Znanost i tehnologijaS


Galaxy

Astronomi otkrili "BOSS Veliki zid": Superjato galaksija prečnika milijardu svjetlosnih godina

Astronomi otkrili
© Science Photo Library / Corbis
Reči „veliko“, „ogromno“, „džinovsko“, „grandiozno“, ni izbliza ne mogu da opišu ono što su astronomi otkrili u svemiru.

Reč je o takozvanom BOSS Velikom zidu, superjatu galaksija koje ima prečnik od milijardu svetlosnih godina, što znači da predstavlja najveću strukturu primećenu do sada.

BOSS je dobio ime prema Baryon Oscillation Spectroscopic Survey, međunarodnom projektu u okviru kog bi trebalo da se mapiraju galaksije i kvazari.

Zid je začinjen od 830 galaksija raspoređenih u četiri superjata, povezana ogromnim količinama vrelog gasa. Struktura podseća na pčelinje saće.

“Na širim razmerama, svemir podseća na kosmičku mrežu materije, na kojoj su ovakvi zidovi najsnažniji čvorovi”, kaže istraživač Džošua Sokol.

BOSS je 10.000 puta veći od Mlečnog puta i za dve trećine veći od ranijeg rekordera Sloun velikog zida, otkrivenog 2003.

Eagle

Eksperiment obrnuta evolucija: Pile sa nogom dinosaurusa

Pile sa nogom dinosaurusa

Čileanski naučnici otkrili su način da povrate praistorijske fizičke karakteristike dinosaurusa kod današnjih vrsta.


U eksperimentu "obrnute evolucije" istraživači su izmijenili gene modernih kokoški kako bi izazvali razvoj nogu kakve su imali dinosaurusi, piše "Dejli mejl".

Ti preci ptica nekada su imali fibulu, dugu spoljašnju kost u potkoljenici, koja se u obliku cijevi protezala sve do članka.

Lisna kost, kako se još naziva, vremenom se toliko skratila da je postala kraća od tibije (potkoljenične kosti), pa danas više nije povezana sa člankom.
Pile sa nogom dinosaurusa

Bulb

Bakterija koja razlaže plastiku može pomoći očistiti planetu

Bakterija koja razlaže plastiku može pomoći očistiti planetu
© Shosuke Yoshida et al.

Japanski naučnici izolovali su bakteriju koja razlaže plastiku i koristi je kao izvor energije, što se vidi kao mogući način za neškodljivo uništavanje otpada širom sveta,
objavio je danas američki časopis "Nauka" (Science).

Novootkrivena bakterija Ideonela Sakaiensis praktično "jede" plastiku, koristeći dva enzima kojima hidrolizuje PET, materijal koji se najčešće koristi za proizvodnju ambalaže za hranu i piće i iza tog procesa ostavlja dve, za prirodu neškodljive, supstance.
Bakterija koja razlaže plastiku može pomoći očistiti planetu
© Dr. Uwe Bornscheuer

Binoculars

Upoznajte Briana, pauka koji jaše valove u potrazi za plijenom

Upoznajte Briana, pauka koji jaše valove u potrazi za plijenom
© Queensland Museum

Dolomedes briangreenei, nova vrsta pauka koji može plivati i hvatati ribe, otkriven je u Queenslandu.


Ime je dobio po fizičaru i suosnivaču Festivala svjetske nauke, Brianu Greenu, koji je inače profesor fizike i matematike na univerzitetu u Kolumbiji, prenosi australijski Business Insider.
Upoznajte Briana, pauka koji jaše valove u potrazi za plijenom
© Chris HydeBrian Greene sa paukom, Dolomedes briangreenei

Headphones

Metoda skeniranja grla i tkiva oko glasnih žica bi nam omogućila da čujemo glas Ecija koji je živio prije 5300 godina

Metoda skeniranja grla i tkiva oko glasnih žica bi nam omogućila da čujemo glas Ecija koji je živio prije 5300 godina
© ProfimediaRekonstrukcija najstarije prirodne mumije Ecija Ledenog čovjeka

Stručnjaci koji istražuju tajne najpoznatije evropske mumije uskoro bi mogli zabeležiti još jedno veliko dostignuće - mogli bismo da čujemo glas čoveka koji je živeo oko 3300. godine.


