Znanost i tehnologijaS


Ice Cube

Skriveni svijet ispod Antarktika: Znanstvenici ispituju jezero 800 metara ispod ledenog pokrova


rts.rs
Ned, 01 Svi 2016 14:59 UTC
Skriveni svijet ispod Antarktike: Znanstvenici ispituju jezero 800 metara ispod ledenog pokrova

Subglacijalno jezero Vilijans leži 800 metara ispod Zapadne antarktičke ledene ploče i podseća na močvaru, smatraju naučnici, koji se nadaju da će detaljnim ispitivanjem doći do boljeg uvida kako će nivo mora narasti usled topljenja leda zbog globalnog zagrevanja.
Skriveni svijet ispod Antarktike: Znanstvenici ispituju jezero 800 metara ispod ledenog pokrova
Više...
Map

Najmanje tri ekstremna ekosistema: Počela istraživanja Danakil depresije u Africi

Miroslav Bartulović
znanost.geek.hr
Ned, 01 Svi 2016 00:00 UTC
Najmanje tri ekstremna ekosistema: Počela istraživanja Danakil depresije u Africi
© Felipe Gomez/Europlanet 2020 RI
Iako se čini kako su ljudi istražili gotovo sva mjesta na Zemlji, uključujući i prilično negostoljubivi Antarktik, još uvijek postoje neke lokacije gdje znanstvenici nikad nisu kročili, ili su ih, pak, počeli istraživati tek nedavno. Jedno od takvih mjesta su i vrući sumporni izvori u afričkoj depresiji Danakil, smješteni oko 600 km sjeverno od etiopskog glavnog grada Adis Abebe.
Najmanje tri ekstremna ekosistema: Počela istraživanja Danakil depresije u Africi
© danasrfh.top
Više...
Comet 2

Otkrivena prva "bezrepa" kometa sačinjena od stjenovitih materijala


klix.ba
Pon, 30 Svi 2016 00:00 UTC
Manx: Otkrivena prva
Astronomi su pronašli prvu kometu bez repa koja bi kao takva mogla da pruži odgovore na mnoga pitanja o kreaciji i evoluciji našeg Sunčevog sistema.

Iako je otkrivena još 2014. godine, za kometu C/2014 S3 ili Manx tek je nedavno zaključeno kako prilikom prilaska Suncu nema rep, što je uobičajna pojava kod kometa poznatih čovjeku. Manx je, ipak, upravo pokazala kako tu osobinu ne dijele sve komete.

Pronalazak je objavljen u petak u naučnom listu Science Advances, a sam naziv Manx dolazi od vrste mačaka koja se rađa bez uobičajnog repa.

Rep kometa stvara reakcija materijala od kojeg su sačinjene, a koji burno reaguje prilikom povećanja temperature, odnosno prilikom približavanja Suncu. Većina kometa je načinjena od leda što sam proces kreiranja repa čini lakšim, ali je Manx načinjen od materijala koji se može naći na kamenim asteroidima lociranim između Marsa i Jupitera.

Manx je najvjerovatnije nastao u Zemljinom komšiluku jer je sačinjen od materijala koji je uobičajan za Zemljinu okolinu. Rođen je prilikom stvaranja solarnog sistema, ali je odbačen na periferiju nakon što ga je "izgurala" gravitacija novonastalih planeta.

Većina kometa načinjena je od leda koji se formira na marginama našeg solarnog sistema.

Više...
Saturn

Na Saturnovom najvećem mjesecu Titanu otkriveno jezero puno tekućeg metana

I.S.
VIDI Web Portal
Sub, 30 Tra 2016 11:17 UTC
Za razliku od susjednog mora koje je puno etana, u Ligeia Mare kupali biste se u tekućem metanu.
© NASA/JPL-Caltech/ASI/CornellZa razliku od susjednog mora koje je puno etana, u Ligeia Mare kupali biste se u tekućem metanu.
Titan, najveći Saturnov mjesec, prekriven je morima i jezerima tekućih ugljikovodika, a jedno od njih je puno čistog metana.

Otkriće koje donosi znanstvena studija koja se temelji na skeniranju Titana radarom letjelice Cassini između 2007. i 2015. godine, otkrila je da je jedno od najvećih jezera (ili mora) na mjesecu, Ligeia Mare, puno tekućeg metana, mada se donedavno smatralo da se radi o tekućem etanu koji nastaje u izobilju u atmosferi, kada sunčeva svjetlost razbija molekulemetana.

