Znanost i tehnologijaS


Butterfly

Mutacija gena omogućava leptirima da izmjene boju kako bi bili nezapaženi za grabljivce

Mutacija gena omogućava leptirima da izmjene boju kako bi bili nezapaženi za grabljivce
© Chris Jiggins, St John's College, Cambridge

Britanski naučnici su otkrili da mutacija gena omogućava leptirima da izmene boju, a čak i izgled krila da bi izbegli grabljivicama, te neki menjaju boju da bi ličili na stablo nekog drveta.


Jedan noćni leptir, "biberasti moljac" (Biston betularia) najpoznatiji je po tome. Ima ga u engleskim gradovima i obično je svetle boje, neprimetan na stablu breze. Tokom industrijske revolucije u Engleskoj u 19. veku, drveće je počela da prekriva ugljena prašina, te su i stabla breza postala tamnija. "Biberasti moljac" se tada prilagodio da bi ostao nezapažen na potamnelom drveću.
Mutacija gena omogućava leptirima da izmjene boju kako bi bili nezapaženi za grabljivce
Mutacija gena: Noćni leptir je prilagodio boju od bijele do crne tokom Industrijske revolucije kako bi izbjegao predatore

Binoculars

Naučnici otkrili masivnu morsku spužvu na dubini od 2100 metara kod havajskih ostrva

Naučnici otkrili masivnu morsku spužvu na dubini od 2100 metara kod havajskih ostrva
© NOAA

Najveći morski sunđer na svetu, veličine manjeg kombija, nađen je u dubokim vodama kod Havaja, ali naučnici još nisu utvrdili kojoj vrsti pripada.


Tim naučnika otkrio je sunđer na dubini od oko 2.100 metara u zaštićenom području kod obala Severozapadnih havajskih ostrva, koje je najvećim delom neistraženo.

Retku životinju, plavičasto-bele boje, nalik mozgu, ugledali su naučnici prošlog leta kada su je snimile kamere zakačene na njihovo podvodno vozilo. Naučnici iz Nacionalne agencije za okeane i atmosferu (NOAA) i Univerziteta Havaja proučavali su sunđer oko godinu dana pre nego što su objavili svoje zaključke.

"Najveći deo naše planete leži u dubokim vodama i velika većina toga nikada nije bila istražena. Otkriće tako ogromnog i verovatno starog sunđera ističe koliko mnogo može da se nauči istraživanjem dubokih i prastarih okruženja", izjavio je istraživač Danije Vagner iz NOAA.

U studiji objavljenoj ove sedmice u naučnom magazinu "Marine biodiversity" navodi se da je sunđer nađen u vodama Severozapadnog nacionalnog parka na Havajima, najvećem zaštićenom području u SAD i jednom od najvećih na svetu. Biolog Kristofer Keli iz Podvodne istraživačke laboratorije na Havajima, koji je pomogao Vagneru u vođenju ekspedicije, izjavio je da su uzeli uzorke sunđera iste vrste koji su našli dan pre ogromne životinje i poslali ih najboljim svetskim stručnjacima, ali da niko nije mogao da utvrdi kom rodu pripada nađena životinja.

Satellite

Rosetta pronalazi fosfor u prašini komete, ključni element u svim živim organizmima

Rosetta pronalazi fosfor u prašini komete, ključni element u svim živim organizmima
© Getty

Znanstvenici su prvi put izravno otkrili ključne organske elemente u kometu, što potvrđuje teoriju da su ih ta nebeska tijela davno donijela na Zemlju i diljem Sunčevog sustava, objavili su znanstvenici u subotu.


Svemirska letjelica Europske svemirske agencije Rosetta nekoliko je puta detektirala aminokiselinu glicin pomoću koje živi organizmi sintetiziraju proteine, u oblaku plina i prašine oko kometa 67P/Čurjumov-Gerasimenko, piše BBC.

Glicin je ranije neizravno otkriven u uzorcima koji su na Zemlju pali 2006. s drugog kometa Wilda 2. No, uzorci otkriveni u američkoj saveznoj državi Utah bili su kontaminirani, što je otežalo znanstvene analize.

"Činjenica da je glicin otkriven u više kometa pokazuje da ni Wild 2 niti 67P nisu izuzeci", rekla je Kathrin Altwegg sa sveučilišta u Bernu koja je vodila istraživanje objavljeno u časopisu Science Advances.

Otkriće ukazuje na to da je glicin uobičajeni element u dijelovima svemira gdje nastaju zvijezde i planeti, kaže Altwegg.

"Aminokiseline su posvuda i život je mogao nastati u bilo kojem dijelu svemira", istaknula je.

Njezin je tim pronašao i fosfor, ključni element u svim živim organizmima, kao i druge organske molekule u prašini oko 67P.

To je prvi put da je oko kometa pronađen fosfor, navodi BBC.