Ecija su pronašli nemački planinari 1991. godine na planinskoj granici između Austrije i Italije. Analizom njegovog tela je utvrđeno da je živeo u bakarnom dobu i da je u svojoj 46. godini preminuo na užasan način. Analizom Ecijevog tela otkriveno je da je imao smeđe oči, da se njegov zadnji obrok sastojao od divljači i mesa divokoze, kao i da je bio lovac ili ratnik. Njegovo savršeno očuvano telo se čuva u specijalno opremljenoj komori u Arheološkom muzeju Južnog Tirola u Italiji, na temperaturi od -6 stepeni Celzijusa.

Iako je Eci skončao pre 5.300 godina, uskoro bismo mogli da čujemo njegov glas. Metodom skeniranja grla i tkiva oko njegovih glasnih žica, istraživači tvrde da mogu da upotrebe napredni softver kako bi uspeli da naprave glas kakav je Eci zaista imao.

Laringolog Rolando Fustos iz bolnice "San Mauricio" u Bolcanu objasnio je da razvojem kompjuterizovane tomografije postoji mogućnost da se proizvedu takvi zvuci. Doktor Fustos je istakao da njegov tim, koji čine naučnici Univerziteta u Padovi, sada radi na razvoju zvučnih datoteka koje se mogu koristiti kao deo izložbe u Bolcanu. Tim za to koristi informacije o Ecijevom grlu, kombinujući ih s podacima o tome kako ovo može da utiče na akustičnu energiju koju će generisati. Koristiće sintisajzere govora kako bi ponavljali glas.

Naučnici u centralnoj Evropi već poseduju dovoljno informacija o Ecijevom životu u bronzanom dobu. U početku su naučnici mislili da je Eci preminuo zato što se smrzao do smrti u snežnoj oluji, ali pomoću skeniranja otkrilo se da je umro sa strelom u ramenu, pri čemu mu je pukao jedan krvni sud. Neki smatraju da je Eci bio lovac ili ratnik, koji je ubijen u borbi sa suparničkim plemenom.

Camera

Na dubini od 4 kilometra snimljena mala hobotnica bijele boje, naučnici tvrde da su pronašli novu vrstu

Na dubini oko 4000 m snimljena mala hobotnica bijele boje, naučnici tvrde da su pronašli novu vrstu

Naučnici tvrde da su pretražujući dno Tihog okeana u blizini Havaja pronašli stvorenje koje bi moglo biti nova vrsta hobotnice do sada nepoznata čovječanstvu.


"Istraživački tim je 27. februara ove godine pronašao malu hobotnicu bijele boje na dubini od oko četiri kilometra kod otoka Necker. Hobotnica nije imala peraja sve bradavice su joj u jednom redu na svakom kraku. Nije izgledala previše mišićava i imala je doista svijetlu boju. To je dovelo do avetinjskog izgleda, što je dovelo do komenatara da bi je trebali nazvati Casper, po dobroćudnom duhu. Gotovo smo sigurni da se radi o do sada neotkrivenoj vrsti", rekao je Michael Vecchione iz Nacionalne uprave za okeane i atmosferu (NOAA) u saopštenju koje je objavio na internet stranici ove institucije.
Na dubini oko 4000 m snimljena mala hobotnica bijele boje, naučnici tvrde da su pronašli novu vrstu

Blue Planet

Nakon što su stavili mikrofon na najdublje mjesto u oceanu znanstvenici ostali šokirani onim što su čuli

Marijanska brazda
© google mapsPrvi put u povijesti znanstvenici su uspjeli staviti mikrofon na najdublje mjesto u oceanu, Marijansku brazdu koja se nalazi 11 034 metra ispod površine mora.
Kako bi izdržao tlak od čak 1,086 bara, mikrofon je bio obložen titanom te je na dnu mora više od tri tjedna snimao zvukove.

Iako bi se od najdubljeg mjesta u oceanu moglo očekivati da je u potpunoj tišini, to nije slučaj. Štoviše, znanstvenici koji su bili dio projekta tvrde da su snimili cijeli niz različitih zvukova koji demantiraju ideju o tihom bezdanu.

Robert Dziak iz Nacionalne administracije za oceane i atmosferu nabrojao je što su sve čuli, piše iflscience.com:

- Riječ o gotovo konstantnoj buci, što od prirodnih izvora, što od rezultata ljudske aktivnosti. Najglasnije se čuju potresi (Marijanska brazda je u trusnom "Vatrenom prstenu Pacifika"), a bučan je bio i tajfun 4. kategorije koji je prošao iznad brazde. Osim toga čuli smo i pjesmu kitova usana. No, mnogo zvukova odnosilo se i na promet brodova - njih se lako razlikuje po dosta specifičnom zvuku propelera - kazao je Dziak.

