Izraelski vrhovni sud u nedjelju je započeo dvodnevno saslušanje na kojem će odlučiti smije li premijer Benjamin Netanyahu, optužen za korupciju, formirati novu vladu. Osuda Netanyahua vrlo vjerojatno bi rezultirala prijevremenim izborima, četvrtim od travnja 2019., dok se država bori s koronavirusom i ekonomskom krizom koja prati pandemiju.

Netanyahu i njegov glavni rival Benny Gantz prošlog su mjeseca potpisali dogovor o formiranju vlade nacionalnog jedinstva pod kojim će se mijenjati na čelu Izraela. Dogovor je postignut nakon što nijedan od njih nije skupio dovoljnu podršku za formiranje vlade nakon tri izbora.

Netanyahu, najdugovječniji izraelski premijer, na vlasti je duže od desetljeća i trenutno vodi tehničku vladu. Taj političar s desnice novu će vladu voditi 18 mjeseci, prije no što kormilo preda centrističkom Gantzu.

No nekoliko skupina, uključujući oporbene stranke i demokratske aktiviste, predale su peticiju najvišem izraelskom sudu da poništi dogovor i zabrani Netanyahuu da vodi vladu, pozivajući se na kriminalne optužnice.

Izraelski državni tužitelj Avichai Mandelblit je komentirao peticiju tvrdnjom da nema dovoljno pravnog temelja za diskvalifikaciju čelnika stranke Likud. Neki izraelski analitičari prognoziraju da je malo vjerojatno da sud, kojeg Netanyahuovi pobornici nazivaju liberalnim i intervencionističkim, izraelskom premijeru zabrani vlast. Presuda se očekuje do četvrtka.

Netanyahu je optužen za mito, prijevaru i zloupotrebu povjerenja. On odbacuje krivnju i tvrdi da je žrtva političkog lova na vještice. Njegovo suđenje počinje 24. svibnja. Prema izraelskim zakonima, premijer pod optužnicom nije dužan odstupiti do pravomoćne presude.

Kada je pandemija virusa korona zahvatila Evropu, većina političara odmah je pretpostavila da će zemlje centralne i istočne Evrope proći mnogo gore od Zapada jer su siromašnije od ostatka kontinenta, te da su njihove zdravstvene službe manje razvijene da bi se izborile s krizom, piše portal Global afers.

Međutim, to se nije desilo i u brojnim aspektima se pokazalo da su se te zemlje mnogo bolje nosile s krizom od bogatijih zapadnih država.

Kriza izazvana pandemijom kovida 19 ogolila je unutrašnje podele u nizu zemalja Zapada, kako stranačke tako i klasne, a one će posle nje biti samo dublje. Otkrila je i sve prisutniji skepticizam prema bogatima koji će zaraditi hiljade milijardi, dok će obični ljudi dobiti mrvice.

Među njima posebnu pažnju privlače gospodari društvenih mreža, koji bi da određuju šta je dozvoljeno govoriti, a šta ne.


Ljudi koji se bore za opstanak, a koji su najugroženiji ekonomskim posledicama krize, na milijardere sada gledaju kao na one koji i ovu priliku koriste da se obogate, a običnom čoveku oduzimaju slobodu i mogućnost opstanka, opisuje situaciju u Sjedinjenim Državama analitičar iz Vašingtona Obrad Kesić.

Uz Bila Gejtsa, čije se ime često pominje zbog verovanja da želi da se obogati na vakcinama, kao i dobro poznatog Džordža Soroša, sve se češće pominju i gospodari društvenih mreža, kao što su vlasnici Gugla i Fejsbuka koji, kako navodi Kesić za Sputnjik, odlučuju šta je dozvoljeno, a šta zabranjeno govoriti.

Zataškavanje Vuhan virusa je zločin veka, optužuje bivši ambasador SAD u Japanu Bil Hagerti. Cena pandemije raste i neko mora da plati za nezapamćenu štetu. Taj neko treba da bude kineska vlada, zahteva u "Vašington postu" Mark Tisen. Kina se otela kontroli i treba je izolovati i sankcionisati, uzvikuje komentatorka "Foks" televizije Dženin Pajro.

Ovo su samo neki od karakterističnih primera; antikineska histerija u Americi zamenila je antirusku histeriju, i postaje sve bučnija. A predvodi je sam predsednik SAD Donald Tramp, koji je ove nedelje objavio da njegova vlada sprovodi "veoma ozbiljnu istragu" načina na koji je Kina reagovala na izbijanje epidemije. "Naneta je šteta Americi, ali i čitavom svetu", rekao je Tramp, najavljujući da će od Kine biti zahtevana "veoma visoka odšteta". Ostaje, valjda, još samo da se precizira njen iznos...

