Znanost i tehnologijaS


Star

Zabilježen zvuk najstarijih zvijezda u našoj galaksiji

Zabilježen zvuk najstarijih zvijezda u našoj galaksiji
Galaksija Mliječni put i neke od njenih zvijezda stvorene su nedugo poslije Velikog praska, prije 13 milijardi godina.

Sve donedavno, računanje starosti zvijezda moglo je da se praktikuje jedino za relativno mlade zvijezde. Međutim, naučnici su pronašli novu tehniku - 'slušanje' zvuka koji proizvode ova užarena nebeska tijela.

Astrofizičari sa Univerziteta u Birmingemu zabilježili su zvukove nekih od najstarijih zvijezda u našoj galaksiji koristeći podatke prikupljene tokom Nasine Kepler i K2 misije.

Tim je proučavao male promjene u sjaju zvijezda, prouzrokovane unutrašnjim zvučnim pulsiranjem, koristeći tehniku zvanu astroseizmologija ili zvjezdana seizmologija.

“Ne možemo direktno da ‘slušamo’ zvijezde, ali možemo da mjerimo površinske manifestacije elektromagnetnih fluktuacija zarobljenih u zvjezdanoj unutrašnjosti bilježenjem načina na koji se mijenja zvjezdana svjetlost”, izjavio je doktor Andrea Miljo, vodeći autor istraživanja sa Fakulteta za fiziku i astronomiju na Univerzitetu u Birmingemu.

Bulb

Teorija stara 200 godina slučajno dokazana: Električne jegulje zaista iskaču iz vode kako bi napale

Teorija stara 200 godina slučajno dokazana: Električne jegulje iskaču iz vode kako bi napale
© Norbert Wu, Minden Pictures, National Geographic Creative

Američki naučnik slučajno je dokazao teoriju staru 200 godina u vezi s električnim jeguljama, a koju je postavio poznati istraživač iz 19. stoljeća Alexander von Humboldt,
prenosi Anadolu Agency (AA).

Alexander von Humboldt je tvrdio da je tokom svog putovanja po Amazonu 1800. godine svjedočio borbi konja i električnih jegulja.

Ipak, od tada nije bilo zabilježenih tvrdnji da su eletkrične jegulje iskakale iz vode i napadale životinje na obali, pa se pretpostavljalo da je Humboldt preuveličao prizor koji je tada vidio.

Međutim, profesor Kenneth Catania sa Univerziteta Vanderbilt nedavno je otkrio da jegulje zaista mogu iskakati iz vode kako bi napale životinje.

Do tog otkića je došao slučajno, kada je želio prebaciti jegulje iz jednog akvarijuma u drugi.

Dok je koristio mrežu s metalnom drškom kako bi prebacio jegulje, primijetio je da su one nakon određenog vremena prestale izbjegavati mrežu i počele se uzdizati iz vode i naslanjati glavu na metalnu dršku kako bi generisale impulse visokog napona.

Profesor je nakon toga proveo eksperiment tako što je jegulje postavio u akvarijum na čijoj su se površini nalazile vještačke ljudske ruke i glave krokodila.

Mars

NASA: Pješčane dine na Marsu izgledaju kao ukrasi na kolačima

NASA: Pješčane dine na Marsu izgledaju kao ukrasi na kolačima
© JPL / University of Arizona / NASA

Američka svemirska agencija NASA objavila je nove fotografije pješčanih dina na Marsu, opisavši ih kao "ukrase na kolačima".


Koristeći tehnologiju za poboljšanje boje, fotografije koje su napravljene iznad južne hemisfere Marsa, pokazuju kako pješčane dine prekrivaju mnogo terena, dok se između njih mogu vidjeti ravne stijene.

Budući da je na južnoj hemisferi kasna zima, NASA kaže da zbog toga ima dovoljno sunčeve svjetlosti koja dopire do dina i stvara sezonsku pokrivenost karbon-dioksida kako bi se pijesak odledio.

Ljubičaste tačke nastaju i pokazuju mjesta gdje je karbon-dioksid pod pritiskom uspio naći put na površinu.

Fotografije su napravljene kamerom visoke rezolucije, koja se nalazi na Univerzitetu u Arizoni.


Books

X-zrake otkrivaju 1300 godina stare fragmente u uvezu korica kasnijih knjiga

X-zrake otkrivaju 1300 godina stare fragmente u koricama kasnijih knjiga

Zahvaljujući primjeni jedne nove revolucionarne tehnologije holandski naučnici otkrili su stoljećima skrivenu tajnu u jednom manuskriptu koji je ležao zaboravljen u biblioteci Univerziteta u Leidenu, piše Guardian


Koristeći X-zrake otkrili su fragmante tekstova iz 12. stoljeća koji su u 16. stoljeću pretvoreni u korice knjige.

Recikliranje papira na takav način bila je, inače, uobičajena praksa u srednjem vijeku. Stranice iz starijih knjiga lijepile bi se s unutrašnjih strana uveza kako bi se ojačale korice.

“Ovo otkriće doista je usporedivo s blagom. Jako smo uzbuđeni”, rekao je Erik Kwakkel, stručnjak za srednjovjekovne knjige iz Leidena.

