Sirijske vlasti upozorile su Tursku da ne pokreću najavljenu vojnu kampanju u sirijskoj provinciji Afrin ističući kako će njihova protuzračna obrana rušiti turske vojne zrakoplove.

Podsjetimo, Turska je prije nekoliko dana poručila kako će se obračunati s kurdskim snagama u provinciji Afrin, a turski predsjednik Erdogan najavio je veliku vojnu ofenzivu.

"Upozoravamo tursko vodstvo da će se borbene operacije u Afrin prostoru smatrati činom agresije turske vojske", istaknuo je zamjenik sirijskog ministra vanjskih poslova, Faisal Meqdad. "Sirijska protuzračna obrana je u potpunosti spremna rušiti tursku avijaciju na nebu Sirijske Arapske Republike", poručio je.

Čini se da histerija oko "lažnih vijesti" u Sjedinjenim Državama i Europskoj uniji s cenzure prelazi na višu razinu. Za sada su Bruxelles i zemlje EU još uvijek na razini cenzure takozvanih "lažnih vijesti i propagande koji ugrožavaju demokratski i politički poredak u zemljama parlamentarnih liberalnih demokracija", dok Washington planira usvojiti zakon o kažnjavanju zemalja koje plasiraju informacije kojima se upliću u demokratske procese u Sjedinjenim Državama.
I do sada su se izricanju sankcija SAD služile zakonom koji američkoj administraciji daje široke ovlasti i omogućava kažnjavanje pojedinaca i zemalja koje "krše ljudska prava", a novi zakon bi proširio mogućnost sankcioniranja na zemlje koje "lažnim vijestima" ugrožavaju demokratski poredak u Sjedinjenim Državama.

Ukrajinski zastupnici su u konačnom čitanju usvojili takozvani "Zakon o deokupaciji i reintegraciji". Kao prenose ukrajinski mediji, ukrajinski parlament je u dokumentu Rusiju eksplicitno naveo kao "agresora" i da je Moskva odgovorna za moralne i materijalne štete koje je pretrpjela država Ukrajina, vlasti i lokalna samouprava, pojedinci i pravne osobe. Ranije se izraz agresor za Rusiju koristio u političkom diskursu u Ukrajini, ali nikada nije došlo do ove razine, na kojoj se susjedna zemlja službeno proglasila "agresorom".

Dakle, Vrhovna Rada Ukrajine je zakonski Rusiju proglasila "agresorom" i "okupatorom", a parlament je podržao odluku predsjednika Petra Porošenka da koristi Oružane snage Ukrajine za oslobađanje "hibridno okupiranog područja Donbasa od strane ruske vojske".

Dokument, kojeg mediji nazivaju "Zakon o deokupaciji i reintegraciji", je podržala ogromna većina od 280 zastupnika.

Od ukupno 351 zastupnika Vrhovne Rade, 280 ih je glasalo za zakon, 36 je bilo protiv, 2 su bila suzdržana i 33 zastupnika nije glasalo.

Zakon odobrava korištenje vojske Ukrajine i drugih vojnih postrojbi u "sprečavanju i odbijaju ruske oružane agresije u regijama Donjeck i Lugansk".

"Zakon se bez iznimke odnosi i na neotuđivo i suvereno pravo Ukrajine na privremeno okupiranim teritorijem Krima i Sevastopolja", stoji u konačnoj verziji dokumenta.

Prema dokumentu, Rusija je odgovorna "za moralnu i materijalnu štetu koju su pretrpjeli država Ukrajina, vlasti i lokalne samouprave, pojedinci i pravne osobe".

Jučer smo objavili članak o prosvjedima u Grčkoj, nakon što je parlament usvojio nove mjere štednje koje će dodatno osiromašiti grčke građane. Grčka kalvarija je počinje sa svjetskom financijskom krizom, kada je 2008. grčki dug naglo počeo rasti.


Od 1995. do 2008. je dug Grčke bio stabilan, iako relativno visok i kretao se negdje od 100 do 110% BDP-a, a onda počinje enormno zaduživanje, uz uvjete po kojima Grčka nikada neće izaći iz dužničkog ropstva. Nacionalni dug Grčke trenutno iznosi preko 320 milijardi eura, nešto više od 190% BDP-a. Godišnje kamate na dug iznose 17,5 milijardi eura, tako da tranše pomoći kreditora ne pokrivaju ni ovaj iznos, a dug se svake godine povećava.

Laž ponavljana tisuću puta postaje istina

Ono što je zanimljivo jest da među komentarima, ali i javnim mnijenjem općenito, vlada uvjerenje kako su Grci sami krivi za ovu situaciju, da su radili malo, dobivali prevelike plaće i mirovine, 13. pa čak i 14. plaću, odlazili rano u mirovinu i sada moraju vratiti dug velikodušnim kreditorima.