Znanstvenici sada nisu sigurni zbog čega je jezero Ligeia Mare prepuno metana, no spekuliraju da je to možda posljedica metanskih kiša, ili neka zasad nepoznata pojava uklanja etan iz jezera.
Više...
Map

U Marijanskoj brazdi na dubini od 3700 metara snimljena nova vrsta meduze


net.hr
Sub, 30 Tra 2016 11:28 UTC
U Marijanskoj brazdi na dubini od 3700 metara snimljena nova vrsta meduze
© dailymail.co.uk
Marijanska brazda jedno je od najnepogodnijih mjesta za život na Zemlji. Duboka 11 kilometara, ovo najdublje mjesto na Zemlji predmet je znatiželje znanstvenika diljem svijeta.
U Marijanskoj brazdi na dubini od 3700 metara snimljena nova vrsta meduze
Više...
Telescope

Crna rupa tri milijarde puta veća od Sunca nastala iz galaktičkog sudara


mondo.rs
Čet, 28 Tra 2016 12:58 UTC
Crna rupa tri milijarde puta veća od Sunca nastala iz galaktičkog sudara
Australijski naučnici otkrili su crnu rupu mase tri milijarde puta veće od Sunca, nastalu iz sudara tri spiralne galaksije.

Kako prenosi australijski javni servis ABC ona se nalazi u središtu galaksije IRAS 20100-4156, a od Zemlje je udaljena 1,8 milijardi svetlosnih godina.

Do otkrića supermasivne crne rupe u centru sudara došlo je sasvim slučajno, tokom probnog osmatranja na novom teleskopu nacionalnog državnog tela za naučno istraživanje u Australiji “Commonwealth Scientific and Industrial Research Organisation” (CSIRO).

Astrofizičarka Liza Harvi Smit, koristeći teleskop “Australian Square Kilometre Array Pathfinder” (ASKAP) za rutinsko merenje mikrotalasnog zračenje galaksije IRAS 20100-4156, a zatim poređenja tih rezultata sa onim koje je napravio drugi CSIRO-v teleskop, uočila je da se gas u centru galaksije kreće neverovatno velikom brzinom.
Crna rupa tri milijarde puta veća od Sunca nastala iz galaktičkog sudara
Više...
Pi

Znanstvenici otkrili 'bljeskove' cinka u trenutku ljudskog začeća

Ivona Hemen
vijesti.rtl.hr
Sre, 27 Tra 2016 14:41 UTC
human conception
© Northwestern News / Vimeo
Po prvi put, znanstvenici su uspjeli zabilježiti 'bljesak' koji se dogodi kad spermij uđe u jajašce.

Ovaj fenomen već je bio promatran kod životinja, no nikad se nije uhvatio kod ljudi. A što je još nevjerojatnije, jest činjenica da neka jajašca 'bljesnu' jače od ostalih, što je direktna indikacija da imaju mogućnost razviti se u zdrav embrij, rekli su znanstvenici sa Sveučilišta Northwestern.

Stoga, zašto 'iskre' doslovce lete u spornom trenutku? Vratimo se u 2011. kad je otkrivena cinkova 'iskra' koja je eksplodirala u trenutku začeća miševa.

Trebalo im je nekoliko godina da shvate kako uslikati ovaj trenutak, a u 2014. su uspjeli snimiti sve što se događa te su gledali milijarde cinkovih atoma kako se ispuštaju točno u trenutku kad stanica sperme probuši jaja sisavca.

Koristeći novi fluorescentni senzor koji je u mogućnosti pratiti kretanje cinka u živim stanicama, tim znanstvenika je uhvatio pogled na skladištenje jajašaca te pronašao 8000 cinkovih odjeljaka, od kojih svaki sadrži oko milijun atoma cinka zrelih za 'eksploziju'. Maleni 'vatrometi' traju oko dva sata nakon oplodnje.

Ovoga puta znanstvenici su uspjeli snimiti događaj koji se odvija u ljudskom jajašcu u trenutku začeća.
Više...
Beaker

Otkriveno novo kvantno stanje vode, molekule pokazuju svojstva koja klasična fizika ne dopušta


nezavisne.com
Sre, 27 Tra 2016 11:03 UTC
Otkriveno novo kvantno stanje vode koje ne spada ni u jedno agregatno stanje
Naučnici pritiskom na molekule stvorili novo kvantno stanje vode koje ne spada ni u jedno agregatno stanje.