Međunarodne koalicije

Kao po komandi, a možda je komande i bilo, američkim sumnjičenjima i optužbama na račun Kine priključile su se i Velika Britanija i Australija, zahtevajući od Pekinga "veću transparentnost" i međunarodnu istragu porekla virusa. A londonski "Telegraf" čak postavlja uvredljivo pitanje "da li će, posle virusa korona, Kina biti dobrodošla u civilizovani svet"?

Kina, međutim, nije sama, ma koliko to želeli zagovornici teorije njene odgovornosti za nevolju koja je pogodila čitav svet. Rusija je, kroz reči njenog šefa diplomatije Sergeja Lavrova, izrazila žaljenje i nezadovoljstvo zbog toga što SAD i još nekoliko zapadnih zemalja "upiru prstom u jednu zemlju", to jest, u Kinu, a u utorak je održana i video-konferencija ministara spoljnih poslova zemalja BRIKS-a na kojoj je dogovoreno dalje produbljivanje njihove saradnje, kako u borbi protiv pandemije tako i u ekonomskoj sferi.

Zapravo, ukazaće kineski list "Global tajms", u horu onih koji optužuju Kinu nalaze se samo SAD i njene najbliže saveznice iz saveza Pet očiju - Velika Britanija, Australija, Novi Zeland i Kanada.

I upravo zato, uveren je Fjodor Lukjanov, direktor istraživanja u Valdajskom diskusionom klubu, SAD "neće uspeti da okupe međunarodnu koaliciju koja će od Kine zahtevati kompenzaciju zbog pandemije". Neki američki partneri iz NATO-a podržavaju pitanja koja Pekingu upućuje Vašington, međutim, napominje ovaj ruski analitičar, "i te kako sumnjam da će se iko pridružiti Sjedinjenim Državama u pokušaju da se na Kinu izvrši materijalni pritisak kroz različite vidove sankcija. Evropske države plaše se Kine, i želele bi da se distanciraju od kinesko-američkog sukoba kako ne bi postale žrtve ove konfrontacije".

Ukoliko usvojimo pravi pristup, nastupanje "novog tehno-čoveka", voljnog roba daljinski kontrolisanog svevidećom i svemogućom državom, neće biti zagarantovano
Između neodgovornosti elita i totalne fragmentacije građanskog društva, COVID-19, kao remetilac mašinerije, pokazuje kako je kralj-sistem zapravo go.

Bivamo uvučeni u dans makabr (fr. "dance macabre" - u bukvalnom prevodu ples smrti, predstavlja kasnosrednjovekovnu alegoriju o sveprisutnoj smrti i prolaznosti čoveka. U drugom značenju se odnosi na ritualnu praksu pojedinih tajnih društava, prim. prev.) mnoštva složenih sistema "koji se međusobno sudaraju", stvarajući razne vrste uglavnom negativnih povratnih reakcija.

Ono što već zasigurno znamo, kako je to Šošana Zubov detaljno objasnila u Dobu špijunskog kapitalizma (surveillance capitalism), jeste da je "industrijski kapitalizam pratio sopstvenu logiku izazivanja šoka i strahopoštovanja" (engl. "shock and awe" - američki vojni termin koji podrazumeva slamanje protivničke volje za borbom spektakularnim projekcijama ogromne vatrene sile, prim. prev.) kako bi osvojio prirodu. Ali špijunski kapitalizam sada "na nišanu drži samu čovekovu prirodu".

U knjizi Planeta ljudi: Kako smo stvorili antropocen, analizirajući eksplozivni rast populacije, uvećanu energetsku potrošnju i cunami informacija koji "stvaraju pozitivne povratne reakcije reinvestiranja i profita", Sajmon Luis i Mark Maslin sa londonskog Koledž univerziteta zaključuju da je naš trenutni model života "najmanje izvestan" u poređenju sa nekolicinom opcija. "Kolaps ili prelazak na novi model života su izvesniji".

Helikopteri Ratnog vazduhoplovstva Izraela izvršili su raketne napade u južnim dijelovima Sirije, javila je sirijska novinska agencija Sana.

