Uprkos povećanom vojnoj potrošnji NATO i pozicioniranju trupa dalje na istok i bliže Rusiji, Rusija i dalje ima prednost u slučaju velikog sukoba, zaključila je Švedska agencija za odbrambena istraživanja nakon simulacija.

NATO ima nedostataka u svojoj pripremljenosti: njegove države članice ne vježbaju dovoljno, dok su njegove snage geografski raspoređene i imaju veoma različite vojne sposobnosti. Sve ovo znači da Rusija ima prednost u slučaju rata velikih razmjera u neposrednom geopolitičkom susjedstvu Švedske, ocijenila je u izvještaju Švedska agencija za odbrambena istraživanja (FOI).

Ovaj zaključak je napravljen uprkos vojnom ponovnom uvjeravanju NATO-a drugih članica i istorijskom premještanju snaga na Baltik i u Poljsku, bliže ruskoj granici, između ostalih prednosti. Kretanje trupa prema istoku započeo je američki predsjednik Barak Obama, a nastavio Donald Trump, uprkos njegovim kritičkim izjavama o NATO, kojeg je nazvao zastarjelim.

Uprkos svim ovim mjerama i povećanju budžeta, Rusija ima vojnu prednost, ocjenio je FOI.

"Ako bude malo vremena za zapadne odbrambene pripreme, Rusija će imati očiglednu prednost u našem neposrednom okruženju, posebno na terenu", rekao je Krister Pallin, rukovodilac projekta za izvještaj, nacionalnom emiteru SVT. "Ta prednost traje dovoljno, bar dok SAD ne uspiju doći sa većim kopnenim snagama, što traje najmanje nekoliko mjeseci", dodao je on.

Jasno je da lakovjerni ljudi nemaju monopol na promicanje teorija zavjere. Širenje straha od strane elite oko QAnona osmišljeno je kako bi povećalo strah od krajnje desnice i pokrenulo potražnju za agresivnijom policijom.

Michelle Cottle, koja je članica uredništva New York Timesa, nedavno je istaknula primjer omiljene teorije zavjere kojom se bave mainstream američki mediji. Njezino mišljenje, "Ne dopustite da QAnon maltretira Kongres", dolazi s upozorenjem da "se moraju poduzeti koraci kako bi se zaštitilo sjedište vlade."

Cottle je, kao i mnogi njezini kolege, posvećena teoriji zavjere koja izaziva prekomjernu dramu o navodno pobunjeničkoj prijetnji, koju predstavljaju pripadnici QAnona. Pozivajući se na vršiteljicu dužnosti šefa policije Capitola, koja je upozorila da ekstremisti govore o nemirima na Capitolu tijekom prvog obraćanja predsjednika Bidena zajedničkom sastanku Kongresa, ona se zalaže za veću sigurnost.

Prijetnju koju predstavlja utjecaj rubne teorije zavjere QAnona iskoristili su elitni širitelji politike straha, kako bi promovirali raspoloženje za uzbunu i nesigurnost. Nema podataka o QAnonu niti o brojevima njegovih pobunjeničkih članova. Cottlein alarmantni scenarij "luđačkog ruba" koji sanja o "većem, krvavijem obračunu" zapamtili su takozvani stručnjaci za terorizam, operativci trustova mozgova i naravno, članovi uredništva New York Timesa.

Nedavno izumljeni narativ o prijetnji koju predstavlja QAnon ležerno prikazuje ovaj pokret kao sintezu bijelih nacionalističkih ekstremista, vjerskih fundamentalista i fanatika tipa ISIS. Colin Clarke, koji je stručnjak za ekstremističko nasilje u centru Soufan, tvrdi da postoji križanje između QAnona i različitih vjerskih ekstremista. Također je upozorio da "QAnon ima potencijal biti krvaviji i destruktivniji od ostalih 'vrsta' terorizma."

Bolivijski sud izdao je naloge za hapšenje bivše predsjednice zemlje i još devet osoba, uključujući ministre i najviše vojne zvaničnike, zbog njihove uloge u puču protiv bivšeg predsjednika Eve Moralesa.

