviju hiperfinih razina osnovnog stanja atoma cezija 133.

Astronomska sekunda je, pak, definirana kao 1/86400 dio srednjega Sunčevog dana.

Pošto je Zemljina rotacija nepravilna, ova se dva vremena s vremena na vrijeme moraju uskladiti.

"Da se razlika ne korigira, u nekom bi trenutku Sunce izašlo popodne", rekao je Wolfgang Dick iz IERS-a.

Komentar: Kao druge moguće posljedice usporavanja Zemljine rotacije, što može dovesti do "otvaranja Zemlje", javljaju se gotovo stalne vulkanske erupcije i mnogobrojni potresi, pogotovo u područjima gdje nisu uočene značajnije rasjedne linije. Za ostale možebitne pokazatelje "Zemljinog otvaranja" pogledajte naše mjesečne preglede Zemaljskih promjena, kao i jedan relativno stariji pregled "rupa" koje možda dolaze od takvog "otvaranja.