To se ponavlja od prvih dana pomno razrađenog plana uništavanja Grčke i pripreme terena za rasprodaju u bescjenje svih strateških dobara zemlje, dok je istina posve drugačija. Međutim, iz izjava, komentara i široko rasprostranjenog uvjerenja u Europi se vidi da je medijsko bombardiranje lažima postiglo željeni učinak.

Ovdje ćemo navesti nekoliko podataka koji dokazuju suprotno i da su Grci, čak i ako su imali relativno dobar standard, ipak mogli servisirati svoje dugove, da u financijskim centrima moći nije odlučeno drugačije.

Ronan Manli, direktor kompanije za trgovinu plemenitim metalima, sumnja u kvalitet američkih zlatnih rezervi i ukazuje da SAD ne dozvoljavaju nikome da ih vidi.

- Čak i ako postoje te milijarde u zlatu, za koje trezor garantuje, njima ne može da se trguje, navodi Manli.

Američka vlada tvrdi da poseduje 8.133 tone zlata u rezervama. Od toga, 58 odsto se čuva u Kentakiju, 20 odsto u Njujorku, 16 odsto je, navodno, u Denveru, a pet odsto čuvaju Federalne rezerve.

- Cela priča o zlatnim rezervama u SAD je tajna. Nikada nije postojala neka nezavisna revizija, a čuvari tog zlata, kao što su Federalne rezerve, nikada neće dozvoliti nekome da uđe u trezor i prebroji zlato, ako ga uopšte ima, kaže Manli.

Uprkos mnogobrojnim optužbama protiv američkog trezora, da ima mnogo manje zlatnih zaliha nego što se tvrdi, postoji još jedan razlog za toliku misterioznost - američko zlato je lošeg kvaliteta, kaže ovaj stručnjak.

- Male količine koje su se sporadično pojavljivale pokazuju da većina zlatnih poluga nije toliko čista i nije odgovarajuće težine. Ako SAD zaista imaju količinu zlata za koju tvrde da je poseduju, većina tog zlata ne bi bila prihvatljiva za trgovanje na međunarodnom tržištu i mogla bi da se koristi u nekim mahinacijama, navodi on.

Ukoliko bi se dokazalo da su rezerve zlata niže od predstavljenih, ponovo bi se pojavili strahovi u vezi sa situacijom u svetskoj ekonomiji, upozorava Manli.

Iako to ne bi direktno pogodilo dolar, posledice bi bile značajne.

Sastanak o Severnoj Koreji u Vankuveru nije doprinio naporima normalizacije situacije u ovom regionu, već je samo pogoršao, saopštilo je večeras rusko Ministarstvo spoljnih poslova.

U saopštenju se navodi da su rezultati sastanka, koji je održan juče, samo potvrdili beskorisnost tog događaja.

"Sa žaljenjem možemo da konstatujemo da ovakvi događaji održani na brzinu negativno utičući na rad oprobanih multilateralnih formata, ne doprinose normalizaciji situacije na Korejskom poluostrvu, već upravo suprotno, pogoršavaju je", navodi se u saopštenju, prenio je TASS.

U saopštenju se navodi da je Moskva zaprepaštena činjenicom da se u dokumentu sa sastanka pominju Rusija i Kina, imajući na umu da ministri spoljnih poslova ovih zemalja nisu ni pozvani na sastanak.

Rusko Ministarstvo navodi da se u dokumentu ističu "važnost i posebna odgovornost Moskve i Pekinga" u nalaženju dugotrajnog rešenja za probleme Korejskog poluostrva.

U saopštenju se podsjća da su Rusija i Kina ponudile mapu puta za rešavanje krize na Korejskom poluostrvu s ciljem nalaženja uzajamno prihvatljivih rešenja isključivo mirnim političkim i diplomatskim sredstvima, uz smanjenje vojnih aktivnosti u regionu.

"Niko do danas još nije ponudio alternativu ovom predlogu. Učesnici sastanka u Vankuveru nisu izneli nijedan konstruktivan predlog", navodi se u saopštenju.

Rusija je u novembru 2017. godine povećala ivestiranje u američke državne obveznice za 700 miliona dolara, do 105,7 milijardi dolara, navodi se u dokumentima američkog Ministarstva finansija.

Ruski portfolio američkih državnih obveznica raste drugi mesec zaredom. U septembru je iznosio 103,9 milijardi dolara, dok je se u oktobru povećao do 105 milijardi dolara.

Ruske investicije u američke vrednosne papire porasle su u novembru 2017. godine za 22 procenta, sa 86,6 milijardi dolara.

Rusija se nalazi na 15. mestu na spisku vlasnika američkog duga. Na prvom mestu je Kina, sa uloženih 1,177 biliona dolara. Na drugom mestu se nalazi Japan, sa 1,084 biliona dolara. Na trećem mestu je Irska sa 328,7 milijardi dolara.