U petak su državni tužioci zatražili privođenje bivše privremene predsjednice Jeanine Anez, zajedno s pet vladinih ministara i četiri vojna šefa, nakon što su optuženi za pobunu, terorizam i zavjeru.

Anez je reagovala na optužbe nazivajući ih "političkim progonom" na Twitteru nakon što je saznala da je vlasti traže.

Među ostalima kojima prijeti hapšenje su i general Vilijams Kaliman i bivši komandant policije Jurij Kalderon. Potonji je pozvao tadašnjeg predsjednika Moralesa da podnese ostavku u novembru 2019. uprkos činjenici da je pobjedio na izborima, tvrdeći da je glasanje namješteno - tvrdnja koja je kasnije opovrgnuta.

Morales je bio primoran da ode u izgnanstvo nakon što su bolivijske snage bezbjednosti stale na stranu njegovih protivnika, a Anezina "privremena" konzervativna vlada je kasnije preuzela vlast u južnoameričkoj zemlji. Međutim, povukla je kandidaturu za sljedeće izbore 2020. godine jedan dan nakon što su ankete pokazale prednost pro-Moralesovog kandidata.

Odvjetnici dr. sc. Reiner Fuellmich, dipl.iur i dr. sc. Justus P. Hoffmann, dipl. iur. razgovaraju s dr. sc. Silvijom Behrendt, dipl. iur. i dr. Astrid Stückelberger, bivšom zaposlenicom WHO-a koja razotkriva nepoštene prakse i korupciju u globalnom zdravstvu i međunarodnim organizacijama.

Doznat ćemo kada se Bill Gates snažnije uključio u globalno zdravlje, zašto ima potpuni imunitet u Švicarskoj i kako je WHO promijenio definiciju pandemije i imuniteta. Objavljeno 27. veljače 2021. godine

Velika ofanziva ukrajinske vojske na Donbas dovešće do potpunog poraza snaga lojalnih Kijevu, rekao je izraelski politikolog i bivši obavještajac Jakov Kedmi.

Kedmi je izrazio uvjerenje da se Zelenski nada ponavljanju azerbejdžanskog uspjeha u Nagorno-Karabahu. Ipak, on predviđa da će agresija oružanih snaga Ukrajine na Donbas rezultirati katastrofom za Kijev.

"Donjecki tenkovi se neće zaustaviti ni u Harkovu ni u Dnjepropetrovsku, pa čak ni u Odesi. Ja to pretpostavljam na osnovu onoga što vidim i znam... Momci iz Donbasa će im objasniti. Neka samo pokušaju", optimističan je Kedmi u svjetlu zaoštravanja situacije na istoku Ukrajine.

Danas su ukrajinske snage napale Narodnu miliciju LNR u selu Mihajlovka, a snimci sukoba su objavljeni na društvenim mrežama. I lider Donjecke Narodne Republike Denis Pušilin je izrazio uvjerenje da se Kijev priprema za ofanzivne operacije velikih razmjera.

Prema njegovim riječima, ukrajinska vojska aktivno prebacuje plaćenike, diverzante i tehniku na liniju kontakta, što ukazuje na to da će Kijev pokušati da izvede "blickrig" u Donbasu.

Pred našim očima, a da toga u kaosu suvremenog svijeta nismo niti svjesni, kroz sučeljavanje pomorskih sila SAD-a i Velike Britanije i cijelog zapadnog vojnog i političkog bloka s kontinentalnim silama Rusijom i Kinom odvija se velika bitka za kontrolu središnje svjetske kopnene mase - Euroazije i njenog europskog središta, Istočne Europe. Ta, na prvi pogled teško vidljiva šira slika ukupnosti trenutačnih svjetskih sukoba, odredit će povijest 21. stoljeća na isti način kako su veliki svjetski ratovi odredili 20. stoljeće.

Pitanje je samo trenutka kada će pokrenuti sukob geopolitičkih divova, Zapada s Rusijom na europskoj strani i usporedno Zapada s Kinom na azijskoj strani Euroazije razviti puni potencijal prerastanja u globalni ratni obračun - bitku svih bitaka.

