Znanost i tehnologijaS


Magnify

Stvarnost i mašta teku u suprotnim smjerovima u mozgu

Slika
© Nick BerardProfesor Barry Van Veen s elektrodama koje mjere aktivnost mozga.
Istraživači sa Sveučilišta Wisconsin-Madison pratili su električnu aktivnost mozga ljudi koji su naizmjenično zamišljali prizore i gledali videozapise.

"Vrlo bitan problem u istraživanjima mozga je razumjeti na koji način su različiti dijelovi mozga funkcionalno povezani. Koja područja su u međusobnoj interakciji? Koji je smjer komunikacije?”, izjavio je Barry Van Veen, profesor elektrotehnike i računarstva na Sveučilištu Wisconsin-Madison. "Znamo da mozak ne funkcionira kao sklop nezavisnih dijelova, već kao mreža specijaliziranih područja koja su u međusobnoj interakciji.”

Van Veen nedavno je objavio rezultate istraživanja u časopisu NeuroImage u suradnji s Giuliom Tononijem, profesorom psihijatrije i neuroznanstvenikom na Sveučilištu Wisconsin-Madison, Danielom Dentico, znanstvenicom u centru Waisman na Sveučilištu Wisconsin-Madison, te suradnicima Sveučilišta Liege u Belgiji.

Tijekom maštanja, istraživači su izmjerili povećanje tijeka informacija od parijentalnog režnja mozga, koji kombinira podražaje nekoliko osjetila, do okcipitalnog režnja, koji je odgovoran za obradu vizualnih podražaja. Suprotno tome, vizualne informacije putuju od zatiljnog režnja, koji čini veći dio vizualnog korteksa, prema parijentalnom režnju.

"Čini se da je mnogo toga u ljudskom i životinjskom mozgu usmjereno, te da se neuronski signali kreću određenim smjerom, zatim staju i započinju na nekom drugom mjestu. Smatram da je ovo zaista jedna nova tema koja još nije istražena”, kaže Van Veen.

Istraživanje je znanstvenicima također pružilo i priliku da testiraju mogućnost elektroencefalografije (EEG), koja koristi senzore na koži lubanje za mjerenje električne aktivnosti mozga, u razlikovanju različitih dijelova mozgovne mreže. Iako je mozak vrlo aktivan, EEG bilježi obilje aktivnosti koje nisu nužno povezane sa specifičnim procesom kojeg istraživači žele proučavati.

Komentar: Iz knjige (1949.) ruskog filozofa P.D. Ouspenskog In Search of the Miraculous: Fragments of an Unknown Teaching (U potrazi za čudesnim: Fragmenti nepoznatog učenja) - koja opisuje njegov susret, razgovore i iskustva s G.I. Gurdjieffom:
"On ne može zaustaviti tok svojih misli, ne može kontrolirati svoju maštu, svoje emocije, svoju pažnju. Živi u subjektivnom svijetu svojih "Ja volim", "Ja ne volim", "Meni se sviđa", "Meni se ne sviđa", "Ja želim", "Ja ne želim", to jest, ono za što on misli da mu se sviđa ili ne sviđa, što on želi ili ne želi. On ne vidi stvaran svijet. Stvaran svijet je skriven od njega preko zida mašte. On živi u spavanju. On sam spava. Ono što se naziva "čista svijest" je spavanje i to puno opasnije spavanje od spavanja po noći u krevetu". - G.I. Gurdjieff
"Uzmimo neki događaj iz života čovječanstva. Na primjer, rat. U sadašnjem trenutku se odvija rat. Što on označava? Označava to da nekoliko milijuna ljudi koji spavaju pokušavaju uništiti nekoliko milijuna drugih ljudi koji spavaju. Ne bi to činili, naravno, ako bi se probudili. Sve što se događa ljudima potječe od ovog spavanja." - G.I. Gurdjieff



2 + 2 = 4

Flashback SOTT Fokus: Je li Sunce dio binarnog zvjezdanog sustava? - Šest razloga za razmatranje


Komentar: Nedavno smo objavili članak kako su znanstvenici zaključili (ponovno) da bi u vanjskom Sunčevom sustavu moglo postojati još planeta nalik Zemlji i kako očekuju njihovo možebitno skoro otkriće. Tim povodom donosimo ovaj članak koji razmatra razloge zašto se ne mora raditi o planetima u vanjskom dijelu Sunčevog sustava, već je možda u pitanju "malo veća stvarčica" koja bi mogla imati "puno veće posljedice" po čovječanstvo i Zemlju, a i cijeli Sunčev sustav općenito.


