© NASA
SOTT
SIGNS
OF THE
TIMES
OF THE
TIMES
Dobrodošli na Sott.net
Svijet za ljude koji misle
Znanost i tehnologijaS
© NASA / JPL-Caltech / Univ. Arizona
© NASA / JPL-Caltech / Univ. Arizona
Ovo je prvi puta da se poremećaj prehrane povezuje sa tjelesnom infekcijom i u suprotnosti je sa prijašnjim vjerovanjima koji okrivljuju isključivo psihološke i socijalne faktore te faktore okoliša.
Stručnjaci sa sveučilišta Lancaster vjeruju i da sindrom iritabilnog crijeva i sindrom kroničnog umora imaju sličnu patologiju kao anoreksija. Teško je, naime, vjerovati da takva ozbiljna stanja uzrokuju samo mentalne traume ili psihosocijalni problemi.
Iznanada napada vlastite zdrave stanice
Žene puno češće imaju autoimunu bolest kao što je perniciozna anemija gdje imunološki sustav tijela počinje napadati vlastite stanice. Žene isto tako oko deset puta češće pate od anoreksije, sindroma iritabilnog crijeva i kroničnog umora pa bi uzrok svih tih stanja mogao biti sličan.
Dr. Quentin Wessels sa sveučilišta Lancaster kazao je da bolest počinje u času kada tijelo otkrije određenu bakteriju, počinje imunološka reakcija zbog koje ono iznanada napada vlastite zdrave stanice.
Tu se radi o slučaju pogrešne idetifkacije, imunološki sustav odgovara na strano tijelo proizvodnjom antitijela koja zatim napadaju nešto posve drugo u organizmu. Antitijela svojim djelovanjem u moždanom limbičkom sustavu mogu izazvati ekstremne emocije uključujući gađenje i strah.
Zakrivljena piramida u Dahšur, izvan Kaira, ima dva ulaza koji se otvaraju na dva koridora vode do dvije grobne komore koje su postavljene jedna iznad druge
3D slike pokazuju unutarnje odaje u 4600 godina staroj strukturi
Nova studija pokazala je da naša veličanstvena “plava lopta” krije neverovatnih bilion (dakle, hiljadu milijardi) vrsta - oko 135 vrsta po svakom živom čovjeku na svijetu. Ako su otkrića tačna, to znači da još nismo otkrili 99,999 odsto vrsta. “Mikrobiološki biodiverzitet veći je nego što smo ikad sanjali”, kaže Džej T. Lenon, profesor biologije na Univerzitetu Blumington.
On je s kolegama sastavio listu od gotovo 5,6 miliona vrsta - od najvećeg sisara do najmanjeg jednoćelijskog organizma s više od 35.000 lokacija na svijetu. Svoj rad objavili su u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.
Prema studiji, “testiranje teorije o biodiverzitetu rijetko uključuje mikrobe” i zbog toga se na listama nalaze samo složenije vrste biljaka i životinja. Međutim, uključivanjem mikroba na spisak, tim je uspio da zagrebe površinu jedne od najvažnijih tema u biologiji: koliko vrsta živih stvorenja zaista postoji na našoj planeti? “
Još smo daleko od jednog biliona, ali je prepoznavanje svakog mikroorganizma na svijetu nevjerovatno veliki izazov”, kažu naučnici, dodajući da je to slično mapiranju galaksija. “Ali kao što nam mapiranje Mliječnog puta pomaže da razumijemo svoje mjesto u kosmosu i istoriji, razumijevanje mikrosvijeta pomaže nam da shvatimo svoje mjesto u evoluciji života na Zemlji”, kaže Lenon.
© Getty
Znanstvenici u Sjedinjenim Državama dobili su dozvolu da probaju vratiti mrtve ljude natrag u život, piše Independent.
Dozvola znaći da će dvije tvrtke, Bioquark Inc i Revita Life Sciences, moći započeti svoje proučavanje s dopuštenjem američkih vlasti.
Početni će testovi koristiti šaroliku seriju tehnika na 20 subjekata da se vidi hoće li pokazati bilo koji znak regeneracije, ili preokret moždane smrti.
Moždana smrt - krajnja granica
Grupa koja stoji iza testova nada se da će uspjeti pronaći načine kako da održi na životu ljude čiji su mozgovi proglašeni mrtvima, a zatim potencijalno uzgojiti nove mozgove i pomoći ‘bivšim mrtvacima’ da nekako prebole tu traumu.