Još davne 1904. godine britanski geopolitičar Sir Halford Mackinder, jedan od utemeljitelja geopolitike, u svojoj knjizi "The Geographical Pivot of History" praktički je anticipirao ratove koji će se voditi za kontrolu središnjega svjetskog kopna Euroazije i njegovog srca - "Heartlanda". Ustvrdio je, tada, da je u središtu Euroazije strateški smještena regija s ogromnim resursima, koja bi, ukoliko dođe pod nadzor jedne ili skupine sila mogla biti temelj novog Svjetskog carstva". Profesor strategije na U.S. Naval War College, James Kurth ustvrdio je u svome članku za Foreign Affairs da su "bila potrebna dva svjetska rata i jedan hladni rat kako bi se spriječilo da to Mackinderovo proročanstvo postane stvarnost".

Mackinderove riječi "onaj tko vlada Istočnom Europom vlada Heartlandom; Tko vlada Heartlandom vlada Svjetskim otokom; Tko vlada Svjetskim otokom vlada svijetom" odzvanjaju i danas labirintima moći najmoćnijih sila svijeta. A u središtu Mackinderova Heartlanda koji određuje tko vlada " svjetskim otokom" odnosno cijelim Euroazijskim prostorom je- Istočna Europa.

Mackinder je bio daleko ispred svoga vremena i predvidio je sva ključna strateška pitanja koja su dominirala 20. stoljećem. U Prvom i Drugom svjetskom ratu Njemačka je, privremeno, u Istočnoj Europi i Heartlandu postigla ogromne teritorijalne dobitke na štetu Ruskog carstva i kasnije SSSR-a.

Nema sumnje da je najaktuelnija knjiga ove godine "COVID-19, veliki reset" koju su 2020. godine koautorski napisali profesor Univerziteta u Ženevi Klaus Švab i novinar-futurolog Tijeri Marele, ali ne zbog književnog izraza ili zanimljivosti likova. U knjizi se opisuje budućnost sveta, naša budućnost, onako kako je zamišljaju "gospodari naše stvarnosti", tj. oko 1% uticajnih i bogatih porodica koje čine svetsku elitu i njihovi glasnogovornici, kao što je Klaus Švab.

Piše: dr Ivan Pajović

U knjizi se govori da povratka na normalan život kakav je bio do sada više nema, neće biti dozvoljen. On otvoreno izjavljuje:

"Svet više neće biti kao ranije, kapitalizam će poprimiti drugačiji oblik, pojaviće se potpuno novi vidovi svojine, osim privatne i državne. Najkrupnije transnacionalne korporacije uzeće na sebe više društvene odgovornosti, one će aktivnije učestvovati u društvenom životu i snositi odgovornost radi opšteg dobra".

Ozbiljna strahovanja može izazvati prizivanje "potpuno novih vidova svojine, osim privatne i društvene" o kojima govori Švab. Mogao bi biti formiran samo jedan novi oblik svojine, koji u savremenom svetu do danas zvanično nije postojao: vlasništvo nad živim ljudima, to jest ropstvo, a koje on prikriva iza eufemizma "sveopšte jednakosti". U novom svetu upravljaće korporacije i neće biti mesta za nacionalne države.

Danas je potpuno jasno da će posle godinu dana korona-ograničenja i otvorenog državnog terora doći do gubitka milijardi radnih mesta na celom svetu. Za nezaposlene Švab predlaže "univerzalni osnovni dohodak", dovoljan za održavanje minimuma životnih potreba, u zamenu za ispunjenje niza uslova, kao što je bezuslovna vakcinacija i odricanje zauvek od lične imovine. One koji se protive odricanju od privatne svojine prosto će ugušiti porezima.

Francuska Vlada saopštila je da stepen vakcinacije protiv virusa korona među onima koji rade u zdravstvenim ustanovama "nije prihvatljiv", te da bi se mogla uvesti obavezna vakcinacija ako se situacija u tom smislu ne poboljša.

"Poslednjih godinu dana naši zdravstveni radnici bili su pravi heroji, ali stopa vakcinacije među njima danas nije prihvatljiva", rekao je Gabrijel Atal, vladin portparol, za list "Le Parisien".