Lost Star Book
© Binary Research Institute
Što je zapravo pravi razlog za precesiju ekvinocija i zašto su antički ljudi vjerovali da je taj ciklus toliko važan? Walter Cruttenden postavlja to pitanje u svojoj zadnjoj knjizi Lost Star of Myth and Time i dolazi do nekih provokativnih zaključaka.

Za laika, precesija ekvinocija je opaženo kretanje noćnog neba koje se polako pomiče unatrag svake godine. Naravno, noćno nebo se kontinuirano pomiče kroz cijelu godinu kako se Zemlja okreće oko Sunca, ali ako bi netko uzeo fiksnu točku u vremenu (na primjer proljetnu ravnodnevnicu, ekvinocij) i napravio snimku neba na taj dan svake godine, primijetio bi da se nebo polako pomiče prema natrag svake naredne godine. To označava precesiju zodijaka ili precesijsko gibanje. Astrolozi bi rekli da se nalazimo u drukčijem “dobu” ili horoskopskom znaku, ovisno koja su zviježđa vidljiva na nebu na proljetnu ravnodnevnicu određene godine. Ovo precesijsko kretanje neba iznosi otprilike 50 prostornih sekundi na godinu i treba oko 24-26 tisuća godina da se napravio puni krug, tj. “velika godina” ili “veliki svjetski ciklus” kako se još često naziva.

Sir Isaac Newton je prvi iznio ideju da ta precesija dolazi od teturavog gibanja Zemljine osi, i jako je malo znanstvenika osporavalo tu pretpostavku od Newtonovog vremena. Cruttenden se usuđuje zapitati najosnovnije pitanje o ovoj temi u svojoj knjizi, sakupljajući brojne tragove kako bi sastavio hipotezu da je precesija rezultat gibanja Sunca u binarnoj orbiti sa zvijezdom pratiteljem. Mogu li Cruttendenove špekulacije zaista voditi do podataka koji bi mogli oboriti ideje Newtona - čovjeka kojeg se štuje kao božanstvo u svijetu fizike i astronomije? Kao što ćemo vidjeti u nastavku teksta, postoji zaista puno dokaza koji podupiru Cruttendenove ideje.

Komentar: Za više informacija o Zlatnom dobu, psihopatiji, kometima, i još mnoštvu drugih jako zanimljivih i važnih tema za današnje stanje čovječanstva, pogledajte:


Jupiter

Hubble snimio rijedak susret tri mjeseca iznad Jupitera

Hubble snimio tri mjeseca iznad Jupitera
© NASA
Teleskop Hubble u proteklih nas je 25 godina fascinirao snimkama iz dalekih kuteva svemira, a sada je prebacio fokus na naše susjedstvo kako bi mogao snimiti rijedak spektakl na površini Jupitera. Njegovi mjeseci Europa, Kalisto i Io za krug oko planeta trebaju između 2 i 17 dana i često ih se može vidjeti kako bacaju sjenu na oblake Jupitera. No, ovaj slučaj da se tri mjeseca mogu vidjeti u isto vrijeme iznad Jupitera javlja se jednom ili dva puta u desetljeću. Sljedeći put ovaj ćemo fenomen moći vidjeti tek 2032. godine.

Na ovom nizu fotografija, koji je Hubble snimio krajem siječnja, nedostaje Ganimed, koji je bio izvan dosega Hubbleove kamere, ali i predaleko od Jupitera.