Naučnici laboratorija Oak Ridge National Laboratory (ORNL), otkrili su da molekule vode pod pritiskom između kristala berilija nisu ni tečnost, ni čvrsta tvar, a ni plin.

Kada su izložili molekule vode pritisku između kristala, proučavali su njeno agregatno stanje, te su ustanovili da se radi o potpuno novom, kvantnom stanju, jer su molekule započele da pokazuju neka svojstva koja klasična fizika ne dopušta, poput tunelovanja, kvantnomehaničke pojave svladavanja prepreke od strane elementarne čestice.

Molekule vode su između heksagonalnih kristala berilija bile tako jako kompresovane da je izostao standardni molekularni poredak, pa su se počele kretati kroz barijere na atomskom nivou, što jedino objašnjava kvantna mehanika.

To kvantno ponašanje je slično onome za šta naučnici vjeruju da se događa unutar kamenja, zemlje i staničnih zidova, a ovo bi otkriće moglo dovesti do boljeg saznanja o tome kako se voda kreće kroz uske prostore poput staničnih zidova i ugljičnih nanocijevi, jer se očigledno pod pritiskom događaju neke velike stvari.
Više...
Rocket

Rusija pokreće prve rakete sa Vostočni kozmodroma, prvi kozmodrom i za civilnu upotrebu


vecernji.hr
Čet, 28 Tra 2016 10:45 UTC
Rusija pokreče prve rakete sa Vostočni kozmodroma, prvi kozmodrom i za civilnu upotrebu
© Reuters

Raketa Sojuz, koja je u orbitu ponijela tri satelita, lansirana je u 5.01 sati po moskovskom vremenu s kozmodroma u regiji Amura na krajnjem istoku zemlje nedaleko od granice s Kinom.

Rusija je lansirala prvu raketu s novog kozmodroma Vostočni u četvrtak, dan nakon što je zbog tehničkog problema odgođeno lansiranje koje su ruski mediji i dužnosnici najavljivali kao povijesni događaj.

Raketa Sojuz, koja je u orbitu ponijela tri satelita, lansirana je u 5.01 sati po moskovskom vremenu s kozmodroma u regiji Amura na krajnjem istoku zemlje nedaleko od granice s Kinom, izvijestile su ruske novinske agencije. Predviđeno lansiranje u srijedu je obustavljeno nedugo prije početka.

- Došlo je do automatske obustave lansiranja - kazao je u srijedu direktor ruske svemirske agencije Roskosmos Igor Komarov. Automatska naredba za obustavom lansiranja pokrenuta je dvije i pol minute prije zakazanog vremena - dodao je Komarov.

- Automatsko zaustavljanje lansiranja dogodilo se zbog grešaka u radu automatskog kontrolnog sustava - objasnio je Komarov. Odgoda lansiranja nije povezana s infrastrukturom kozmodroma niti je izazvana ljudskom pogreškom - priopćio je Roskosmos.

Ruski predsjednik Vladimir Putin došao je u srijedu na kozmodrom Vostočni kako bi nazočio prvom lansiranju. Nakon odgode je odlučio ostati dok se ne utvrdi hoće li raketa biti lansirana dan poslije, izjavio je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
Više...
Footprints

Veliki skok za evoluciju: Otisci stopala dokazuju da su naši preci hodali uspravno prije 3,6 milijuna godina


nationalgeographic.rs
Sre, 27 Tra 2016 00:00 UTC
Veliki skok za evoluciju: Otisci stopala dokazuju da su naši preci hodali uspravno prije 3,6 milijuna godina

Najnovija studija Univerziteta u Bornmutu pokazala je da su pojedine vrste majmunolikih ljudi, koji su živeli pre više od 3,5 miliona godina, hodale vrlo slično savremenim ljudima. Ovo otkriće značajno doprinosi sveukupno boljem razumevanju rane ljudske evolucije, ali i navodi na zaključak da je praistorijski čovek bio više nalik nama nego što se to ranije mislilo, piše Independent.
Veliki skok za evoluciju: Otisci stopala dokazuju da su naši preci hodali uspravno prije 3,6 milijuna godina
© Tom Moon, copyright 1995, the J. Paul Getty TrustBliski pogled na 3,6 milijuna godina starih otisaka hominida na Laetoli (Tanzanija
Više...