Znanstvenici dugo raspravljaju o okolnostima koje su dovele do pojave života na Zemlju prije nekoliko milijardi godina, uključujući i hipotezu da su kometi i asteroidi s organskim elementima pali u oceane na Zemlji u ranoj fazi njezine povijesti.

Bizarro Earth

Planeta Kepler-62f, udaljena od Zemlje 1200 svjetlosnih godina, mogla bi imati uslove za održavanje jednostavnog života

Planeta Kepler-62f, udaljena od Zemlje 1200 svjetlosnih godina, mogla bi imati uslove za održavanje jednostavnog života
Umjetnički prikaz planete Kepler-62f
Nova studija objavljena u naučnom listu Astrobiology ukazala je na mogućnost postojanja jednostavnog života na planeti 1.200 svjetlosnih godina udaljenoj od Zemlje.

Riječ je o petoj planeti solarnog sistema zvijezde Kepler-62. Planeta je oko 40 posto veća od Zemlje, a njeno sunce je manje i hladnije od naše matične zvijezde. Planeta je zbog svoje pozicije u sistemu dobila ime Kepler-62f i mogla bi imati uslove za održavanje jednostavnog života.
Planeta Kepler-62f, udaljena od Zemlje 1200 svjetlosnih godina, mogla bi imati uslove za održavanje jednostavnog života

Mars

Mars je možda imao ledena doba slično Zemlji

Mars je možda imao ledena doba slično Zemlji

Pomoću radarskih podataka koje je prikupio NASA-in Mars Reconnaissance Orbiter, tim znanstvenika s Istraživačkog instituta Southwest pronašao je tragove o ledenom dobu u polarnim depozitima crvenog planeta,
prenosi Science Daily.

Ledena su doba na Marsu bila posljedica procesa sličnih onima koji su doveli do ledenih doba na Zemlji, konkretno, dugoročnih cikličnih promjena orbite i nagiba planete, što je utjecalo na količinu solarnog zračenja koje planet primi.

“Otkrili smo povećanu akumulaciju leda na najgornjih 100 do 300 metara polarne kape”, kaže dr. Isaac Smith, autor istraživanja. “Volumen i debljina leda slaže se sa predviđanjima iz prošlog desetljeća. Radarska promatranja ledene kape nude detaljnu povijest akumulaciju i eroziju leda, a koje su povezane s klimatskim promjenama”.
Mars je možda imao ledena doba slično Zemlji
Analiza je pokazala povećanu količinu leda utvrđenu u gornjim slojevima polova od kojih se većina nalazi na sjevernom polu

Network

Majkrosoft i Fejsbuk polažu kabal preko dna Atlantskog okeana

Majkrosoft i Fejsbuk polažu kabal preko dna Atlantskog okeana
© Microsoft/Facebook

Američke kompanije "Majkrosoft" i "Fejsbuk" saopštile su da će zajedno raditi na polaganju kabla za veoma brzi internet preko dna Atlantskog okeana.


Te dve velike kompanije su saopštile da su projektovale kablovsku vezu za brzi prenos podataka onlajn korisnika i poslovnih klijenata.

Novi, podmorski kabal "Marea" trebalo bi da bude postavljen do kraja 2017. godine, s ciljem da se ispuni sve veća potražnja korisnika za bržim i pouzdanijim vezama.

- Pošto se svet sve više kreće ka budućnosti zasnovanoj na kompjuterskom klaudu, "Majkrosoft" nastavlja da investira u našu klaud infrastrukturu kako bi se ispunila trenutna i ubuduće sve veća globalna potražnja za više od 200 klaud službi - istakao je zvaničnik "Majkrosofta" Kristijan Bilejdi.

Prema navodima kompanija, "Marea" će biti podmorski kabl sa najvećim kapacitetom koji je ikad položen u Atlantik. Očekivani kapacitet je oko 160 terabajta podataka po sekundi.

Kablovski sistem dug 6.600 kilometara biće prvi koji povezuje SAD sa Evropom i ići će od Severne Virdžinije do Bilbaa u Španiji.

Od Španije, mreža podataka povezivaće centre u Africi, Aziji, Bliskom istoku i drugim delovima Evrope.

Projekat će sprovesti ogranak španske firme za telekomunikacije "Telefonika" koja će prodavati kapacitete kabla.

"Majkrosoft" je pre devet godina kupio akcije "Fejsbuka" za 240 miliona i ima 1,6 odsto udela u vodećoj svetskoj društvenoj mreži.

Mada internet kompanije obično iznajmljuju kablovske veze telekomunikacionih firmi, novi kabl neće biti prvi čija je vlasnica neka američka tehnološka kompanija jer je "Gugl" već investirao u slične projekte na Pacifiku.