Cell Phone

Gadget za smartphone koji otkriva HIV i sifilis u roku 15 minuta

Smartphone tester otkriva HIV za 15 minuta
Znanstvenici sveučilišta Columbia University proizveli su gadget, odnosno "dongle" koji se spaja na bilo koji Android telefon ili iPhone, pomoću kojeg je moguće izraditi krvnu pretragu na sifilis ili HIV za samo 15 minuta.

U tekstu koji su objavili u znanstvenom radu, znanstvenici navode da tester funkcionira pomoću enzim-vezujućeg imunosorbentnog testa (ELISA) kako bi detektirao antitijela HIV-a, treponemalna antijela za sifilis i netreponemalna antitijela za aktivnu infekciju sifilisa.

Valja naglasiti da laboratoriji nemaju mogućnost istovremenog provođenja sva tri navedena ELISA testa, te da ELISA strojevi koštaju oko 18.000 dolara (122.480 kn), dok proizvodnja ovog gadgeta košta samo 34 dolara (231 kn).


Za provođenje testa dovoljno je da se ubodete u prst i stavite kapljicu krvi u plastični kolektor koji spajate na dongle, a potom pokrenete aplikaciju na pametnom telefonu, te pritisnete fizički gumbna gadgetu koji će otpustiti reagense potrebne za provođenje testa.

Znanstvenici su namjerno za taj korak odlučili ugraditi fizički gumb, a ne omogućiti automatsko pokretanje, jer se time eliminira potreba za bilo kakvim napajanjem ili baterijom koja bi bila potrebna za rad gadgeta.

Uređaju je potrebna vrlo mala procesna snaga vašeg pametnog telefona, tableta ili računala, a spaja se na ulaz za slušalice.

Dongle se trenutno testira u pilot projektu u Ruandi na 96 pacijenata, nakon čega će biti pokrenuto veliko opsežno kliničko testiranje.

Robot

Kreiran prototip robota u čiji će um ljudi moći prebaciti sva svoja sjećanja

Robot Bina48
© DPA/PixsellBina48
Martine Rothblatt (60) kreirala je Binu48, prototip robota u čiji će um ljudi moći prebaciti sva svoja sjećanja i tako praktički nastaviti živjeti i nakon svoje smrti. To bi se moglo dogoditi već za 10 do 20 godina.

Martine je Binu48, uznemirujuće realistični robot, kreirala prema svojoj supruzi i nada se da će ona biti prototip za razvoj tehnologije koja će omogućiti "vječni život".

Robot razgovara kao prava živa osoba

Robot dijeli ideje i osobnost Bine, supruge Martine Rothblatt, te ima bazu njezinih sjećanja, uvjerenja i misli te informacija koje su uzete s blogova i društvenih mreža koje Bina koristi, piše Daily Mail.

To robotu Bini48 omogućuje da izrazi mišljenje i razgovara kao prava, živa osoba. Martine vjeruje kako će takvi roboti u budućnosti biti korisni ljudima koji žive sami, ali i da će rekreirati osobnosti ljudi koji su umrli.

"Klonirane umove" ćemo "nositi" na pametnim telefonima?

Rothblatt koja živi na Floridi je jedna od najviše plaćenih direktorica u Americi. Vjeruje kako će ljudi svoje "klonirane umove" uskoro moći "nositi" na svojim pametnim telefonima.

Rothblatt je Binu48 počela razvijati prije pet godina kao repliku svoje supruge s kojom je u braku 30 godina.


Blue Planet

NASA opisuje hrvatsku obalu i silovit sjeveroistočni vjetar koji šiba obroncima Dinarida - buru

Slika
© NASASnimljeno 27. listopada 2014. godine.
Na stranicama Earthobservatoryja autor teksta piše da "dinarske Alpe" slijede dugu hrvatsku obalu Jadrana poput izvinute kralježnice. Ovaj visoki lanac s vrhuncima koji dosežu i do 1831 metar te s golim obroncima predstavlja dramatičnu pozadinu obalnih turističkih odredišta.

No Dinaridi nisu samo lijepa prirodna kulisa, već su i bedem koji obalama osigurava blagu mediteransku klimu te suha i sunčana ljeta. Odmah s druge strane lanca u zaleđu nalaze se neka od najhladnijih i najvlažnijih mjesta u Hrvatskoj.

