Znanost i tehnologijaS


Sun

Da li su solarne oluje izvor života?: Energetski rafali sa mladog Sunca pomogli da se život razvije na Zemlji

Da li su solarne baklje izvor života na Zemlji?
Naučnicu su proučavali model uticaja solarnih oluja - žestoke bujice čestica i zračenja s naših zvezda u svemir, te i u mladu Zemljinu atmosferu

Sunce i njegove oluje donijeli su na Zemlju neke od uslova za nastanak i razvoj života, navodi se u studiji objavljenoj u ponedeljak u časopsu "Nature Geoscience".


"To je novo objašnjenje porijekla složenih biomolekula - hemijskih jedinjenja u živim organizmima, na Zemlji, u šta je uključeno Sunce, njegove erupcije", rekao je za AFP Vladimir Ajrapetijan, iz Centra Godar američke svemirske agencije NASA, koautor studije.

Zemlja je veoma poseban planeta: njen vazduh sadrži savršenu kombinaciju hemikalija potrebnih za život i njena temperatura je idealna, omogućavajući da voda bude tečna.

Pod pretpostavkom da je Sunce u svojoj "mladosti" bilo aktivno kao mlade zvijezde koje osmatramo danas, Ajrapetijan i njegove kolege proučavali su model uticaja solarnih oluja - žestoke bujice čestica i zračenja s naših zvezda u svemir, te i u mladu Zemljinu atmosferu.

"Posmatranje mladih zvijezda, poput našeg Sunca u prvih nekoliko stotina miliona godina, ukazuje na to da je naše Sunce je imalo burnu prošlost, sa takođe čestim i moćnim erupcijama", rekao je istraživač.

Magnify

T-rex imao usne? Zastrašujući dinosaur možda ne bi izgledao tako strašno kada bi zubi poput noževa mogli biti skriveni iza usana

T-rex imao usne? Zastrašujući dinosaur možda ne bi izgledao tako strašno kada bi zubi poput noževa mogli biti skriveni iza usana

Novo istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta Toronto sugerira da su dinosauri teropodi imali usne i desni koji su pokrivali većinu njihovih zuba,
prenosi CNN, što bitno mijenja način na koji danas popularno prikazujemo dinosaure.

Paleontolog Robert Reisz predstavio je istraživanje u petak na godišnjem skupu Kanadskog udruženja paleontologa za kralježnjake. “Zbog popularne kulture zamišljamo da su dinosauri izgledali strašnije, ali to nije tako”, napisao je Reisz u objavi za medije.


Beaker

Novo istraživanje: Antibiotici koji ubijaju crijevne bakterije također zaustavljaju rast novih stanica u mozgu

Novo istraživanje: Antibiotici koji ubijaju crijevne bakterije također zaustavljaju rast novih stanica u mozgu
© adimas / FotolaDugotrajno liječenje antibioticima može utjecati na funkcije mozga

Dugotrajno uzimanje antibiotika koji uništavaju crevne bakterije usporava nastanak novih moždanih ćelija i izaziva pogoršanje pamćenja,
utvrdili su biolozi Centra za molekularnu medicinu u Nemačkoj.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Sel riports“.

Naučnici su u svojim eksperimentima koristili miševe koji su sedam nedelja pili samo običnu vodu. Nakon što su u vodu počeli da dodaju antibiotike, kod životinja je smanjen broj nervnih ćelija u delu mozga koji je odgovoran za prelazak iz kratkotrajnog pamćenja u dugoročno i za stvaranje emocija.

Ovakav rezultat naučnici su objasnili činjenicom da bakterije creva utiču na razvoj centralnog nervnog sistema.

Christmas Tree

Drveće spava noću također: Oni se opuste i njihove grane kunjaju tijekom sati tame

Drveće spava noću također: Oni se opuste i njihove grane kunjaju tijekom sati tame

Stručnjaci iz SAD-a, Finske, Austrije i Mađarske koristili su lasere i nemaju više nikakvih sumnji, stabla noću odmaraju.