Tvrtka koja se bavi time ustvrdila je kako ljudi trenutačno ne mogu regenerirati mozak, ali neke druge vrste mogu. Neke ribe i vodozemci u stanju su regenerirati, a zatim i remodelirati veće dijelove mozga, čak i nakon trauma opasnih po život.
Salamander je dio skupine vodozemaca koji može obnoviti i prepraviti značajne dijelove mozga i moždanog debla i nakon opasnih ozljeda kritičnih za život
© Kool Cat's Photography/Flickr
Ali to znači da doktor mora da zna koja je od 600 različitih vrsta otrovnih zmija u pitanju, što značajno povećava cenu skladištenja velikog broja drugačijih protivotrova.
U Africi se najdelotvornijim pokazao protivotrov osmišljen za borbu protiv ujeda nekoliko vrsta otrovnica i kobri sa kontinenta. Međutim, izveštaji pokazuju da će zalihe ovog protivotrova nestati do juna.
Glavni snabdevač, francuska farmaceutska kompanija, zaustavila je proizvodnju jer je protivotrov neprofitabilan.
Naučnici na Tajlandu su u tu svrhu napravili protivotrov koji je delotvoran kod ujeda 18 različitih otrovnica koje žive Aziji i Africi.
Tim ističe da je njihova verzija protivotrova pristupačna, što će joj omogućiti široku upotrebu u najteže pogođenim regionima.
© pinterest.com
Sada su znanstvenici proveli najdetaljniju genetsku analizu Europljanja gornjeg paleolitika i otkrili povezanost ranih modernih ljudi.
Ova grupa, koja je živjela u sjeverozapadnoj Europi prije 35.000 godina, direktno je utjecala na svoje potomstvo koje čine današnji Europljani, i vjeruje se kako su oni ‘praoci’ Europe.
Završetak ledenog doba i ponovno naseljavanje
Dolazak modernih ljudi u Europu značio je i kraj neandertalaca, unatoč tome što je bilo slučajeva miješanja.
Tijekom ledenog doba koje završilo prije 12.000 godina, a kojemu je vrhunac bio prije 25 do 19.000 godina, glečeri su pokrivali naš kontinent sve do sjeverne Francuske. Nakon što se led povukao, počelo je ponovno naseljavanje srednjih i sjevernih područja kontinenta.
© S. ENTRESSANGLE / E. DAYNES / SCIENCE PHOTO LIBRARYRekonstrukcija žene iz ledenog doba na temelju ostataka iz Abri Pataud u Francuskoj
Istraživanje oslikava dramatične prizore masovnih migracija u rasponu hiljadama godina. Tako je objavljen naučni rad pod nazivom "Genetičke povijesti ledenog doba Evrope", koju je objavio Nature Journal.
Istraživači su koristili nove tehnike za analizu 51 uzorka degradiranih drevnih ostataka, čime su pokušali rasvijetliti preko 40.000 godina prahistorije.
Istraživači sa Sveučilišta Harvard su analizirali genome od 51 modernih ljudi koji su živjeli prije između 45.000 i 7.000 godina. Prikazan je položaj i dob tih ljudi. Svaka traka odgovara pojedincu, boja predstavlja genetski definiran klaster, a visina je proporcionalna dobi
© ESO Astronomy facebook.com
Astronomi su pronašli tri planeta Zemlji sličnih dimenzija unutar tzv. naseljive 'Zlatokosine' zone obližnje zvijezde, prenosi Daily Mail. Nisu pretopli, nisu prehladni i mogli bi čovjeku ponuditi uvjete za održavanje života. Znanstvenici vjeruju da je najmanje jedan od tih planeta 'medvjeda' bio pogodan za život, što daje poticaj traganju za potencijalno naseljivim planetima u ostatku svemira.
Zvijezda, imena 2MASS J23062928-0502285, poznata i pod imenom Trappist-1, puno je hladnija i crvenija od Sunca i samo neznatno veća od Jupitera te se nalazi u sazviježđu Vodenjaka. Takve su zvijezde jako česte na Mliječnom putu i u pravilu žive jako dugo, međutim ovo je prvi puta da su u blizini jedne pronađeni planeti.
© eso.orgZvijezda Trappist-1 u sazviježđu Vodenjaka
Komentar: Velika sramota za francusku kompaniju! Nadamo se da će tajlandski protivotrov biti jednako delotvoran.