Komentar: Ako želite čuti kako zvuči ocean na najdubljoj točci možete poslušati na linku.


Galaxy

Hubble snimio najstariju i najudaljeniju galaksiju do sada

Hubble snimio najstariju i najudaljeniju galaksiju do sada
© spacetelescope.org

NASA-in teleskop Hubble snimio je dosad najstariju galaksiju, udaljenu 13,4 milijarda svjetlosnih godina,
objavila je američka svemirska agencija.

Teleskop koji je lansiran u orbitu 1990. snimio je galaksiju nazvanu GN-z11 i ono što sada znanstvenici vide je kako je izgledala prije toliko milijarda godina odnosno 'svega' 400 milijuna godina nakon Velikog praska za koji se vjeruje da je stvorio svemir.

"Napravili smo veliki korak natrag u vrijeme, više nego što smo ikad vjerovali da možemo s Hubbleom. Vidimo GN-z11 u vrijeme kad je svemir bio tek tri posto sadašnje starosti", kaže voditelj projekta Pascal Oesch sa sveučilišta Yale za CNN, prenosi Hina.
Hubble snimio najstariju i najudaljeniju galaksiju do sada
© nasa.gov

Radar

Istraživanje: Neki od radio talasa imaju permanentan izvor, posljednji nalet sugerira da se radi o izuzetno moćnom objektu

Radio talasi su u više naleta uočeni da dolaze iz istog mjesta u svemiru
Naleti radiotalasa od nekoliko milisekundi koji se periodično javljaju u svemiru već godinama zbunjuju naučnike. Ipak, oni su sve bliži odgonetanju njihovog izvora.

Profesor Džejson Hesels sa Univerziteta u Amsterdamu i Holandskog instituta za radio astronomiju, vodeći naučnik istraživačkog tima, kaže da se nada da će zahvaljujući određivanju pravca iz kojeg talasi dolaze uspijeti da odgonetne o kakvom je objektu reč.

Posljednji nalet ukazuje na to da se najverovatnije radi o “izuzetno moćnom objektu”, koji u toku jednog minuta proizvede nekoliko naleta.

“Pronalazak galaksije u kojoj se izvor nalazi ključno je za bolje razumjevanje njegovih svojstava. Jednom kada precizno lociramo njegovu poziciju u okviru svemira, moći ćemo da uporedimo opservacije dobijene pomoću optičkog i rendgenskog teleskopa i vidimo da li se tamo nalazi galaksija”, rekao je Hesels.

Misteriozni radio talasi otkriveni su 2007. godine, a naučnici su prethodno pretpostavljali da su određeni kataklizmični događaji uništili njihov izvor. To može biti eksplozija zvijezde, poznata kao supernova ili neutronska zvijezda koja je kolabirala u crnu rupu.

Magnify

Fosil gljive stare 440 milijuna godina je organizam zaslužan za širenje života na kopno

Fosil gljive stare 440 milijuna godina je organizam zaslužan za širenje života po kopnu
© Martin R. Smith
Znanstvenici su otkrili gljivu koja je igrala ključnu ulogu u evoluciji života na kopnu, piše Mirror.

Fosil gljive stare 440 milijuna godina najstariji je fosil ikada pronađen. Ali nije njegova starost ono što je najviše impresioniralo znanstvenike, već to što su otkrili da se radi o glavnom organizmu koji je omogućio širenje života na kopno.

Ova nevjerojatna gljiva nazvana Tortotubus popunjava važnu rupu u evoluciji života, postavila je temelje za kasnije kompleksnije kopnene biljke i životinje. Učinila je to tako što je započela proces truljenja i formacije plodnog tla.

“Tijekom perioda u kojem je ovaj organizam postojao život je gotovo potpuno bio ograničen na oceane; na kopnu se još nije razvilo ništa kompleksnije od jednostavnih mahovinastih i lišajevskih biljaka”, objašnjava dr. Martin Smith sa Sveučilišta Durham.

“Ali prije nego što su mogle doći cvjetajuće biljke i drveća, ili životinje koje su ovisile o njima, trebao se uspostaviti proces truljenja i formiranja tla. Ovaj fosil pokazuje kako su gljive kolonizirale kopno prije nego što su prve životinje napustile oceane.”