Njih nećete snimiti kako hrču, ali možete čuti kako koji put tokom drijemeža zaškripe. Naučnici su po prvi put uspjeli snimiti stabla kako "odmaraju" svoje grane tokom "sna", tačnije, tokom noćnog razdoblja smjene dana i noći, piše The News Scientist. Oboružani laserima, ispitivali su breze po Austriji i Finskoj, da bi si na kraju morali priznati da je ono što uočavaju doista tačno.
Drveće spava noću također: Oni se opuste i njihove grane kunjaju tijekom sati tame
Znanstvenici su otkrili da se stabla odmaraju noću. Slika na lijevoj strani prikazuje stablo noću, dok slika na desnoj strani prikazuje isto stablo tijekom dana

Dreamsicle

Za liječenje mamurluka po lijek u Južnu Koreju: Sladoled od soka bonbon drveta, tradicionalni lijek iz 17. vijeka

Za liječenje mamurluka po lijek u Južnu Koreju: Sladoled od soka bonbon drva, tradicionalni lijek iz 17. vijeka

Južnokorejska tvrtka lansirala je u petak sladoled za triježnjenje nazvan Gyeondyo što u prevodi znači "drži se".


Stanovnici Južne Koreje najveći su potrošači alkohola u Aziji s 12,3 litara po glavi stanovnika i u toj se zemlji na liječenje mamurluka troši godišnje 126 miliona dolara na preparate od tableta do napitaka i kozmetičkih proizvoda. U južnokorejskim restoranima tradicionalno se nudi i supa za mamurne.

Sladoled ima okus grejpa i sadrži sok orijentalnog bonbon drva koji je tradicionalni korejski lijek protiv mamurluka iz 17. vijeka.
Za liječenje mamurluka po lijek u Južnu Koreju: Sladoled od soka bonbon drva, tradicionalni lijek iz 17. vijeka
© KIM HONG-JI/Reuters
Prema rezultatima istraživanja objavljenima 2012. u stručnom časopisu Journal of Neuroscience ekstrakt bonbon drva smanjuje simptome intoksikacije kod štakora.

Mars

Naučnici misle da su 2 velika cunamija na Marsu u dalekoj prošlosti ostavili ožiljke vidljive i danas

Naučnici misle da su 2 velika cunamija na Marsu u dalekoj prošlosti ostavili ožiljke vidljive i danas

Naučnici misle da su pronašli dokaze o dva velika cunamija koja su se desila na površini Marsa u dalekoj prošlosti ove planete.


Oni tvrde da su dokaze za ovu tvrdnju dobili zahvaljujući satelitskim snimcima koji prikazuju veliko raslojavanje sedimenata na ogromnoj površini sjevernog dijela crvene planete u njenim nižim područjima. Ovaj naučni tim vjeruje da je udar asteroida ili komete mogao da prouzrokuje džinovske talase koji su se desili možda i prije više od tri milijarde godina kada se na ovoj planeti nalazilo više vodenih površina i kad je bila toplija nego danas.
Naučnici misle da su 2 velika cunamija na Marsu u dalekoj prošlosti ostavili ožiljke vidljive i danas
© Ilustracija: NASA / GSFC / RexUmjetnički dojam drevnog oceana na Marsu

Flashlight

Otkriveno novo svojstvo svjetlosti

Otkriveno novo svojstvo svjetlosti

Irski naučnici otkrili su veoma neobičnu vrstu svjetlosti čija se ugaona brzina može mijenjati i biti upola manje od one koja je moguća prema Plankovoj konstanti
- objavio je Science Advances.

Pol Isth sa dablinskog Triniti koledža objasnio je: "Odavno nas je interesovalo da li je moguće prisiliti svjetlost da se ponaša drugačije i da li bi to bilo moguće iskoristiti za dobro čovječanstva. Značaj našeg otkrića je u tom što smo uspjeli da izmijenimo svojstvo svjetlosti koje se dosad smatralo stalnom i nepromjenljivom veličinom ".

Irci su utvrdili da se čestice svjetlosti ne kreću samo u pravoj liniji nego i da se okreću oko sebe, praveći tako elektromagnetno polje koje je svojevrsna spirala, odnosno "haotična struktura".

Isth i njegove kolege su dijelom iskoristile iskustvo poznatog irskog fizičara iz 19. vijeka Vilijama Hamiltona koji je propuštao svjetlost kroz dvoosovinske kristale i tako je pretvarao u svijetle i tamne krugove. Time je dokazao da svjetlost ima talasnu prirodu.

Isthemov tim je koristio sličan kristal koji je "uvrtao svjetlost".

On i njegovi saradnici su uvjereni da dokazano dvojno svojstvo čestica svjetlosti može biti iskorišćeno za dobijanje novih tehnologija za prenos i šifrovanje podataka.