Profesor Joris Dik s poznatog delftskog tehničkog univerziteta opisao je potencijal novih tehnologija za pronalaženje sličnih novih materijala masivnim.

Istaknuo je kako nove tehnologije više ne omogućavaju samo otkrića starih tekstova, nego ih čine i čitljivima.

Info

Znanstvenici iz V. Britanije stvorili ljudsko-svinjske embrione kombinirajući matične ćelije ljudi i DNK svinje

Naučnici pokušavaju riješiti problem nedostatka organa za transplataciju: Ljudski organi uzgajaju se u svinji

Britanski naučnici stvorili su ljudsko-svinjske embrione kombinirajući matične ćelije ljudi i DNK svinje kako bi uzgajali ljudske organe u tijelu svinja.
Cilj im je riješiti problem nedostatka organa za transplantaciju.

Ovaj program naišao je na osudu kritičara koji kažu da takvi hibridi predstavljaju "vrijeđanje ljudskog dostojanstva". Hibridini embrioni implantiraju se u žive svinje i razvijaju se 28 dana prije nego budu testirani i uništeni.

Ideja je da se takav embrion razvije u svinji i fetus bi imao organ napravljen od ljudskih ćelija. Ovi organi bi se mogli izvaditi i transplantirati u pacijente kojima su potrebni organi.

Eksperti su podijeljeni između etike i napredovanja u genetskom istraživanju. Pristalice su kazale kako bi ovo smanjilo broj umrlih osoba koje čekaju na transplantaciju organa. Protivnici su kazali da je ovo zastrašujuće poput "Frankensteinove nauke".

Naučnici trenutno rade na stvaranju pankreasa. Hibridne životinje još nisu dozvoljene tako da nije poznato šta će se desiti s ovim projektom. Poznato je da je Velika Britanija prva zemlja koja je dozvolila vantjelesnu oplodnju embrionom koji se sastoji od ćelija tri roditelja te je dozvolila genetske promjene na ljudskim embrionima. Ipak, ni u jednom nisu bili uspješni jer je ljudsko tijelo odbacivalo strano tkivo.

Saturn

Nova studija: Sateliti Saturna su stari 100 miliona godina

Nova studija: Sateliti Saturna su stari 100 miliona godina
© NASA
Nova studija pokazuje da su Saturnovi prstenovi kakvi su nam danas poznati, možda nastali za vreme poslednjeg doba "vladavine dinosaurusa". Istraživači smatraju da su sateliti Saturna stari oko sto miliona godina.

Rezultati astronomskih istraživanja obično se izražavaju u milijardama godina, ali kada su u pitanju Saturnovi prstenovi i neki od njegovih satelita, desetine miliona godina su pogodnije.

Prema novoj studiji, Saturnovi prstenovi kakvi su nam danas poznati, možda su nastali i posle epohe dinosaurusa.

Istraživači SETI instituta koristili su podatke koji su prikupljeni u misiji „Kasina" i kompjutersko modeliranje Nase, kako bi analizirali orbite Saturnovih satelita i na taj način odredili njihov „datum rođenja". Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu „Astrofizikal džurnal".

Planeta je „otkrivena" početkom 17. veka, i tada se verovalo da Saturnovi prstenovi postoje od kad postoji i sama planeta.

Međutim, godine 2012, francuski astronomi otkrili su da je efekat plime, uz silu gravitacije, uticao na nastanak prstenova, koji su sastavljeni uglavnom od leda. To ukazuje da su Saturnovi sateliti, a verovatno i prstenovi, formirani kasnije nego sama planeta.

Hourglass

Nova vremenska skala: Veliko izumiranje vrsta na kraju perma desilo se u periodu od 60.000 godina

Nova vremenska skala: Veliko izumiranje vrsta na kraju perma desilo se u periodu od 60.000 godina
Vodozemci iz središnje Njemačke u perma razdoblju

Najveće masovno izumiranje u istoriji biljnog i životinjskog sveta dogodilo se pre otprilike 252 miliona godina, kada je „izbrisano” više od 96% morskih vrsta i 70% života na kopnu - uključujući najveće insekte koji su ikada živeli na Zemlji.
Bilo je više naučnih teorija o uzroku ovog izumiranja ‒ od udara asteroida, masivinih erupcija vulkana, do kataklizmičkih klimatskih događaja koji su zadesili Zemlju.

Međutim, istraživači sa Instututa za tehnologiju u Masačusetsu (MIT) otkrili su da se veliko izumiranje vrsta na kraju perma desilo u periodu od 60.000 godina, a to je, posmatrano iz geološke perspektive ‒ gotovo trenutno. Nova vremenska skala bazirana na preciznim metodama datiranja ukazuje i na to da se najveće izumiranje u istoriji dogodilo barem deset puta brže nego što su naučnici do sada mislili.

Pored određivanja vremenskog raspona, istraživači su otkrili i da su okeani doživeli talas lakog ugljenika 10.000 godina pre masovnog istrebljenja, što je najverovatnije izazvalo masivnu emisiju ugljen-dioksida u atmosferu. Moguće da je ova dramatična promena na Zemlji dovela do velike acidifikacije (zakiseljenja) okeana i povećanja temperature mora za deset (ili više) stepeni Celzijusa, što je prouzrokovalo pomor većine morskog sveta.