Tekst ističe kako se ova uloga planina, posebno Velebita, odlično može vidjeti na njihovoj interaktivnoj fotografiji. Slika je sastavljena od dvije fotografije - jedna je nastala 27. listopada 2014., a druga 11. prosinca 2013. Na drugoj se jasno vidi kako je Velebit zarobio guste oblake i zadržao ih iznad unutrašnjosti zemlje. Dok u Lici godišnje pada oko 1600 mm kiše pa je vegetacija gusta, obronci okrenuti obalama uglavnom su goli ili pokriveni makijom.

Autor ističe da stanovnici priobalja, poput ostalih na Sredozemlju, imaju različite nazive za svaki mogući vjetar koji ondje puše. No među njima se posebno ističe bura, silovit sjeveroistočni vjetar koji šiba obroncima Dinarida i dostiže brzine od preko 250 km na sat.

Meteorolozi su ranije mislili da je bura topografski silazan vjetar tjeran temperaturama. Međutim u posljednjih tridesetak godina studije su pokazale da se najsnažniji vjetrovi stvaraju lomljenjem vala vjetra preko planina, odnosno rotacijskom turbulencijom koja nastaje kada planinski vrhunci presjeku zračne struje.

Slika
© NASASnimljeno 11. prosinca 2013. godine.

Mars

Možda se u Sunčevom sustavu skrivaju još dva planeta velika barem kao Zemlja

Slika
© Thinstock
Tim britanskih i španjolskih znanstvenika otkrio je minimalno dva planeta veličine Zemlje na rubovima našeg Sunčevog sustava.

Nakon što je Pluton izbačen s liste planeta Sunčevog sustava, činilo se da je ona zaključena. No, sad je uslijedilo novo iznenađenje. Još dalje od njega, na rubu našeg solarnog sustava kruže još dva planeta velika kao Zemlja ili čak i veća od nje.

Tim britanskih i španjolskih astronoma došli su do tog zaključka nakon što su promatrali čudno ponašanje desetak udaljenih svemirskih tijela, koje su nazvali "ekstremni trans-neptunski oblici".

Dr. Carlos de la Fuente Marcos, istraživač sa Sveučilišta Complutense u Madridu poslao je pisanu izjavu u kojoj kaže kako nije siguran točan broj takvih planeta, ali je sigurno da ih je najmanje dva.

Astronomi su promatrali kretanja 13 oblika i računali njihovu prosječnu udaljenost od Sunca. Bilježili su inklinacije njihovih orbita u odnosu na ravninu našeg Sunčevog sustava.

Komentar: Zašto se znanstvenci "boje" razmotriti mogućnost da je naš Sunčev sustav u biti binarni sustav?
Je li Sunce dio binarnog zvjezdanog sustava? - Šest razloga za razmatranje O tome se pričalo još 2011.:




Robot

Deirdre je prva žena na svijetu koja ima "robotsku" kralježnicu

Irkinja Deirdre McDonnell (34) boluje od skolioze. Kralježnica joj je bila toliko deformirana da su joj rekli da neće živjeti dulje od 7 godina. Danas živi normalno.
Deirdre je prva žena na svijetu koja ima
© ProfimediaDeirdre McDonnell
Deirdre McDonnell (34) iz Irske je prva žena na svijetu koja je dobila "robotsku" kralježnicu. Riječ je o pionirskoj operaciji u kojoj se smanjuju efekti skolioze od koje Deirdre boluje.

Magnet ispravlja kralježnicu

U kralježnicu su joj stavili magnet koji se kontrolira izvana i koji ispravlja zakrivljenost kralježnice koju uzrokuje skolioza. Takav su postupak liječnici dosad izvodili samo kod djece jer su smatrali da se tim postupkom skolioza može izliječiti samo ako je dijagnosticirana prije desete godine života, piše Metro. Operacija košta 15.000 funti (oko 155.000 kuna).

"Nakon 30 godina koliko sam pila lijekove protiv bolova konačno se mogu veseliti budućnosti", kaže Deirdre.