Ponavljajući riječi ministra zdravlja Olivijea Verana prošle nedelje, Atal je rekao da je vakcinacija odgovornost zdravstvenih radnika.

"Bilo bi neodgovorno da zdravstveni radnik odbije vakcinaciju. Svi su zasukali rukave da nas izbave iz ove epidemije. Sada i oni moraju da zasuču rukave i da se vakcinišu", rekao je on.

Atal je dodao da će vlada nastaviti da podstiče one koji rade u zdravstvenim ustanovama da se jave i da se vakcinišu, ali ako to ne uspije, postoji mogućnost da vakcinacija postane obavezna.

Prošle sedmice, premijer Žan Kastes rekao je da je samo 40 odsto zdravstvenih radnika primilo vakcinu protiv kovida.

Francuski program vakcinacije zaostaje za mnogim drugim zemljama, uključujući SAD, Britaniju i Izrael.

Sa kolikim žarom je kao opozicionar u maskirnoj odeći s kačketom opsedao vladine zgrade boreći se za vlast, sada s jednakim žarom predlaže brojne promene kako bi je zadržao.

Najavio je da je spreman da ponudi nove izbore i referendum o ustavnim promenama kojima bi se politički sistem u Jermeniji vratio na polupredsednički oblik vladavine koji je 2018. sam srušio. Potom je posle razgovora sa Putinom promenio mišljenje o efikasnosti ruskih "iskandera" za koje je rekao da su uspešno dejstvovalo samo u 10 odsto slučajeva.

U naplatu političkih računa uključio se i Ilham Alijev - za koga se ispostavilo da je bolje obavešten od Pašinjana: kazao je da u ovom ratu na njihovu teritoriju nije pao ni jedan "iskander".

Danas jermenski premijer tvrdi da ga samo narod može smeniti jer ga je i doveo na vlast. Nikol Pašinjan (46) zna da narodnom voljom upravljaju geopolitički centri moći i da njegova politička sudbina zavisi od njihovih interesa.

Zato svojom retorikom kupuje vreme. Posle rata za Nagorno-Karabah, koji je Jermenija izgubila, a u borbi protiv nezadovoljnih demonstranata, dobio je podršku SAD i Turske.

Administracija Joea Bidena priprema se za izvršavanje kibernetičkih napada usmjerenih na ruske mreže, izvijestio je New York Times, opisujući provokaciju kao odmazdu koja je namijenjena slanju poruke Moskvi.

Pozivajući se na dužnosnike upoznate s operacijom, Times je rekao kako se očekuje da će "niz tajnih akcija" usmjerenih na Rusiju započeti tijekom sljedeća tri tjedna i da će cyber-napadi biti "očigledni" predsjedniku Vladimiru Putinu i ruskim obavještajnim službama, ali ne i "širem svijetu."

Napad će se vjerojatno poklopiti s novim ekonomskim sankcijama protiv Moskve, kao i izvršnom naredbom predsjednika Joea Bidena koja će pojačati sigurnost mreža američke vlade.

U intervjuu od prošlog tjedna, Jake Sullivan, Bidenov savjetnik za nacionalnu sigurnost, rekao je za Times da podržava izvođenje tajnih operacija koje bi "Rusi razumjeli, koje možda neće biti vidljive širem svijetu", tvrdeći da će takva djelovanja prisiliti Moskvu na "opsežnu stratešku raspravu."


Navodno neizbježni kibernetski napad pripremljen je kao odmazda na probijanje zaštite SolarWindsa. Hakiranje, o kojem je prvi puta izviješteno u prosincu, pružio je otvorena stražnja vrata široko korištenom programu za upravljanje mrežom, koji je distribuirala teksaška tvrtka SolarWinds. Hakeri su mogli iskoristiti eksploataciju kako bi kompromitirali sustave više od 100 komercijalnih tvrtki širom svijeta, kao i devet američkih vladinih agencija. Opisan kao jedan od najvećih i najsofisticiranijih kibernetičkih napada do danas, trebalo je proći osam mjeseci istraživanja, prije nego što je napad uopće otkriven.