Koje su to promene u prirodi izazvale najvišu tačku ugljen-dioksida ‒ vodeća teorija među geolozima i paleontolozima govori o raširenim, dugotrajnim vulkanskim erupcijama iz Sibirskih zamki, u regionu Rusije čija su stepenasta brda rezultat ponovljenih erupcija magme.

Ipak, geolozi sa Instituta (MIT) smatraju da nijedna dosadašnja hipoteza ne objašnjava na najbolji način hronologiju događaja. Proučavanjem stena koje su se formirale u periodu masovnog izumiranja, otkriveni su čudni događaji koji su tada zadesili prirodu. Kako bi se odredilo da li su erupcije iz Sibirskih zamki zaista bile ʼokidačʼ masovnog povećanja ugljen-dioksida u okeanima, naučnici su upotrebili nove metode datiranja da bi uspostavili vremensku skalu vulkanskih erupcija, za koje se smatra da su prekrile više od pet miliona kubnih kilometara zemlje u razdoblju perma.

Bizarro Earth

Magma raste izvan vulkanske zone na Novom Zelandu

Magma raste izvan vulkanske zone na Novom Zelandu
© Colin Monteath / Minden / NGC
Geofizičari iz Novog Zelanda otkrili su ugrušak u zemljinom omotaču ispod zaliva Plenti u području obale Severnog ostrva.

To može da izazove zemljotres i probudi neaktivni vulkan Taupo.

Magma upada u kontinentalnu koru izazivajući deformaciju. To se dešava u neposrednoj blizini vulkanske zone na Severnom ostrvu, koja miruje poslednjih nekoliko stotina godina.

Magma raste izvan vulkanske zone na Novom Zelandu
Bez obzira na to što se u savremenoj geofizici veza pomeranja zemljinog omotača, tektonika i vulkanizam ne izučavaju toliko detaljno koliko bi želeli naučnici, otkrivanje ugruška ne isključuje da se vulkan Taupo može aktivirati.

U najgorem slučaju Severno ostrvo može postati mesto najintenzivnije vulkanske aktivnosti na planeti — do ovih zaključka su došli naučnici nakon radiolokacione interferometrije sa evropskog satelita Envisat i analiza podataka Dži-Pi-Esa,prenosi “Sputnjik”.

Erupcija vulkana Taupo, koja se dogodila pre 26.500 godina bila je najveća za poslednjih 70.000 godina na Zemlji. Sloj pepela je prekrio skoro čitavu teritoriju Severnog i Južnog ostrva.

Erupcija je dovela do formiranja ogromnog kratera koji je u ovom trenutku delimično napunjen vodom jezera Taupo.

Wolf

Pas je postao najbolji čovjekov prijatelj dva puta, pripitomljavanje odradile 2 grupe ljudi udaljene hiljadama kilometara

Pas je postao najbolji čovjekov prijatelj dva puta, pripitomljavanje odradile 2 grupe ljudi udaljene hiljadama kilometara
Prema novoj studiji pripitomljavanje pasa je bilo neizbežno, ali se tokom istorije desilo više nego jednom.

Po radu objavljenom u magazinu Sajens, pripitomljavanje pasa su odradile dve grupe ljudi udaljene međusobno hiljadama kilometara.

Ova činjenica bi mogla da bude kraj raspravama da li su životinje pripitomljene prvo u Aziji ili Evropi.

Istraživači su do ovog zaklljčka došli ispitujući DNK i ostataka 59 pasa koji su živeli pre tri i 14 hiljada godina, kao i kompletan genetski materijal psa koji je živeo pre 4.800 godina u Irskoj.
Pas je postao najbolji čovjekov prijatelj dva puta, pripitomljavanje odradile 2 grupe ljudi udaljene hiljadama kilometara

Znanstvenici su stvorili evolucijsku povijest pasa od strane sekvenciranja genoma 4800 godina starog psa, koristeći kost iskopanu na ulazu u neolitsku grobnicu, Newgrange u Irskoj (na slici)

Blue Planet

Paun pauci: Znanstvenik pronalazi 7 novih vrsta ovih slatkih stvorenja

Paun pauci: Znanstvenik pronalazi 7 novih vrsta ovih slatkih stvorenja
© Jürgen Otto
Australija je dom mnogih čudnih i neobičnih životinja, ali i jednog malenog, slatkog, rasplesanog Paun pauka (Maratus volans).

Ova simpatična stvorenja narastu do 5 mm, a samo mužijaci imaju ‘paunov rep’.

Vjerovatno po slikama i sami možete zaključiti zbog čega ga zovu ‘paun’ pauk. Leđa ovog pauka su pokrivena ljuskicama u crnoj, crvenoj, narančastoj i plavo-zelenoj boji, koje miješanjem stvaraju cijeli spektar duginih boja.
Paun pauci: Znanstvenik pronalazi 7 novih vrsta ovih slatkih stvorenja
© ageekyworld.com