Zbog bolesti je morala odustati od posla

Ona je na prvu operaciju išla kada je bila stara samo šest tjedana. Kralježnica joj je bila toliko deformirana da su liječnici rekli da neće živjeti dulje od sedam godina. Sljedećih deset godina operirali su je nekoliko puta i spasili joj život. Deirdre je kasnije postala učiteljica, ali zbog bolesti je morala odustati od posla.

Nakon što liječnici više nisu znali kako joj pomoći odlučili su se na riskantnu operaciju koja postoji još od 2011. godine. Operirali su je u lipnju prošle godine u bolnici u Dublinu. Sljedećih nekoliko mjeseci kralježnicu su joj "ravnali" u intervalima. Deirdre se danas potpuno oporavila. Deirdre i njezin dečko, odvjetnik Robbie Slattery (32) vesele se budućnosti.

Saturn

Divovski sustav prstenova oko J1407b puno veći i teži od Saturnovih

Slika
© Ron MillerArtistički prikaz sustava prstenova koji okružuju divovski planet J1407b.
Američki i nizozemski astronomi otkrili su divovski planet nalik Saturnu, nazvan J1407b, čiji su pojasevi 200 puta veći od Saturnovih. Ovaj planet ima sustav od 30 prstenova koji je tako velik da bi, kada bi se nalazio oko Saturna, dominirao našim noćnim nebom.

"Bio bi ogroman! Prstenovi i razmak među njima bi se lako mogli vidjeti sa Zemlje", izjavio je Matthew Kenworthy iz nizozemske zvjezdarnice Leiden. "Bio bi sedam puta veći od punog Mjeseca", dodao je.

Svaki od prstenova planeta J1407b ima u promjeru više desetaka milijuna kilometara. Prstenovi počinju na udaljenosti od oko 30 milijuna kilometara od planete i protežu se dužinom do 90 milijuna kilometara. Znanstvenici vjeruju da su prstenovi sastavljeni od prašine, a ne od leda poput Saturnovih, jer je temperatura na planetu previsoka - oko 1000 do 2000 stupnjeva Celzijusa.

Sustav prstenova otprilike sadrži Zemljinu vrijednost mase u svojim česticama prašine.

Eric Mamajek sa Sveučilišta Rochester i Kenworthy su u sklopu projekta SuperWASP pregledali bazu podataka s milijunima fotografija zvijezda snimljenih teleskopima širom svijeta. Cilj projekta je pronalazak egzoplaneta, svjetova izvan našeg sunčevog sustava.

Planet J1407b snimljen je još 2007, a otkriven tek 2012. godine, a udaljen je od Zemlje oko 400 svjetlosnih godina. Neka je vrsta super Saturna, a pripada skupini smeđih patuljaka, tj. substelarnih objekata puno većih od planeta, ali mase ispod razine nužne za održavanje fuzijskih reakcija, pa ne isijava svjetlost.

Blue Planet

NASA lansirala satelit koji će pomoći u borbi protiv poplava i suša

NASA lansirala satelit koji će pomoći u borbi protiv poplava i suša
© YouTube
NASA je uspješno lansirala raketu Delta 2 na kojoj je smješten satelit SMAP (eng. Soil Moisture Active Passive) za praćenje i mjerenje vlage tla, ali i mapiranje smrzavanja i odmrzavanja tla.

Delta 2 lansirana je iz vojne baze u Kaliforniji, a satelit SMAP nove će podatke o vlažnosti tla prikupljati svaka dva do tri dana, objavila je NASA. Znanstvenici vjeruju da će ti podaci biti od ogromne važnosti u procjeni klimatskih promjena, a rezultati mjerenja koje će slati SMAP trebali bi odigrati važnu ulogu u borbi protiv poplava, ali i suša.

Podaci koje će satelit slati također će se koristiti i u procjenama važnima za vremensku prognozu, što bi se trebalo odraziti na kvalitetu života na Zemlji, između ostaloga i na poljoprivredu i upravljanje vodenim resursima. SMAP će, kako je predviđeno, obavljati svoju dužnost tri godine, a NASA-u je ovaj projekt koštao 916 milijuna dolara.