Jupiter

NASA, nova studija: Oceani na Jupiterovom mjesecu Europi i oceani na Zemlji imaju sličnu ulogu u razvoju života

NASA, nova studija: Oceani na Jupiterovom mjesecu Europi i oceani na Zemlji imaju sličnu ulogu u razvoju života
© Jupiter i njegov mjesec Europa
Kad tražimo lokaciju u Sunčevu sustavu na kojoj se još mogao razviti život, često se spominje Jupiterov mjesec Europa. Nova analiza pokazuje da jedno od budućih svemirskih odredišta ima oceane koji su još sličniji našima nego smo mislili.

Nova studija NASA-e analizirala je kemijski sastav Europe i znanstvenici su otkrili kako proizvodnja kisika u oceanima Zemlje i Europe premašuje proizvodnju kisika za točno 10 puta. Ta sličnost potaknula je rasprave o mogućnosti da oceani imaju sličnu ulogu u razvoju života kao što su imali na Zemlji.
NASA, nova studija: Oceani na Jupiterovom mjesecu Europi i oceani na Zemlji imaju sličnu ulogu u razvoju života

Control Panel

Želite drvene prozore? Naučnici su uspjeli drvo napraviti prozirnim

Želite drvene prozore? Naučnici su uspjeli drvo napraviti prozirnim
© Liangbing Hu

Naučnici Liangbing Hu, Dr. Mingwei Zhu i njihove kolege sa Univerziteta u Marilandu, uspjeli su blok drveta napraviti prozirnim, čime su dobili materijal koji bi se mogao koristiti u građevini, te u elektronskim sistemima koji se temelje na svjetlu.


Naučnici su iz drveta uklonili molekulu koja ga čini krutim i tamne boje, te su dobili bezbojne stanične strukture celuloze ispunjene epoksi smolom, pa je tako nastalo drvo koje je većim dijelom prozirno.

"Ovo bi se moglo koristiti u automobilima jer je drvo istovremeno prozirno i velike čvrstoće", izjavio je Dr. Zhu, prvi autor studije. "Takođe biste ga mogli koristiti kao jedinstveni građevinski materijal."

Uklanjanjem boje i hemikalija, drvo je postalo prozirno, ali je ujedno čvršće i bolji izolator od stakla, te posjeduje svojstvo bolje biorazgradivosti od plastike.

Proces koji je drvo učinio prozirnim započeo je kuhanjem u vodi pomiješanoj s natrijevim hidroksidom i drugim hemikalijama oko 2 sata. To je iz drveta ispralo lignin, molekulu koja drvetu daje boju. Nakon toga su preko bloka drveta prelili epoksi smolu koja ga je učinila četiri do pet puta čvršćim.

Jedno od zanimljivih svojstava "novog" drva je u tome što je zadržalo strukturu i prirodne kanale koji su se formirali dok je bilo "pravo" drvo. Ti mikrokanali mogu dovoditi svjetlo slično kao što provode hranjive tvari kao dio biljke. "U tradicionalnom materijalu svjetlost se raspršuje", kaže Hu. "Ako dobijete takav efekt u drvetu, u kuću će vam ulaziti više svijetla".

U sljedećim fazama istraživanja naučnici će nastojati razviti tehniku koja bi im omogućila skaliranje ove tehnologije, kako bi se mogli proizvoditi veliki blokovi prozirnog drveta koji će se koristiti za razne namjene od izrade prozora, građevinskih materijala i namještaja, pa sve do malih aplikacija poput precizne optičke opreme koja se obično proizvodi od stakla ili plastike.

Bulb

LED žarulja djeluju štetno na zdravlje ljudi, ometa živote životinja i ugrožava prirodnu ravnotežu

LED žarulja djeluju štetno na zdravlje ljudi, ometa živote životinja i ugrožava prirodnu ravnotežu
© Pixabay
Fotografije Zemlje snimljene iz svemira prikazuju svjetske gradove koji su zamjenili tradicionalnu uličnu rasvjetu za LED žarulje. Iako se time štedi velika količina energije, svjetlosno onečišćenje je u porastu.

Na snimci se vidi i Milano 2012. godine koji tri godine kasnije, nakon prelaska na LED rasvjetu, izgleda vidno zagađenije. LEDice svijetle jače od drugih izvora energije pa uzrokuju i manju vidljivost zvijezda po noći.
LED žarulja djeluju štetno na zdravlje ljudi, ometa živote životinja i ugrožava prirodnu ravnotežu
© Video Screenshot/Tech Insider