Prema izvještaju agencije, napadi su izvršeni oko ponoći iz Golanske visoravni, a gađane su mete koje se nalaze na oko 40 kilometara jugozapadno od sirijske prijestonice Damaska.

Sana nije navela podatke o tome da li je u napadu bilo povrijeđenih ili poginulih, već samo da je "šteta ograničena na materijalnu", prenio je TASS.

Sirijska radio-stanica Sham FM javila je da su izraelski helikopteri ispalili pet projektila na mete u južnoj Siriji.

Njemačka vlada objavila je da odmah zabranjuje sve aktivnosti pokreta Hezbollah na svom teritoriju, te je naložila pretres nekoliko džamija.

Aktivnosti libanonskog pokreta Hezbollah zabranjene su u Njemačkoj, objavila je vlada u četvrtak 30. travnja.

"Ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer zabranio je danas šiitsku terorističku organizaciju Hezbollah i sve njene aktivnosti u Njemačkoj. Policijske vlasti, odmah nakon toga, pretražile nekoliko lokacija, uključujući lokacije u Berlinu, Bremenu, Münster, Recklinghausen i Dortmund", navodi se u izjavi vlade.

Do sada su bile zabranjene samo aktivnosti vojne grane Hezbollaha, koje su sve zemlje Europske unije smatrale terorističkim pokretom, ali ne i njegov politički ogranak koji često organizira redovite anti-izraelske prosvjede ili akcije, podsjećaju europske agencije.

"Federalno ministarstvo unutarnjih poslova uvjereno je da teroristička organizacija Hezbollah otvoreno poziva na nasilno uništavanje države Izrael i dovodi u pitanje njeno pravo na postojanje. Organizacija je, dakle, u osnovi usmjerena protiv ideje međunarodnog razumijevanja, bez obzira radi li se o političkoj, društvenoj ili vojnoj strukturi", napominje vlada.

Policija je upala i pretresla džamije Al-Irschad u Berlinu, kao i "Centar za libanonske emigrante" u Dortmundu, prenose mediji Bild i Spiegel. Ukupno je mobilizirano nekoliko stotina policajaca, javlja AFP.

"Hezbollah je teroristička organizacija koja je počinila veliki broj napada i otmica širom svijeta. Njegove ilegalne aktivnosti i priprema njegovih napada odvijaju se i na njemačkom tlu", rekao je ministar Horst Seehofer za Bild.

Posljednjih dana jačaju napetosti između turskog vojnog kontingenta, smještenog na sjevero-zapadu Sirije, i islamističkog saveza "Hayat Tahrir ash- Sham" čiju okosnicu čini teroristička organizacija "Jabhat al-Nusra", kao sirijski ogranak prosaudijske "Al-Qaide". Borci THS nadziru najveći dio regije Idlib i pojedine zone u njemu susjednim sjeverozapadnim djelovima regije Aleppo. A upravo u ovoj potonjoj sinoć je došlo do novog incidenta.

Naime, borci islamističkog saveza THS nisu propustili turski vojni konvoj kroz naselje Darat Issa, 20 kilometara sjevero-zapadno od grada Aleppa, u blizini gore Simeon. Turski vojnici u oklopnim transporterima željeli su stići u svoju novu nadzornu točku zapadnije od Aleppa ali im je put blokiralo 70-ak boraca THS, kojima se uskoro pridružilo i novih više desetaka njihove "braće po oružju". Kako bi izbjegli oružani sukob turski vojnici promijenili su planiranu trasu prolaza.

Podsjetimo: Turska, sukladno početkom ožujka s Rusijom potpisanog Moskovskog memoranduma o prekidu vatre u Idlibu, ima obvezu razoružati terorističke postrojbe i osigurati 6-kilometara širok sigurnosni prostor sjeverno od sirijske strateške prometnice M-4 koja povezuje gradove Aleppo i Latakija, svojim većim dijelom upravo kroz regiju Idlib koju presjeca po polovici u smijeru istok-zapad, dok ruska vojska ima tu istu obvezu južno od navedene prometnice.

Osim toga vojske dviju zemalja dogovorile su i zajedničke vojne ophodnje prometnicom M-4 kroz određene dijelove idlibske regije koji nisu pod nadzorom sirijske vojske. Međutim te se ophodnje redovito susreću s blokadama nenaoružanih boraca islamističkog saveza THS, a prije desetak dana izbili su i prvi incidenti između njih i pripadnika turske vojske. Turski vojnici ispočetka su koristili suzavac i uklanjali fizičke barikade, ali su nakon toga počeli biti izvrgavani čak i oružanim napadima islamističkih boraca, zbog čega je u nedjelju turski dron izvršio napad na jedno oklopno vozilo THS pri čemu je poginulo najmanje dvoje terorista. Dana 26. travnja nekoliko turskih helikoptera evakuiralo je više ranjenih svojih vonika prilikom napada terorista THS na jednu od turskih nadzornih točaka u Idlibu.