Rojters je u junu 2017. godine javio da Federalne rezerve SAD snabdevaju američke vlasti poverljivim informacijama o sredstvima inostranih centralnih banaka, uključujući i rusku Centralnu banki. Odmah nakon što je Vašington uveo personalne sankcije ruskim biznismenima u martu 2004. godine Rusija je povukla 115 milijardi dolara iz Federalne rezervne banke Njujorka.

Kao što smo naveli u zadnjem članku o Siriji, Sjedinjene Države su u jeku antiterorističke kampanje u Idlibu predložile da se na području kojeg na sjeveru Sirije kontroliraju Kurdi stvori vojska od 30 000 ljudi, koja bi nadzirala granice "slobodnog sirijskog teritorija". Ovaj je prijedlog iznio glasnogovornik američke koalicije za "borbu protiv terorizma", pukovnik Ryan Dillon, koji je izjavio kako će međunarodna koalicija predvođena Sjedinjenim Državama i većinski kurdske SDF snage stvoriti ovu borbenu skupinu. Međutim, obuku trenutno prolazi tek 230 ljudi, ali će prema pukovniku Dillonu ove snage u budućnosti brojati oko 30 000 ljudi.

Prijedlogu se odmah oštro usprotivila Turska, Damask je još jednom službeno pozvao okupatorske trupe da se povuku sa suverenog sirijskog teritorija, a zamisao je kao neprihvatljivu odbila i Rusija.

Vrlo dobar poznavatelj prilika na Bliskom istoku, novinar kuvajtske medijske kuće Al-Rai, Elijah J. Magnier, postavio je pitanje može li američka paradržavna tvorevina uopće preživjeti na sjeveru Sirije, što je deklarirani cilj Washingtona?

"Danas je jasno da će američke snage ostati i zauzeti sjeveroistočnu Siriju, koju u području Hasake i Deir Ez-Zora kontroliraju Kurdi i arapska plemena. Washington je najavio formiranje snaga od 30 000 boraca koji bi "branili granice" ove "države u državi". Pitanje je može li takvo što potrajati i koliko dugo? Ovo pitanje otvara još jedan temeljni problem: može li "kurdska" država uopće preživjeti? Nema sumnje da SAD ne žele napustiti Siriju i da Rusija tamo širi svoju prisutnost i kontrolu, iako Washington nastoji narušiti i smanjiti utjecaj Moskve na Bliskom istoku", piše Elijah J. Magnier.

Najavljujući stvaranje okupatorske sile, a time i volju da se stvori marionetska država, Washington svoj stav pravda sam sebi, ali ne i američkom narodu, niti svijetu, time da je njihova prisutnost potrebna sve dok ne odluče da je prikladno Kurde napustiti i prepustiti ih njihovoj sudbini.

Uoči glasanja u grčkom parlamentu o novom paketu mjera štednje zemljom su se počeli širiti prosvjedi, a sindikati su organizirali niz štrajkova. Javni prijevoz u Ateni je obustavljen, a deseci letova su odgođeni ili otkazani, dok su štrajkovi paralizirali zemlju za vrijeme očekivanog glasovanja parlamenta o takozvanim reformskim mjerama koje žele grčki kreditori.

Među mjerama koje je parlament usvojio u ponedjeljak su teže ostvarivi uvjeti za sindikate za sazivanje štrajkova i lakše otimanje imovine pod ovrhom.

Sindikati su uoči glasovanja zakazali niz demonstracija protiv usvajanja ovih mjera u središtu Atene, ali je mnoga okupljanja policija suzbila oštrim represivnim mjerama.

SAD odbacuju plan "dvostrukog zamrzavanja" sa Severnom Korejom, izjavio je američki državni sekretar Reks Tilerson.

"Cilj pregovora, ako i kada dođemo do toga, jeste potpuna, proverljiva i nepovratna denuklearizacija Severne Koreje. Sve zemlje imaju ovaj zajednički cilj", rekao je on govoreći na konferenciji u Vankuveru o Severnoj Koreji.

Prema njegovim rečima, SAD "odbacuju pristup 'dvostrukog zamrzavanja', u kojem se legitimne vojne vežbe postavljaju na isti nivo kao i protivzakoniti postupci Severne Koreje". Plan "dvostrukog zamrzavanja" predložile su Rusija i Kina za rešavanje situacije u vezi sa nuklearnim programom Pjongjanga. Plan "dvostrukog zamrzavanja" predviđa da Severna Koreja zaustavi sve nuklearne probe i lansiranja balističkih raketa, a SAD i Južna Koreja prekinu velike vojne vežbe koje Pjongjang stalno koristi kao izgovor za raketne probe.

"Kampanja pritiska će se nastaviti sve dok Pjongjang ne preduzme odlučne korake za denuklearizaciju", rekao je Tilerson i dodao da je ovo "strategija koja zahteva strpljenje".

"Moramo da insistiramo na punom izvršenju sankcija Saveta bezbednosti UN, jer je ovo slovo zakona. Posebno podstičemo Kinu i Rusiju u ovom pitanju", istakao je Tilerson.