Sun

NASA motri ogromnu koronalnu rupu na Suncu

NASA motri ogromnu koronalnu rupu na Suncu
© NASA

NASA je otkrila da se na našoj zvezdi otvorila ogromna rupa koja iznosi više od 10% ukupne površine Sunca.


Fotografiju rupe je zabeležila američka svemirska Opservatorija za solarnu dinamiku između 17. i 19. maja.

Portparol NASA-e je rekao da su se formirale koronalne rupe, regioni u atmosferi Sunca koji su niske gustine.

„Koronalne rupe su vidiljve pod ekstremnim ultraljubičastim svetlom koje mi inače ne možemo da vidimo, ali koje može da se uoči pomoću posebnih uređaja“, rekao je on.

NASA kaže da ogromna rupa sama po sebi nije uzrok zabrinutosti, već je to razlog formiranja koronalnih rupa.

Takođe je zabrinjavajuće što velike količine solarnih vetrova koji uzrokuju pojavu Aurore Borealis dospevaju na Zemlju.

Oni bi napravili haos na Zemlji kada nas Zemljina magnetosfera ne bi štitila od njih.

Bizarro Earth

Lignja veličine 20 metara može vrebati iz morskih dubina, kaže nova studija

Lignja veličine 20 metara može vrebati iz morskih dubina, kaže nova studija
© thedailypedia.com
S očima veličine košarkaške lopte divovske lignje su možda jedna od najčudnijih i najneuhvatljivijih bića na planeti.

Znanstvenici su do sada imali priliku izmjeriti više od 130 primjeraka, a najveća je bila duga 13 metara. No, nova studija tih morskih čudovišta je pokazala da one mogu narasti i do 20 metara, što je veličina - školskog autobusa.

Istraživanje je vodio Charles Paxton, ekolog za ribarstvo i statističar na Sveučilištu St. Andrews. On je procijenio maksimalnu veličinu koju ova vrsta može doseći proučavajući razne podatke sakupljene o tim stvorenjima tijekom godina, piše LiveScience.

Konkretno, Paxton se fokusirao na kljun, koji se vrlo često može naći u crijevima kitova ulješura koji se hrane ovim divovskim bićima. Modeliranjem odnosa između veličine kljuna i dužine lignje te uspoređujući ih s veličinom kljuna pronađenim u kitovima Paxtom je došao do zaključka da se divovske lignje vrlo vjerojatno i puno veće - i do 20 metara.

Prvi zapisi o tijelima divovskih lignji lignji koja se povremeno pojavljuju na obalama, poznatih i pod nazivom Architeuthis dux, potiču još od 1639. godine. No tek 2004. su japanski znanstvenici ugledali jedno od tih nedostižnih stvorenja u svom prirodnom staništu - ženku divovske lignje dugu 7 metara.

Komentar: Novi Zeland: Divovska lignja iz morskih dubina isplivala na obalu Južnog otoka


Camera

7000 sličica u sekundi: Naučnici sa Floride "usporili" munje

7000 sličica u sekundi: Naučnici sa Floride
© Screenshot YouTube

Naučnici sa Florde uspeli su da snime nevreme sa munjama i to u čak 7.000 frejmova u sekundi.


Zahvaljujući novoj kameri za usporeno snimanje, naučnici sa Floride predstavili su nam ovaj neverovatan snimak, koji prikazuje udar groma i munju i to u čak 7.000 frejmova (sličica) u sekundi.


Snimak koji vidite sveden je na 700 frejmova u sekundi.

Robot

Izraelska kompanija kaže da može reći ako ste pedofil, terorist, kriminalac samo skeniranjem lica

Izraelska kompanija kaže da može reći ako ste pedofil, terorist, kriminalac samo skeniranjem lica

Izraelska start-up kompanija Faception tvrdi da je razvila tehnologiju kojom se može "uočiti terorista" analizirajući njegovo lice te da na tom projektu radi s "vodećom sigurnosnom agencijom".


Kompanija koja je osnovana 2014. godine koristi "kompjutersku viziju i tehnologiju za učenje mašine" kako bi profilirala ljude iz samo jedne fotografije lica, koja, kako tvrdi Faception, može oktriti mnogo karakternih crta i tipova.

Do sada je izgradila 15 različitih profila, uključujući ekstroverte, genije, akademske istraživače, profesionalne igrače pokera, promotore, pedofile i teroriste.

Međutim, na web stranici Faceptiona navodi se da se bi se relevantno profiliranje moglo napraviti ako određeno ponašanje proističe iz DNK-a te osobe.

"Naša osobnost je određena našom DNK, što se reflektira na naše lice. To je signal", rekao je Shai Gilboa, direktor kompanije, za Washington Post.

Faception se također oslanja na naučna istraživanja, navodeći projekat sa Univerziteta u Edinburghu, koji istražuje utjecaj genetike na karakterne osobine.