27. aprila oko pet sati ujutro Izrael je ciljao stambena područja južnog Damaska, usmrtivši tri civila, ranivši četiri i nanoseći značajnu materijalnu štetu kućama.

Napad su izveli izraelski ratni avioni koji su na nezakonit način uzurpirali libanski vazdušni prostor da bi ispustili svoje projektile na predgrađe Damaska. To je četvrti takav napad u posljednjih mjesec dana, od kojih su se dva dogodila u istoj nedelji. Izraelski mediji su koristili tipične argumente "misije samoodbrane" kako bi opravdali agresiju. Sirijska opservatorija za ljudska prava sa sjedištem u Velikoj Britaniji (SOHR) saopštila je, u korak sa izjavama izraelskih medija, da su rakete pogodile položaje "pod kontrolom Irana i njihovih saveznika", te da su četiri vojnika "nepoznate nacionalnosti" ubijena u napadu.

IZRAEL ISKORIŠTAVA PANDEMIJU COVID-19 KAKO BI POBOLJŠAO SVOJU REGIONALNU POZICIJU

Izraelski ministar odbrane Naftali Bennett, ratoboran kao uvijek, upozorio je da Izrael neće "dozvoliti uspostavljanje napredne iranske baze u Siriji".

Na slikama koje su cirkulisale odmah nakon napada prikazani su civili koji se vraćaju da pregledaju štetu, a ne iranska milicija. To dovodi u sumnju poznate izraelske tvrdnje o samoodržanju dok napadaju suverenu naciju iz vazdušnog prostora koji ne kontrolišu i gdje nisu dobrodošli.

Negativna cena teksaške nafte ništa ne znači sama po sebi, ali je pokazatelj da su procesi rušenja dolarskog sistema sve vidljiviji. Sečin može da otvori šampanjac
Pad američke WTI nafte do negativnih vrednosti zahteva određene komentare. Tako da ću probati da ih dam. Pre svega, ova cena - nije cena za naftu, već za "fjučerse". I ona znači samo jedno: današnji obim proizvodnje nafte je toliki da sa naftom ne znaju šta da rade. Zbog epidemije, potražnja za naftom je naglo pala, a vađenje nafte - nije.

Smanjivati količine vađenja nafte je vrlo komplikovano i zastrašujuće, jer su odavno već uzeti krediti u koje je uračunat određeni obim proizvodnje, a ti krediti se moraju vraćati. To naročito važi za naftaše koji rade sa naftom iz škriljaca, koji neprestano moraju da kreiraju nove bušotine kako bi zadržali isti nivo proizvodnje nafte, jer od tog nivoa proizvodnje zavisi njihova kapitalizacija (a i kreditna sposobnost, između ostalog). A da bi se i dalje bušilo, potrebni su novi krediti.

Kao rezultat, današnja negativna cena je prosto odraz vrednosti zakupa cisterni u kojima će naftu skladištiti oni koji se bave isključivo proizvodnjom nafte. Za razliku od njih, za vertikalno integrisane kompanije taj problem jednostavno ne postoji: one naftu isporučuju u svoje rafinerije, koje proizvode benzin, ulja i plastične mase. Naravno, aktuelna bura na berzama i tim kompanijama može naneti određenu štetu, ali njihov tehnološki lanac će ipak biti očuvan. Tako da će gubitke najvećim delom imati upravo oni koji su i hteli masno da zarade na ovoj jagmi.

U realnosti, cena za naftu BRENT u Zapadnoj Evropi danas je čak i veća nego što je bila pre par nedelja, kada je bila na minimumu - otprilike 25 dolara za barel. Tamo povodom toga nema nikakve histerije. A sve zato što kao rezultat današnjeg orgijanja sa cenama kreće potpuno prirodan proces: obimi vađenja nafte će kroz par meseci biti ozbiljno smanjeni. Konkretno, cela avantura sa škriljcima će biti u potpunosti okončana. I kad smo već kod toga, ja ću se drznuti da kažem da Igor Ivanovič Sečin može da slavi i da nazdravi šampanjcem.